Šta trebate znati o korona virusu i odlaganju otpada u vrijeme pandemije

Sve je veći broj neprovjerenih informacija koje nas okružuju, a tiču se pandemija korona virusa, kako na društvenim mrežama, tako i u tradicionalnim medijima. Stoga donosimo nekoliko osnovnih informacija o korona virusu, odnosno COVID-19, te posebno o načinu odlaganja eventualno kontaminiranog otpada, iz provjerenih izvora poput britanskog Foruma industrije otpada o sigurnosti i zdravlju (Waste Industry Safety and Health Forum – WISH), Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organization – WHO) i sličnih.

Šta je COVID-19 i zašto je problematičan?

Koronavirusi porodica su virusa koja može prouzrokovati bolesti kao što su infekcije respiratornog trakta i kreću se od blagih (prehlade) do teških (Teški akutni respiratorni sindrom – SARS, te Bliskoistočni respiratorni sindrom – MERS). Novi koronavirus do sada nije bio identificiran kod ljudi. Ovaj virus odgovoran za razvoj COVID-19 pojavila se u Wuhanu, u kineskoj provinciji Hubei i zoonotična je, tj. porijeklom je životinjska, a poznat je pod imenom SARS-CoV-2. Virus je problematičan zbog brzine prenosa s osobe na osobu, a trenutno se smatra da jedna osoba može zaraziti i tri druge osobe, čak i kada je asimptomatična (ne pokazuje simptome bolesti).

Opće mjere predostrožnosti za kontroliranje širenja COVID-19

COVID-19 prenosi se udisanjem ili gutanjem kao i normalna sezonska gripa. Normalna gripa, a vjerojatno i COVID-19, prenose se na sljedeće načine:
• kontakt: dodirivanje lica, usta, nosa ili očiju nakon dodirivanja zaražene osobe ili površine
• kapljično: kašljanjem ili kihanjem osobe koja je zaražena direktno u osobu koja nije
• zrakom: neke kapljice mogu ostati u zraku duže, te proširiti infekciju bez bliskog kontakta

Najvažniji način sprečavanja širenja bilo kakve gripe ili zaraze je higijena.

Uvijek trebate:
• koristiti maramice kada kišete i kašljete
• baciti korištene maramice u smeće
• što češće prati ruke vodom i sapunom
• čistiti površine redovno da biste se riješili nečistoća
• nositi zaštitne maske i rukavice
• držati razmak s drugim ljudima (najmanje 1.5 m)

Odlaganje otpada u vrijeme pandemije

Pitanje na koje često nailazimo je kako ispravno odlagati otpad za vrijeme pandemije. Postoje mnogi načini kako se ponašati prema otpadu, a posebno prema potencijalno kontaminiranom otpadu.
Najčešće se radi o zaštitnim rukavicama i maskama, a odlaganje istih treba biti provedeno odgovorno i sigurno. Za sada, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), nema dokaza da direktan, nezaštićen kontakt tokom odlaganja i rukovanja otpadom koji se koristi u zdravstvenim ustanovama (rukavice, maske, itd.) rezultira prenosom virusa COVID-19, no ni ta mogućnost nije isključena.

Odlaganje medicinskog otpada u zdravstvenim ustanovama

Sav otpad koji je proizveden tokom brige za pacijente COVID-19 – medicinski otpad – mora se sigurno prikupiti u kontejnere i vreće, biti tretiran dezificijensom, te onda baciti. Sve osobe koje rade s pomenutim otpadom moraju nositi punu zaštitnu opremu i nakon skidanja iste ponovno se dezinficirati.

Odlaganje otpada u kućanstvu

Tokom pandemije koronavirusa, za čišćenje površina mogu se koristiti deterdženti koji se inače koriste, jer su efikasni u uklanjanju virusa s površina. Potrebno je često čistiti površine koje se najviše koriste u kućanstvu.

Otpad poput korištenih maramica, krpa koje su korištene za čišćenje, može se odlagati u vreće za jednokratnu upotrebu. Ove vrećice, ukoliko se radi o potencijalno zaraženoj osobi, potrebno je staviti u drugu vreću, sigurno svezati i odvojiti od ostalog otpada. Potrebno ih je držati sastrane barem 72 sata prije nego se bace u kontejnere ili regularne kante za smeće.

Preporuka je da se zaštitne maske i rukavice odvajaju u posebne kante/vrećice i, bez obzira na to da li je neko zaražen ili nije, odlažu posebno u duple vrećice i bacaju u kontejnere. Također, sva zaštitna oprema koja se potencijalno može ponovo iskoristiti trebala bi se isjeći na komade, zbog zaštite od širenja virusa putem preprodaje korištene zaštitne opreme.

Potencijalno kontaminiran otpad, za sada, ne bi trebao biti izdvajan za recikliranje.

Ostali otpad može se odlagati i reciklirati kao i do sada.

Izvori:

• WISH Issues Waste and COVID-19 Advisory Document – Letsrecycle.Com.  Accessed March 31, 2020.

• Water, Sanitation, Hygiene and Waste Management for COVID-19. Accessed March 31, 2020. 

• Greenwich, Royal Borough of. “Coronavirus and Waste Disposal.” Accessed March 31, 2020 

• GOV.UK. “COVID-19: Cleaning in Non-Healthcare Settings.” Accessed March 31, 2020.

• Rappler. “How Do We Safely Dispose of Coronavirus-Related Health Care Waste?” Accessed March 31, 2020.

Prevela i prilagodila: Mersiha Jaskić

Rezultati prvog poziva za dodjelu grantova u okviru projetka Misli o prirodi!

Odabrano 10 Eko HUBova i 15 projekata za jačanje organizacija civilnog društva i medija u zaštiti okoliša

Deset Eko HUBova koji će naredne gotovo tri godine raditi na jačanju kapaciteta organizacija civilnog društva u deset regija u Bosni i Hercegovini, kao i projekti zagovaračkih mreža, inicijativa društvene odgovornosti kompanija te medija, odabrani su za dodjelu grantova u okviru projekta „Misli o prirodi!“.

Projekat „Misli o prirodi!“, kojeg provodi Centar za promociju civilnog društva, a finansira Vlada Švedske u iznosu od 3.000.000 KM, za cilj ima povećanje uticaja civilnog društva u zaštiti okoliša kroz umrežavanje organizacija civilnog društva, institucija, stručnih lica, medija i mladih za zajedničko, sinhronizirano i snažno djelovanje na lokalnom nivou.

Danas objavljujemo rezultate javnih poziva za četiri vrste grantova – Eko HUBove, zagovaračke mreže, inicijative društvene odgovornosti kompanija i medije – objavljenih u okviru projekta „Misli o prirodi!“ 27.12.2019. Stiglo je čak 76 prijava među kojima je izabrano 10 Eko HUBova te ukupno 15 projekata zagovaračkih mreža, inicijativa društvene odgovornosti kompanija i medija. Zbog epidemije korona virusa u BiH, te u cilju zaštite zdravlja naših partnera i partnerki, svih građana i građanki BiH, kao i samih članova i članica tima „Misli o prirodi!“, potpisivanje ugovora sa organizacijama dobitnicama grantova bit će odgođeno do trenutka kada se steknu uslovi za to. Eko HUBovi koji su odabrani u ovom javnom pozivu djelovat će do kraja projekta, dok će naredni poziv za dodjelu grantova zagovaračkim mrežama, inicijativama društvene odgovornosti kompanija i medijima biti objavljen u decembru/prosincu 2020. godine.

Grantovi za Eko HUBove dodijeljeni su organizacijama civilnog društva koje su se već etablirale kao organizacije koje se bave zaštitom okoliša i koje mogu biti izvor znanja, ekspertize, motivacije i faktor uspostavljanja partnerskih odnosa među različitim lokanim akterima. Deset takvih organizacija kojima su dodijeljeni grantovi formirat će i voditi deset Eko HUBova, a učešće u ovom projektu će osnažiti njihove organizacione i institucionalne kapacitete kako bi mogli da djeluju samostalno i u partnerstvu u regijama u kojima rade, kao i da daju podršku drugim organizacijama i interesnim grupama. Drugim riječima, Eko HUBovi su resursni centri za pitanja okoliša u regijama obuhvaćenim projektom. Eko HUBovi će raditi na planiranju svojih aktivnosti vezanih za zaštitu okoliša, a koje će biti dio strateškog plana Eko HUBova.

Dobitnice grantova za EkoHUBove su organizacije:

1. Centar za ekonomski i ruralni razvoj (CERD), Laktaši
2. Prijatelji prirode Eko element, Bugojno
3. Nešto više, Mostar
4. Zelene staze – Organizacija za podršku održivom razvoju, Mrkonjić Grad
5. Fojničani, Maglaj
6. LIR Evolucija, Banja Luka
7. Eko ZH, Široki Brijeg
8. Eko forum, Zenica
9. Omladinski klub Novi val, Blagaj
10. Resursni Aarhus centar u BiH, Sarajevo

Grantovi za zagovaračke mreže dodjeljuju se za jačanje kapaciteta lokalnih organizacija i pružanje podrške u stvaranju partnerstva, odnosno umrežavanju organizacija civilnog društva u cilju podizanja svijesti i odgovornosti svih interesnih grupa (građana/ki, kompanija, vladajućih struktura) o očuvanju okoliša kroz zagovaračke kampanje.

Odabrani projekti zagovaračkih mreža su:

1. Neka rijeke teku, Raft-eko klub Accent, Tuzla
2. Čist zrak je naše pravo!, Centar za ekologiju i energiju, Tuzla
3. AIRQ – Jačanje uloge organizacija civilnog društva u promoviranju demokratskih principa i postupaka vezanih za SEA/EIA i zaštitu okoliša, Resursni centar za okoliš (REC), Sarajevo
4. Zaštita rijeka i prirodnih vrijednosti Bosne i Hercegovine, Eko akcija, Sarajevo
5. Valorizacija, zaštita i promocija posebnih rezervata i parkova prirode Kneževo, Vilenska vrela, Kneževo

Inicijative društvene odgovornosti kompanija nastojat će podstaći djelovanje građana (grupa i pojedinaca) u lokalnim zajednicama kroz organizacije civilnog društva, s ciljem ukazivanja na probleme zagađivača i smanjenje negativnog uticaja na okoliš.

Odabrani projekti inicijativa društvenih kompanija su:

1. Unapređenje provođenja tehničkih pregleda motornih vozila na području Kantona Sarajevo, Regionalni centar za obrazovanje i informisanje iz održivog razvoja za Jugoistočnu Evropu – REIC, Sarajevo
2. I njih se tiče, Jer nas se tiče, Mostar
3. Plastic Free objekti u Nacionalnom parku Una, Turistički klaster Unasana, Bihać
4. Zaštita izvorišta vode „Crno Vrilo“ za javno vodosnabdjevanje stanovništva, Ekološka udruga „Aurea Vranica“ Gornji Vakuf/Uskoplje

Grantovi za medije nastoje osigurati aktivno učešće medija u zagovaračkim inicijativama, kako bi se u medijskom okruženju razvio novi pristup eko temama, uvođenje okolišnih pitanja u dnevnu šemu medija, kreiranje multimedijalnih sadržaja o pitanjima okoliša koji će podsticati građane i građanke da se uključe u rješenje lokalnih pitanja, koji će biti edukativni alat, promotivni materijal za suživot čovjeka i prirode. Dodatni cilj ovog granta je razvijanje što bolje saradnje između medija i organizacija civilnog društva.

Odabrani projekti medija su:

1. Slušaj prirodu, B-U Specijal – Radio Zenit, Zenica
2. Prakse zaštite okoliša u institucijama vlasti i javnim ustanovama Kantona Sarajevo, Zid d.o.o. – Radio Sarajevo, Sarajevo
3. Akademija eko novinarstva, InfoARS, Banja Luka
4. Eko glas za spas, NTV IC, Kakanj
5. Ekoljublja, Denameda – Start BiH, Sarajevo
6. Ekološka riznica – Kako je zaštititi?, Novi radio, Bihać

Eko HUBovi izabrani na ovom javnom pozivu djelovat će do kraja projekta „Misli o prirodi!“, dok će projekti zagovaračkih mreža, inicijativa društvene odgovornosti kompanija i medija, koji su dobili grant sredstva, biti implementirani u različitim dužinama, a najduži će trajati 12 mjeseci. Početak implementacije, međutim, zavisit će od okončanja trenutne situacije uzrokovane epidemijom korona virusa. Osim finansijske podrške u vidu dodjele bespovratnih grant sredstava, u ovisnosti od vrste granta korisnicima granta bit će osigurana i podrška u izgradnji kapaciteta. Svi projekti radit će na cilju jačanja kapaciteta civilnog društva u zaštititi okoliša.

Okončan trening za novinare i novinarke „Misli o prirodi!“: Kako kvalitetnije izvještavati o okolišnim temama?

Dvadeset učesnika i učesnica treninga za novinare i novinarke na temu zaštite okoliša „Mislio prirodi!“ u petak su preuzeli svoje certifikate o učešću.

Trening za novinare i novinarke na temu zaštite okoliša održan je u hotelu „Holiday“ u Sarajevu od 12. do 14. februara 2020. godine, u sklopu trogodišnjeg projekta „Misli oprirodi!“ koji provodi Centar za promociju civilnog društva, a finansira Vlada Švedske uiznosu od 3 miliona konvertibilnih maraka.

Dvadeset novinara i novinarki iz svih krajeva Bosne i Hercegovine – iz Sarajeva, Banjaluke,Mostara, Kaknja, Donjeg Vakufa, Konjica, Maglaja, Žepča, Visokog i Cazina – disktovali su o načinima i modelima kvalitetnijeg izvještavanja na temu zaštite okoliša, kao i o problemima sa kojima se novinari i novinarke u tom procesu suočavaju.

Nakon uvodnog panela prvog dana treninga, drugi dan je održana sesija na temu integracije okolišnih tema u medijski sadržaj. Na u temu su govorili predavači iz ugla struke – savjetnicaza zaštitu okoliša na projektu „Misli o prirodi!“ Sabina Jukan, iz ugla novinarske prakse -novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Srbije Dina Đorđević, dok je iz ugla civilnog društva – predsjednik UG Eko akcija Anes Podić govorio o važnosti saradnje medija sa okolišnim organizacijama civilnog društva.

Dina Đorđević, dobitnica nagrade „Marina Kovačev“ za najbolju mladu novinarku Srbije2018. godine, smatra kako je okolišne teme potrebno na adekvatan način približiti građanima i građankama.

„Evidetno je da se sve države na Balkanu, ne samo Bosna i Hercegovina i Srbija, suočavaju sa istim ili sličnim problemima kada je riječ o zaštiti životne sredine. Kao naslijeđe tehnologije iz Jugoslavije koja nam je dobro poznata, i dalje se susrećemo sa izgradnjom mini hidroelektrana i zagađenošću vazduha kao problemima koji su prisutni širom regiona. Mnogo primjera pokazuju da je dobar put da se ove teme aktueliziraju kroz umrežavanje medija i organizacija civilnog društva putem prekogranične saradnje“, istakla je Đorđević.

Tariku Kučeviću iz Novinske agencije „Patria“ ovakvi treninzi su bitni, kako je rekao, jer pomažu novinarima/kama da nauče kako ovakve teme sagledati kroz naučnu i stručnu prizmu.

„Građani/ke koji su suočeni sa osnovnim egzistencijalnim problemima nemaju vremena pretjerano razmišljati o zaštiti okoliša, stoga su mediji ti koji im trebaju ukazati dana rušavanje okoliša direktno ugrožava i njih“, smatra Kučević.

Trening za novinare i novinarke na temu zaštite okoliša završen je svečanom dodjelom certifikata učesnicima i učesnicama čemu je prethodila moderirana diskusija tokom koje su iznijeti konstruktivni prijedlozi i preporuke za kvalitetnije izvještavanje na temu zaštite okoliša.

Osnovni cilj projekta “Misli o prirodi!” jeste povećati uticaj civilnog društva u zaštiti okoliša kroz umrežavanje organizacija civilnog društva, institucija, stručnih lica, škola, medija i mladih za zajedničko, sinhronizirano i snažno djelovanje na lokalnom nivou. Dodatni značajprojekta predstavlja doprinos provođenju zahtjeva Evropske unije i međunarodnih sporazuma iz oblasti okoliša, klime i energije koje je BiH ratificirala.

Trening na temu zaštite okoliša okupio veliki broj novinara i novinarki iz cijele BiH

Trodnevni trening na temu zaštite okoliša namijenjen novinarima i novinarkama iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, koji se provodi u okviru projekta „Misli o prirodi!“, započeo je u srijedu, 12. februara, u Hotelu „Holiday“ u Sarajevu.

Trening je okupio više od 20 novinara iz Sarajeva, Mostara, Banjaluke, Cazina, Maglaja, Donjeg Vakufa, Visokog… Otvorila ga je menadžerica projekta „Misli o prirodi!“ Dajana Cvjetković prezentacijom o samom projektu, njegovim ciljevima i aktivnostima, a posebno onim usmjerenim prema medijima. 

Nakon uvodne prezentacije i predstavljanja učesnika i učesnica, Cvjetković je preuzela ulogu moderotorice panela na temu izvještavanja medija u Bosni i Hercegovini o problemima zaštite okoliša. O navedenoj temi govorila je Sanela Habeš, iskusna novinarka i dobitnica brojnih nagrada za rad upravo na ovu temu, te stručnjakinja iz oblasti zaštite okoliša i savjetnica na projektu „Misli o prirodi!“ Sabina Jukan.  

Cilj edukacije novinara i novinarki na temu zaštite i unapređenja okoliša jeste podizanje nivoa znanja i ekološke svijesti o potrebi učestalijeg i kvalitetnijeg izvještavanja i informisanja o važnim temama koje su direktno povezane sa kvalitetom života i smanjenjem zagađenja prirode.

Centralni dio treninga bit će sutrašnja sesija o tome kako integrisati okolišne teme u medijski sadržaj te važnosti saradnje medija i okolišnih organizacija civilnog društva na kojoj će iz ugla struke govoriti Sabina Jukan, iz ugla medija Dina Đorđević iz Centra za istraživačko novinarstvo Srbije, te iz ugla civilnog društva Anes Podić iz sarajevske „Eko akcije“. U petak, posljednjeg dana treninga, učesnicima i učesnicama će biti dodijeljeni certifikati. 

Trening za novinare i novinarke na temu zaštite okoliša u februaru u Sarajevu

Trodnevni trening na temu zaštite okoliša namijenjen novinarima i novinarkama iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, koji se provodi u okviru projekta „Misli o prirodi!“, bit će održan od 12. do 14. februara 2020. godine u Hotelu „Holiday“ u Sarajevu.

Cilj edukacije novinara i novinarki na temu zaštite i unapređenja okoliša jeste podizanje nivoa znanja i ekološke svijesti o potrebi učestalijeg i kvalitetnijeg izvještavanja i informisanja o važnim temama koje su direktno povezane sa kvalitetom života i smanjenjem zagađenja prirode.

Učesnici i učesnice treninga će imati priliku promišljati o inovativnim načinima integracije okolišnih tema u medijske sadržaje iz više uglova – ekološke struke, novinarske prakse i civilnog društva. Pored toga, učesnici i učesnice će razgovarati o problemima sa kojima se suočavaju u radu na ovim temama i saznati više o međunarodnim trendovima i ulozi medija u okolišnim pitanjma u zemljama regiona i svijeta.

U okviru treninga bit će održan panel na temu medijskog izvještavanja o temama iz oblasti zaštite okoliša te problemima sa kojima se novinari i novinarke koje se bave ovom temom suočavaju, na kojem će učestvovati novinarka BH Radija 1 Sanela Habeš te savjetnica za zaštitu okoliša na projektu „Misli o prirodi!“ Sabina Jukan. Centralni dio treninga bit će sesija o tome kako integrisati okolišne teme u medijski sadržaj te važnosti saradnje medija i okolišnih organizacija civilnog društva na kojoj će iz ugla struke govoriti Sabina Jukan, iz ugla medija Dina Đorđević iz Centra za istraživačko novinarstvo Srbije, te iz ugla civilnog društva Anes Podić iz sarajevske „Eko akcije“.

Pitanja i odgovori

Opća pitanja i odgovori

1. Na koju godinu se odnosi dokument bilans stanja i uspjeha?

Dokumenti bilans stanja i bilans uspjeha se odnose na 2018. godinu

2. U kojoj valuti se prikazuje budžet projekta?

Budžet projeta se prikazuje u konvertibilnim markama (KM).

3. Da li pčelar može aplicirati na grant?

Da bi aplicirali na objavljene pozive organizacije treba da ispune slijedeća dva kriterija:

• Da su registrovani u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini, kao udruženje ili fondacija;
• Da ostvaruju statutarne ciljeve u oblasti od javnog interesa koji je predmet javnog poziva.

4. Da li planinarsko društvo može aplicirati na Grant za inicijative društvene odgovornosti kompanija?

Da bi aplicirali na objavljene pozive neophodno je ispuniti slijedeća dva kriterija:

• Da su registrovani u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini, kao udruženje ili fondacija;
• Da ostvaruju statutarne ciljeve u oblasti od javnog interesa koji je predmet javnog poziva.

5. Da li Grant za incijative društvene odgovornosti kompanija može biti baziran na aktivnostima edukacije školske populacije?

Ne, Grant za inicijative društvene odgovornosti kompanija mora biti usmjeren na rad sa kompanijama, zagađivačimaili onim kompanijama koje se odgovorno odnose prema okolišu. Aktivnosti edukacije mogu biti jedna od aktivnosti ali cijeli grant treba izazvati promjenu u poslovanju kompanija,o dnosno napraviti pritisak na njih kako bi se odgovrinije odnosile prema prirodi i zajednici u kojoj djeluju.

6. Mora li organizacija ako hoće da aplicira imati svoj odgovarajući prostor ili joj grant može pomoći da ga obezbijedi?

Organizacija ne mora imati prostor da bi aplicirala na grant, i moguće je da dio dostupnih sredstava utroši na plaćanje troškova iznajmljivanja prostora u skladu sa zakonskim propisima.

7. Na kojem jeziku trebamo popuniti aplikacije?

Aplikacije i svi popratni dokumenti trebaju biti na jezicima naroda BiH. 

8. Da li troškovi angažmana edukatora/ica spadaju u troškove ljudskih resursa ili troškove aktivnosti?

Troškovi angažmana edukatora/ica su troškovi aktivnosti.

9. Šta su indirektni/operativni troškovi projekta?

Indirektni/operativni troškovi projekta su oni troškovi koji se ne mogu direktno povezati sa projektnim aktivnostima ali su nastali kao posljedica rada na realizaciji projekta (režije, zajednička oprema, telefonski troškovi, fotokopiranje, kancelarjski materijal)

Pitanja u vezi Granta za medije

1. Da li d.o.o. mora dostaviti narativni izvještaj za prethodnu godinu odnosno 2018., jer to nije zakonska obaveza?

Da, narativni izvještaj kojim se dokazuje iskustvo u datoj oblasti je obavezna dokumentacija za sve aplikante, i organizacije civilnog društva i d.o.o.

1. Da li aktivnosti Granta za medije mogu biti medijsko praćenje drugih komponenti projekta „Misli o prirodi!“?

Ne, projekat „Misli o prirodi!“ ima zaseban medijski plan i plan promocije, a svaki pojedinačni projekat organizacija civilnog društva i kompanija će imati sopstvenu promociju. Aktivnosti trebaju biti usmjerene na društvenu promjenu.

2.Može li se poslovni portal može prijaviti za projekat Misli o prirodi!?

Da, poslovni portal se može prijaviti ako ispunjava opće uslove poziva.

Pitanja u vezi Granta za EKO HUBove

1. Da li organizacija civilnog društva mora imati jednog zaposlenog da bi bila Eko HUB?

Ne, organizacija ne mora imati zaposlene osobe da bi bila Eko HUB. Neophodno je da ima adekvatno osoblje odnosno članove i članice, stručne saradnike/ce, volontere/ke i druge osobe koji predstavljaju ljudske resurse neophodne za nesmetan rad organizacije.

2. Da li je neophodno da projekat za Eko HUBove traje 30 mjeseci?

Eko HUBovi su specifičan grant u kojem je jasno definisan period trajanja projekta. Projekat ne može trajati ni manje, a ni više od 30 mjeseci.

3. Da li iznos predviđen za projekte Eko HUBova može biti manji od 60.000,00 KM, odnosno 20.000,00 za 12 mjeseci?

Ne, iznos sredstava predviđen za rad Eko HUBova ne može biti manji od 60.000,00 KM niti veći. Grant sredstva za Eko HUBove su veoma struktuirana, i za svakih 10 mjeseci angažmana je previđen iznos od 20.000,00 KM.

4. Da li su troškovi za osoblje za Eko HUBove prihvatljivi i ima li ograničenja u smislu procenta ukupnog budžeta?

Troškovi osoblja su prihvatljivi troškovi i ne postoji ograničenje u smislu procentualnog omjera budžeta predviđenog za troškove osoblja i troškove rada Eko HUBa. Neophodno je osigurati kvalitetnu implementaciju predviđenih aktivnosti, osigurati nesmetan rad Eko HUBa putem sinhroniziranja postojećih kapaciteta, finansijskih resursa i potreba Eko HUBa.

5. Da li su kao troškovi opreme prihvatljivi nabavka namještaja za kancelariju Eko HUB-a?

Troškovi nabavke opreme uključuju svu opremu odnosno stalna sredstva kao što je namještaj i IT oprema. Predviđeni troškovi za nabavku opreme ne smiju preći iznos od 10% ukupnog budžeta.

6. Da li u sklopu projekta možemo učestvovati vlastitim sredstvima i aktivnostima koje se ogledaju kroz volonterski rad,vlastiti prostor kao i učešće u indirektnim troškovima na samom projektu što bi bilo predstavljeno u budžetu projekta?

Da, vlastito učešće je dozvoljeno, ali troškovi koji će biti pokriveni kroz grant za Eko HUBove ne smiju biti veći od 60.000,00 KM.

7. Organizovati jedan sastanak predstavljanja Certifikacijskog mehanizma u partnerstvu sa drugim Eko HUBom i CPCDom, za 16 škola;”  Možete li dodatno pojasniti ovu obvezu, osobito dio koji se odnosi “za 16 škola”?

Svaki Eko HUB će djelovati na području 3-4 općine i sarađivat će sa organizacijama civilnog društva, medijima, lokalnim donosiocima odluka i školama. Tokom 2020. godine je planirano predstavljanje programa Eko škole u regijama gdje će domaćini biti Eko HUBov. Dva Eko HUBa će u partnerstvu organizovati događaj i pozvati minimalno 8 škola sa kojima sarađuju, a maksimalno 16 (odnosno minimalno 2 škole po općini). Cilj događaja je predstavljanje programa Eko škole. Eko HUB će biti zadužen za komunikaciju sa školama, administraciju događaja i motivisanje škola da se priključe programu. CPCD će osgurati kvalitetne informacije i osoblje za prezentaciju programa.

8. Da li su regije u kojima će djelovati Eko HUBovi unaprijed definisane?

Ne, regije nisu unaprijed definisane nego će ovisiti o pristiglim aplikacijama organizacija civilnog društva i regijama koje one obuhvataju svojim djelovanjem.

9. Da li je broj opština ograničen na 3 do 4 opštine?

Minimalan broj općina sa kojima Eko HUB treba raditi je 3-4, a maksimalan broj nije definisan.

10. Šta se događa ukoliko se područja (regije) koje su predložene od različitih organizacija (potencijalnih budućih Eko HUBova) preklapaju?

Selekcija Eko Hubova će se vršiti na osnovu nekoliko kriterija: interni kapaciteti, regionalna zastupljenost i kvalitet predloženog projekta. U slučaju da dvije organizacije ispune sve kriterije a predložile su iste općine kao svoju regiju, CPCD će pristupiti procesu pregovora i organizacijama predložiti druge regije koje odgovaraju njihovom geografskom položaju.

11. Da li je moguće aplicirati na ovaj poziv u partnerstvu sa drugom organizacijom (ili organizacijama)?

Ne, na ovaj poziv nije moguće aplicirati u partnerstvu.

NAPOMENA: Na pitanja koja se odnose na davanje savjeta, mišljenja ili komentara na konkretnu ideju, ili pitanja u kojima se traže primjeri aktivnosti koje su odgovarajuće za pojedine grantove, ne možemo dati odgovor.

Održan prvi sastanak Savjetodavnog odbora projekta „Misli o prirodi!“

Savjetodavni odbor projekta „Misli o prirodi!“ održao je danas svoj prvi konstituirajući sastanak na kojem je predstavljen projekat, osnovne aktivnosti te definisana uloga Savjetodavnog odbora i dogovoreni naredni sastanci.

Sastanku je prisustvovalo šest od ukupno sedam članica Savjetodavnog odbora, predstavnice Centra za promociju civilnog društva Aida Daguda, Ambasade Švedske u BiH Aiša Bijedić, Ministarstva okoliša i turizma FBiH Sabina Salihbegović – Šahman, Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Ministarstva prosvjete i kulture RS Sara Potkonak, Regionalnog centra za okoliš Lejla Šuman te BH Radija 1 Sanela Habeš. Predstavnica Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH Marija Naletilić opravdano nije mogla prisutvovati današnjem sastanku.

Menadžerica projekta Dajana Cvjetković upoznala je Savjetodavni odbor sa osnovnim idejama, ciljevima i aktivnostima projekta „Misli o prirodi!“. Osim toga, govorilo se i o samoj ulozi Odbora.

Osnovna uloga Savjetodavnog odbora jeste da pruža podršku, usmjerava i vrši nadzor napretka projekta. Odbor će pružati savjete, učestvovati u osiguravanju isporuke rezultata projekta i postizanju ishoda projekta. Odbor nije direktno odgovoran za upravljanje projektnim aktivnostima, ali pruža podršku i smjernice projektnom timu i CPCD-u.

Na današnjem sastanku definisani su i zadaci članica Savjetodavnog odbora. One su dužne redovno i aktivno učestvovati na sastancima Odbora, doprinositi implementaciji projekta i promociji projektnih rezultata, pružati podršku u postizanju rezultata projekta, učestvovati u utvrđivanju prioriteta projekta kao i prepoznavanju potencijalnih rizika, pratiti kvalitete projekta i njegovo razvijanje te davati savjete i preporuke za unapređenje projekta.

Kako bi Savjetodavni odbor funkcionisao efikasno, potrebno je da sve članice razumijevaju cilj, strategiju i planirane ishode projekta; uvažavaju njegov značaj za vlastitu organizaciju, odnosno instituciju i klijente; te budu istinski zainteresovane za projekat i postignute rezultate. Također, potrebno je da zagovaraju projekat i čine sve što mogu kako bi promovisali njegove rezultate; imaju široko razumijevanje o upravljanju projektima; razmatraju ideje i pitanja koja su postavljena; daju smjernice projektnom timu; te pomažu u uravnoteženju prioriteta i resursa.

Menadžerica projekta Dajana Cvjetković i savjetnica za zaštitu okoliša Sabina Jukan dužne su prisustvovati sastancima kako bi izvještavale o napretku i odgovarale na pitanja članova. Dodatni član projektnog tima asistirat će menadžerici projekta tako što će bilježiti zapisnike i odluke sastanka.

Usaglašeno je da će se Savjetodavni odbor sastati četiri puta tokom trajanja projekta. Projektni tim će, u dogovoru sa članovima Odbora, predložiti datume za sastanke i tražiti posvećenost članova da prisustvuju svakom sastanku obzirom da ih neće biti mnogo. Ukoliko ipak dođe do opravdanog izostanka člana SO sa sastanka neophodno je da taj član dostavi obrazloženje za izostanak kao i mišljenje u pisanom obliku o materijalima dostavljenim za taj sastanak najkasnije dan prije početka sastanka.

Najmanje sedmicu prije svakog sastanka, menadžerica projekta će svim članovima SO proslijediti materijale za sastanak, koji trebaju sadržati dnevni red sa jasno navedenih planiranim vremenom za sastanak, zapisnik sa posljednjeg sastanka, izvještaj o napretku projekta od posljednjeg sastanka te dokumenti koji će biti razmatrani na planiranom sastanku.

„Misli o prirodi!“ predstavljen u Tuzli

Predstavnici organizacija civilnog društva iz Lopara, Bijeljine, Kladnja, Srebrenika, Gračanice i Tuzle prisustvovali su danas prezentaciji projekta „Misli o prirodi!“ koja je održana u Motelu „Royal“ u Tuzli.

Prisutne su sa projektom upoznale projektna menadžerica Dajana Cvjetković i savjetnica za zaštitu okoliša na projektu Sabina Jukan. U uvodnom obraćanju Cvjetković je iznijela osnovne informacije o implementatoru projekta – Centru za promociju civilnog društva – nakon čega je detaljno objasnila sve ciljeve i aktivnosti projekta. „Misli o prirodi!“ je CPCD-ov trogodišnji projekat kojeg finansira Vlada Švedske u iznosu od 3 miliona KM. Njime se nastoji povećati uticaj civilnog društva u zaštiti okoliša, kroz umrežavanje organizacija civilnog društva, institucija, stručnih lica, medija i mladih za zajedničko, sinhronizovano i snažno djelovanje na lokalnom nivou. Temelji se na pet komponenti: zagovaranje; eko hubovi; eko škole; mladi; i eko novinari/ke.

Posebnu pažnju Cvjetković je posvetila grantovima koji će se dodjeljivati u naredne tri godine u sklopu projekta, a na koje će organizacije čiji su predstavnici prisustvovali današnjoj prezentaciji moći aplicirati. U okviru projekta bit će dodijeljeno pet vrsta grantova – grantovi zagovaračkim mrežama organizacija civilnog društva koja su orijentisana na pitanja zaštite okoliša; inicijativama organizacija civilnog društva koje će za cilj imati spriječiti najveće zagađivače u BiH da nastave sa spornim aktivnostima; grantovi za eko hubove koji će stimulisati umrežavanje organizacija i formiranje eko subregija; ad hoc grantovi koji će biti dodjeljivani za ad hoc inicijative koja zahtijevaju brze odgovore; te medijski grantovi koji za cilj imaju podstaći veću medijsku pokrivenost pitanja zaštite okoliša. Cvjetković je odgovarala na pitanja zainteresovanih uputivši ih time na kreiranje kvalitetnih prijedloga projekata.

Ciljevi projekta su pažljivo birani jer se nije željelo izabrati one koje je nemoguće ispuniti u periodu od tri godine, već realne ciljeve, naglasila je Cvjetković. Osnova je saradnja sa lokalnim organizacijama civilnog društva koje se bave zaštitom okoliša kojom će se nastojati podići danas nedovoljno razvijena svijest o važnosti zaštite okoliša, te povećati učešće građana i građanki u ovom oblasti. Također, Cvjetković vjeruje kako će „Misli o prirodi!“ uspjeti pospiješiti provođenje već postojećih zakona o zaštiti okoliša te pozivati korporacije na odgovornost. Konačno, grantovima koji će se dodjeljivati medijima projekat će nastojati povećati, trenutno nedovoljnu, medijsku pokrivenosti ove teme.

U drugom dijelu prezentacije prisutni gosti su bili ti koji su davali informacije. Projektna savjetnica za zaštitu okoliša Sabina Jukan nastojala je od prisutnih dobiti informacije te čuti njihova iskustva u djelovanju na temama zaštite okoliša, saradnje sa institucijama vlasti, kao i međusobne saradnje organizacija civilnog društva. Iskustva koja su se mogla čuti bila su raznolika, ali su se prisutni uglavnom saglasili kako ima prostora za poboljšanje u sva tri segmenta.

Ovo je posljednja u nizu prezentacija projekta „Misli o prirodi!“ koje su održane širom BiH. Prethodne sedmice prezentacije su održane u Sarajevu i Mostaru, jučer je tim CPCD-a bio u Banjaluci, a danas je putovanje završeno u Tuzli. Događajima su prisustvovali predstavnici organizacija iz širih područja.

Prezentacijama su i zvanično počele javne aktivnosti CPCD-a na ovom projektu, a krajem godine očekuju se prvi javni pozivi za dodjelu grantova.

„Misli o prirodi!“ nastavlja putovanje:

Projekat danas predstavljen u Banjaluci

Tim projekta „Misli o prirodi!“ predstavio je danas ciljeve i aktivnosti projekta predstavnicima zainteresovanih organizacija civilnog društva iz Banjaluke, Kotor Varoši, Ribnika, Glamoča, Laktaša, Dervente i drugih mjesta. Prezentacija je održana u Hotelu „Jelena“ u Banjaluci.

Projektna menadžerica Dajana Cvjetković detaljno je prisutnim predstavnicima organizacija civilnog društva objasnila na čemu se bazira projekat, obrazložila planirane aktivnosti, a posebnu pažnju posvetila je grantovima koji će biti dodjeljivani organizacijama civilnog društva i medijima, za šta su prisutni bili i najviše zainteresovani. Cvjetković je pojasnila način na koji će se dodjeljivati svi tipovi grantova u okviru projekta – grantovi zagovaračkim mrežama organizacija civilnog društva koja su orijentisana na pitanja zaštite okoliša; inicijativama organizacija civilnog društva koje će za cilj imati spriječiti najveće zagađivače u BiH da nastave sa spornim aktivnostima; grantovi za eko hubove koji će stimulisati umrežavanje organizacija i formiranje eko subregija; ad hoc grantovi koji će biti dodjeljivani za ad hoc inicijative koja zahtijevaju brze odgovore; te medijski grantovi koji za cilj imaju podstaći veću medijsku pokrivenost pitanja zaštite okoliša – te odgovarala na pitanja zainteresovanih uputivši ih time na kreiranje kvalitetnih prijedloga projekata.

Osnovni cilj projekta „Misli o prirodi!“ jeste jačanje organizacija civilnog društva u oblasti okoliša, okrenut isključivo organizacijama iz Bosne i Hercegovine. Samo zajedničkim radom, naglasila je Cvjetković, može se ojačati uloga organizacija civilnog društva u zaštiti okoliša. Zbog toga će projekat biti najviše usmjeren ka lokalnim organizacijama koje se svakodnevno suočavaju sa problemima na terenu.

Projekat je fokusiran na konkretne probleme koji zaista mogu biti riješeni u periodu od tri godine. Među njima su, kazala je Cvjetković, nedovoljno visoka svijest o okolišu, nedovoljna implementacija postojećih zakona, nedovoljno učešće građana i građanki u pitanjima zaštite okoliša, izostanak korporativne odgovornosti, te nedovoljno medijsko pokrivanje ekoloških tema.

Savjetnica za zaštitu okoliša Sabina Jukan pokušala je od prisutnih dobiti informacije o njihovim iskustvima u djelovanju na temama zaštite okoliša, saradnje sa institucijama vlasti u okviru ove oblasti, kao i međusobne saradnje organizacija. Prisutni su uglavnom bili saglasni kako postoje veliki problemi u odnosima organizacija civilnog društva međusobno, kao i njihovom pojedinačnom odnosu prema institucijama vlasti. Jukan je naglasila kako upravo iz tih razloga projekat „Misli o prirodi!“ podstiče međusobnu saradnju organizacija i njihovo zajedničko jačanje u ovoj iznimno bitnoj oblasti.

Ovo je treća po redu prezentacija projekta „Misli o prirodi!“. Projekat je prethodne sedmice prestavljen u Sarajevu i Mostaru, a sutra je na rasporedu prezentacija u Tuzli.

„Misli o prirodi!“ je CPCD-ov trogodišnji projekat kojeg finansira Vlada Švedske u iznosu od 3 miliona KM. Kao organizacija čiji je opšti cilj promocija civilnog društva, u okviru ovog projekta se nastoji povećati uticaj civilnog društva u zaštiti okoliša, kroz umrežavanje organizacija civilnog društva, institucija, stručnih lica, medija i mladih za zajedničko, sinhronizirano i snažno djelovanje na lokalnom nivou. Projekat je zasnovan na pet komponenti: zagovaranje; eko hubovi; eko škole; mladi; i eko novinari/ke.

„Misli o prirodi!“ predstavljen i u Mostaru

Brojni predstavnici organizacija civilnog društva prošlog petka su se u Mostaru upoznali sa projektom „Misli o prirodi!“, saznavši sve o njegovim aktivnostima i prilikama koje nudi zajednici.

Mostarski Hotel „Bevanda“ ugostio je danas osobe koje vjeruju da su promjene u zaštiti okoliša moguće, i da civilno društvo mora imati jednu od vodećih uloga u tom procesu. Projekat „Misli o prirodi!“, kojeg će implementirati Centar za promociju civilnog društva uz finansijsku podršku Vlade Švedske, umnogome će doprinijeti tome.

Ovo je druga prezentacija projekta „Misli o prirodi!“. Prva je održana jučer u Sarajevu, te je također okupila brojne predstavnike organizacija civilnog društva, kao i medija, a naredne sedmice tim „Misli o prirodi!“ će sa projektom upoznati zainteresovane u Banjaluci i Tuzli.

Projekat „Misli o prirodi!“, njegove aktivnosti, među kojima su najznačajniji grantovi koji će se dodjeljivati organizacijama civilnog društva i medijima za unaprjeđenje zaštite okoliša, predstavila je danas menadžerica projekta Dajana Cvjetković. Ona je prisutnima objasnila način na koji će se dodjeljivati svi tipovi grantova u okviru projekta – grantovi zagovaračkim mrežama organizacija civilnog društva koja su orijentisana na pitanja zaštite okoliša; inicijativama organizacija civilnog društva koje će za cilj imati spriječiti najveće zagađivače u BiH da nastave sa spornim aktivnostima; grantovi za eko hubove koji će stimulisati umrežavanje organizacija i formiranje eko subregija; ad hoc grantovi koji će biti dodjeljivani za ad hoc inicijative koja zahtijevaju brze odgovore; te medijski grantovi koji za cilj imaju podstaći veću medijsku pokrivenost pitanja zaštite okoliša – te odgovarala na pitanja zainteresovanih uputivši ih time na kreiranje kvalitetnih prijedloga projekata.

Cvjetković je naglasila kako su za ciljeve projekta izabrane promjene za koje zaista vjeruje da je moguće postići u periodu od tri godine koliko će projekat trajati. Prije svega, saradnjom sa lokalnim organizacijama civilnog društva koje se bave zaštitom okoliša, nastojat će se podići danas nedovoljno visoka svijest o važnosti zaštite okoliša, te povećati učešće građana i građanki u ovom oblasti. Također, vjeruje kako će „Misli o prirodi!“ uspjeti pospiješiti provođenje već postojećih zakona o zaštiti okoliša te pozivati korporacije na odgovornost. Konačno, grantovima koji će se dodjeljivati medijima projekat će nastojati povećati, trenutno nedovoljnu, medijsku pokrivenosti ove teme.

Savjetnica za zaštitu okoliša Sabina Jukan pokušala je, kao i prethodni dan u Sarajevu, od prisutnih dobiti informacije o njihovim iskustvima u bavljenju temama zaštite okoliša, saradnje sa institucijama vlasti u okviru ove oblasti, kao i međusobne saradnje organizacija. Iskustva su uglavnom slična kao i ona u Sarajevu – većina prisutnih saglasila se kako međusobna saradnja organizacija civilnog društva, kao i njihova saradnja sa vlastima, nije na zavidnom nivou. S druge strane, većina je optimistična kada je u pitanju projekat „Misli o prirodi!“ te vjeruju da on može poboljšati trenutno stanje.

Nakon Sarajeva i Mostara, tim projekta „Misli o prirodi!“ naredne sedmice nastavlja sa promocijom.Projekat će u srijedu 18.12. biti predstavljen u Banjaluci, a dan kasnije, u četvrtak 19.12, u Tuzli.

„Misli o prirodi!“ je CPCD-ov trogodišnji projekat kojeg finansira Vlada Švedske u iznosu od 3 miliona KM. Njime se nastoji povećati uticaj civilnog društva u zaštiti okoliša, kroz umrežavanje organizacija civilnog društva, institucija, stručnih lica, medija i mladih za zajedničko, sinhronizovano i snažno djelovanje na lokalnom nivou. Temelji se na pet komponenti: zagovaranje; eko hubovi; eko škole; mladi; i eko novinari/ke.