Održana informativna sesija o drugom krugu poziva za dodjelu grantova

Informativna sesija o drugom krugu poziva za granove u okviru projekta “Misli o prirodi!” održana je danas putem online komunikacijske platforme ZOOM.

Prvog dana decembra ove godine u okviru projekta “Misli o prirodi!” otvoren je javni poziv za prijave za dodjelu grantova u tri kategorije – grantovi za zagovaračke mreže, grantovi za inicijative društvene odgovornosti kompanija te medijski grantovi.

Svi zainteresovani i dalje će imati priliku postavljati pitanja vezana za pozive, i to na mail grantovi@mislioprirodi.ba do 7. januara. Do 10. januara sva pitanja će biti objedinjena, a odgovori će biti objavljeni na web stranici projekta www.mislioprirodi.ba.

Otvoreni javni pozivi za dodjelu grantova za zagovaračke mreže, inicijative društvene odgovornosti kompanije i medije

U okviru projekta „Misli o prirodi!“ danas su objavljena tri javna poziva za dodjelu grantova – poziv za dodjelu grantova za zagovaračke mreže, poziv za dodjelu grantova za inicijative društvene odgovornosti kompanija te pozivi za grantove za medijske projekte.

Pozive možete pronaći na našoj stranici, u rubrici “Otvoreni pozivi”: https://mislioprirodi.ba/otvoreni-pozivi-za-grantove/.

Grantovi za zagovaračke mreže dodjeljuju se za jačanje kapaciteta lokalnih organizacija i pružanje podrške u stvaranju partnerstva, odnosno umrežavanju organizacija civilnog društva u cilju podizanja svijesti i odgovornosti svih interesnih grupa (građana/ki, kompanija, vladajućih struktura) o očuvanju okoliša kroz zagovaračke kampanje.

Inicijative društvene odgovornosti kompanija bit će dodijeljene organizacijama civinog društva za projekte kojima nastoje podstaći djelovanje građana (grupa i pojedinaca) u lokalnim zajednicama kroz organizacije civilnog društva, s ciljem ukazivanja na probleme zagađivača i smanjenje negativnog uticaja na okoliš.

Konačno, medijskim grantovima nastojimo osigurati aktivno učešće medija u zagovaračkim inicijativama, kako bi se u medijskom okruženju razvio novi pristup eko temama; uvođenje okolišnih pitanja u dnevnu šemu medija, kreiranje multimedijalnih sadržaja o pitanjima okoliša koji će podsticati građane i građanke da se uključe u rješenje lokalnih pitanja, koji će biti edukativni alat, promotivni materijal za suživot čovjeka i prirode. Dodatni cilj ovog granta je razvijanje što bolje saradnje između medija i organizacija civilnog društva.

Ovo je drugi javni poziv za navedene grant linije u okviru projekta „Misli o prirodi!“, u okviru kojeg će biti dodijeljeno maksimalno 15 grantova, odnosno maksimalno pet grantova po jednoj grant liniji. Za tih 15 eventualnih projekata pripremljen je iznos od ukupno 350.000 KM. Od toga, 250.000 KM je namijenjeno zagovaračkim mrežama, odnosno maksimalno 50.000 po projektu, te po 50.000 za inicijative društvene odgovornosti kompanija i medije, odnosno maksimalno 10.000 po projektu.

Rok za podnošenje prijava za sva tri poziva je 17.1.2021. godine.

Pedeset godina skretanja pažnje na ugroženost planete Zemlje

Piše: Mr. sc. Sabina Jukan, dipl. ing. tehn.

Na konferenciji UNESCO-a 1969. godine John McConnell prvi je predstavio ideju obilježavanja Dana Zemlje, a sam naziv „Earth day“ prvi put je upotrijebio 21. marta 1969. godine gradonačelnik San Francisca Joseph Alioto u proglasu kojim je odlučeno da se na području San Francisca proslavi Dan planete Zemlje.

Dan planete Zemlje je prvi put masovno obilježen 22. aprila 1970. godine u SAD-u i predstavlja početak buđenja svijesti o očuvanju okoliša i čovjekovog štetnog utjecaja na prirodu. Bio je to jedinstven odgovor na zagađenje okoliša: izlijevanje nafte, smog, zagađene rijeke…

Dana 22. aprila 1970. godine 20 miliona Amerikanaca – tada 10% američke populacije – izašlo je na ulice, fakultetske kampuse i druga mjesta u stotinama gradova kako bi protestirali zbog lošeg stanja okoliša i zahtijevali novi put naprijed za našu planetu.

Prvi Dan planete Zemlje 1970. pokrenuo je val akcija uključujući donošenje značajnih zakona o zaštiti okoliša u SAD-u. Akti o čistom zraku, čistoj vodi i ugroženim vrstama nastali su kao odgovor na zahtjeve prvog Dan planete Zemlje 1970. godine, kao i stvaranje Agencije za zaštitu okoliša (EPA).

Slično buđenje svijesti o zaštiti okoliša javilo se i u drugim dijelovima svijeta. Mnoge zemlje su uskoro usvojile slične zakone. Dan planete Zemlje službeno se obilježava od 1992. godine kada je tokom Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru na kojoj je sudjelovao velik broj predstavnika vlada i nevladinih organizacija usklađen program za promoviranje održivog razvoja. Na prijedlog bolivijske vlade 2009. godine Opća skupština Ujedi­njenih naroda 22. april proglasila je međunarodnim Danom planete Zemlje.

Dan planete Zemlje i dalje ima veliki međunarodni značaj: 2016. godine Ujedinjeni narodi izabrali su Dan planete Zemlje kao dan kada je na snagu stupio historijski Pariški sporazum o klimatskim promjenama.

Klimatske promjene kao najveća prijetnja modernog doba

Tema Dana planete Zemlje 2020. godine je akcija protiv klimatskih promjena. Ogroman izazov ali i ogromne mogućnosti djelovanja na klimatske promjene izdvojili su to pitanje kao goruću temu za 50. godišnjicu. Klimatske promjene predstavljaju najveći izazov budućnosti čovječanstva i eko sistema koji čine našu planetu prihvatljivom za život.

Globalna se klima mijenja, a sve promjene je uzrokovao čovjek. Zavisnost privrede o fosilnim gorivima, prakse korištenja zemljišta i krčenje šuma širom svijeta povećavaju koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, što utječe na promjene globalnih klimatskih uvjeta. Klimatske promjene utječu na sve nas kao i na svaki dio naše planete. Neke se zajednice suočavaju s ekstremnim toplinskim udarima i sušom, dok se u drugima javljaju sve učestalije i snažnije oluje. Klimatske promjene utječu na ljude, prirodu i privredu.

Utjecaj klimatskih promjena osjeti se i u našoj zemlji. Svjedoci smo sve blažih zima sa veoma malo ili ponegdje nikako snijega i sve vrelijih ljeta bez dovoljno padavina.

Prema Strategiji prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja za Bosnu i Hercegovinu provedene studije o temperaturnim promjenama u periodu 1961.- 2010. godina ukazuju na to da je temperatura već povišena u svim dijelovima zemlje. Tokom perioda 1981.-2010., najveća povećanja prosječne temperature u ljetnim mjesecima su zabilježena u Hercegovini (u Mostaru – 1,2⁰ C) i centralnim područjima (u Sarajevu –0,8⁰ C), dok je najveći porast temperature tokom proljeća i zime zabilježen u sjevernim i centralnim područjima (u Banjoj Luci – 0,7⁰ C). Stopa porasta temperature se povećavala tokom posljednje decenije. Iako su ova povećanja zabilježena u kraćem posmatranom vremenskom periodu, zabrinjavajuća su zbog činjenice da bi mogla ukazivati na to da se brzina dešavanja klimatskih promjena povećava.

U periodu 1981.- 2010. godina, veliki dio teritorije Bosne i Hercegovine je pokazivao trend blagog rasta godišnjih količina padavina u odnosu na period 1961.- 1990. godina. Najveće povećanje u godišnjoj količini padavina je zabilježeno u centralnim planinskim područjima (Bjelašnica i Sokolac) i u blizini Doboja, dok je najveći deficit zabilježen na jugu (područje Mostara i Trebinja). Najveće smanjenje u količini padavina je zabilježeno tokom proljeća i ljeta u regiji Hercegovine (20%). U periodu jeseni je zabilježen najveći porast u količini padavina, i to naročito u sjevernim i centralnim područjima. Iako se količina godišnjih padavina nije značajno promijenila, broj dana u godini tokom kojih su zabilježene kišne padavine je smanjen, ali je istovremeno povećan broj dana tokom kojih su zabilježene intenzivne kišne padavine. Ovo predstavlja značajnu promjenu u režimu padavina, i to posebno u kombinaciji sa porastom temperature. Rezultat ovih promjena bit će manja vlažnost zemljišta kao i povećana vjerovatnoća poplava, s obzirom na povećanje učestalosti intenzivnih kišnih padavina.

Iako toga mnogi nisu svjesni misleći da je to „neki tamo globalni problem“ i ne tiče se nas, promjena klime se itekako tiče svih nas i zato svi zajedno trebamo udružiti snage za ublažavanje ovih promjena jer ih ne možemo skroz zaustaviti. Kao jedinke možemo krenuti sa malim koracima već danas i dati svoj doprinos u očuvanju naše planete:

• auto zamijeniti pješačenjem ili biciklom kada god je to moguće, a kada nije moguće koristiti javni prijevoz;
• štediti energiju kako kući tako i u uredu;
• ne siječi šumu neplanski;
• pošumljavati goleti;
• racionalno koristiti vodu;
• reciklirati otpad;
• koristiti obnovljive izvore energije;
• ne trošiti hemijska sredstva u poljoprivredi i okrenuti se organskom uzgoju;
• prenositi ove navike na svoju djecu kako bi im budućnost bila manje ugrožena.

I uvijek imati na umu da Zemlja može bez ljudi, ali ljudi ne mogu bez Zemlje jer ona je naš jedini dom.

Trening na temu zaštite okoliša okupio veliki broj novinara i novinarki iz cijele BiH

Trodnevni trening na temu zaštite okoliša namijenjen novinarima i novinarkama iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, koji se provodi u okviru projekta „Misli o prirodi!“, započeo je u srijedu, 12. februara, u Hotelu „Holiday“ u Sarajevu.

Trening je okupio više od 20 novinara iz Sarajeva, Mostara, Banjaluke, Cazina, Maglaja, Donjeg Vakufa, Visokog… Otvorila ga je menadžerica projekta „Misli o prirodi!“ Dajana Cvjetković prezentacijom o samom projektu, njegovim ciljevima i aktivnostima, a posebno onim usmjerenim prema medijima. 

Nakon uvodne prezentacije i predstavljanja učesnika i učesnica, Cvjetković je preuzela ulogu moderotorice panela na temu izvještavanja medija u Bosni i Hercegovini o problemima zaštite okoliša. O navedenoj temi govorila je Sanela Habeš, iskusna novinarka i dobitnica brojnih nagrada za rad upravo na ovu temu, te stručnjakinja iz oblasti zaštite okoliša i savjetnica na projektu „Misli o prirodi!“ Sabina Jukan.  

Cilj edukacije novinara i novinarki na temu zaštite i unapređenja okoliša jeste podizanje nivoa znanja i ekološke svijesti o potrebi učestalijeg i kvalitetnijeg izvještavanja i informisanja o važnim temama koje su direktno povezane sa kvalitetom života i smanjenjem zagađenja prirode.

Centralni dio treninga bit će sutrašnja sesija o tome kako integrisati okolišne teme u medijski sadržaj te važnosti saradnje medija i okolišnih organizacija civilnog društva na kojoj će iz ugla struke govoriti Sabina Jukan, iz ugla medija Dina Đorđević iz Centra za istraživačko novinarstvo Srbije, te iz ugla civilnog društva Anes Podić iz sarajevske „Eko akcije“. U petak, posljednjeg dana treninga, učesnicima i učesnicama će biti dodijeljeni certifikati. 

Trening za novinare i novinarke na temu zaštite okoliša u februaru u Sarajevu

Trodnevni trening na temu zaštite okoliša namijenjen novinarima i novinarkama iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, koji se provodi u okviru projekta „Misli o prirodi!“, bit će održan od 12. do 14. februara 2020. godine u Hotelu „Holiday“ u Sarajevu.

Cilj edukacije novinara i novinarki na temu zaštite i unapređenja okoliša jeste podizanje nivoa znanja i ekološke svijesti o potrebi učestalijeg i kvalitetnijeg izvještavanja i informisanja o važnim temama koje su direktno povezane sa kvalitetom života i smanjenjem zagađenja prirode.

Učesnici i učesnice treninga će imati priliku promišljati o inovativnim načinima integracije okolišnih tema u medijske sadržaje iz više uglova – ekološke struke, novinarske prakse i civilnog društva. Pored toga, učesnici i učesnice će razgovarati o problemima sa kojima se suočavaju u radu na ovim temama i saznati više o međunarodnim trendovima i ulozi medija u okolišnim pitanjma u zemljama regiona i svijeta.

U okviru treninga bit će održan panel na temu medijskog izvještavanja o temama iz oblasti zaštite okoliša te problemima sa kojima se novinari i novinarke koje se bave ovom temom suočavaju, na kojem će učestvovati novinarka BH Radija 1 Sanela Habeš te savjetnica za zaštitu okoliša na projektu „Misli o prirodi!“ Sabina Jukan. Centralni dio treninga bit će sesija o tome kako integrisati okolišne teme u medijski sadržaj te važnosti saradnje medija i okolišnih organizacija civilnog društva na kojoj će iz ugla struke govoriti Sabina Jukan, iz ugla medija Dina Đorđević iz Centra za istraživačko novinarstvo Srbije, te iz ugla civilnog društva Anes Podić iz sarajevske „Eko akcije“.