Sarajevo – urbana pustinja

Piše: Amila Gadžo, MA hortikulture/pejsažne arhitekture

1. Da li ste znali da jedno odraslo lišćarsko drvo tokom ljetnog sunčanog dana povlači iz okoline do 9.400 litara ugljendioksida i oslobodi isto toliko kisika, i da ta količina pokriva dnevne potrebe za kisikom za oko 25 osoba?

2. Da li ste znali da je od 2013. godine Sarajevo je prema podacima SZO evropski grad sa najvećom koncentracijom smoga?

3. Da li ste znali da pokrivenost Kantona Sarajevo zelenim površinama iznosi 0,31% dok bi prema standardima SZO u urbanim sredinama minimum trebao iznositi 15%?

Sarajevo je grad koji je u zimskom periodu najčešće među prvih pet gradova po zagađenju zraka. Uzroci su različiti od ekološki neprihvatljivih vozila na ulicama, loženja uglja i plastičnog otpada do neplanske izgradnje. To su sve razlozi što je Sarajevo postalo životna sredina sa ekstremnim abiotičkim i biotičkim faktorima, odnosno popularno rečeno „urbana pustinja“.

Zelene površine koje značajno doprinose udobnijim klimatskim uslovima i prečišćavanju vazduha u Sarajevu su ispod svakog propisa. Pokrivenost Kantona Sarajevo zelenim površinama iznosi 0,31% dok bi prema standardima Svjetske zdravstvene organizacije minimum u urbanim sredinama trebao iznositi 15%.

Jedno odraslo lišćarsko drvo tokom ljetnog sunčanog dana povlači iz okoline do 9.400 litara ugljendioksida i oslobodi toliko kisika. Ta količina pokriva dnevne potrebe za kisikom za oko 25 ljudi. Osim velike količine ugljendioksida u Sarajevu zrak je jako zagađen i sitnim česticama prašine (PMM2.5 i PMM10).

Prema izveštaju Svjetske banke iz 2019. godine procjenjuje se da u BiH od posljedica izloženosti ambijentalnom zagađenju zraka s PM2.5 svake godine prerano umre oko 3.300 ljudi. Oko 16% ovog tereta bolesti povezanih sa zagađenjem otpada na Sarajevo i Banju Luku. Statistika kaže da oko 30% neplodnih parova ima neobjašnjivu neplodnost, a posljednje istraživanje objavljeno u časopisu Environment International da je uzrok povezan sa zagađenjem vazduha i uticajem PMM čestica na reproduktivne organe. Drveće može profiltrirati 80% prašine iz zraka, pri tome se zrak očisti i od štetnih tvari. Čišćem zraku doprinosi i zadržavanje prašine na lišću, koja se ispire kišama, na ovaj način jedno drvo može očistiti i do jedne tone prašine iz gradske sredine za period od deset godina.

Prirodi ne treba čovjek, ali čovjek treba prirodu, priroda odavno vrišti, a čovjek ne mari. Naučne činjenice kažu da ako nastavimo zanemarivati vrisak prirode mi ćemo biti ti koji ćemo vrištati i neutješno plakati.

 

Ovaj blog objavljen je u sklopu poziva za pisanje blogova “Priroda vrišti – ti je opiši!“. Svoje blogove možete slati na adresu info@mislioprirodi.ba.

Uzroci i posljedice zagađenja zraka

Pripremila: Emina Sultanović

Zagađenje (engl. pollution) je ljudskom djelatnošću uzrokovano unošenje tvari ili energije u okoliš koje uzrokuje štetne posljedice za živa bića i za ljudsko zdravlje, onemogućuje ili ometa tradicionalne ljudske djelatnosti, smanjuje kvalitetu zraka, vode ili tla, te općenito smanjuje opću ili estetsku vrijednost prirodnih ekosistema ili izvora dobara. Izvori (uzročnici) zagađivanja nazivaju se zagađivačima.

Zagađujuća tvar – bilo koja supstanca koju čovjek izravno ili neizravno unosi u okoliš i koja vjerovatno može imati štetan utjecaj na ljudsko zdravlje i/ili okoliš u cjelosti, uključujući i neugodne mirise.

Prema Evropskoj direktivi o integriranom sprječavanju zagađenja  i  kontrolu  (IPPC)  (EC, 1996), mogu se izdvojiti sljedeće kategorije potencijalno zagađujućih aktivnosti:

1. energetska industrija;
2. proizvodnja i prerada metala;
3. mineralna industrija;
4. hemijska industrija i hemijska postrojenja;
5. otpad i upravljanje
6. poljoprivreda
7. saobraćaj i
8. ostale aktivnosti (koje uključuju proizvodnju papira i kartona, proizvodnja vlakana ili tekstila, štavljenje koţe, klaonice,  postrojenja  koja  koriste  organska  otapala  i proizvodnja ugljika ili grafita).

Industrijski način života izvor je  većine  zagađenja  okoline.  Otrovne  hemikalije  proizvode  se kada  sagorijevamo  ugljen  kako  bismo  proizveli  električnu  energiju  i  kada  putujemo  u vozilima na benzin ili dizel. Hemijska, rudarska i poljoprivredna industrija također proizvode zagađenje zraka, kao i odlagališta otpada. U  Skoplju  oko  30%  grada  loše  kvalitete  zraka dolazi iz peći na drva koje su stanovnici prisiljeni koristiti, jer su jeftinije od centralnog grijanja. Iako su posljednjih godina stope zagađenja u zatvorenom uglavnom ostale iste, zagađenje na  otvorenom ubrzano raste kako se industrije šire, a sve više ljudi  koristi automobile. [1]

Zagađivači zraka emitiraju se iz niza umjetnih i prirodnih izvora, uključujući:

• izgaranje fosilnih goriva u proizvodnji električne energije, prometu, industriji  i kućanstvima;
• industrijski procesi i upotreba otapala, u hemijskoj i rudarskoj industriji;
• poljoprivreda;
• obrada otpada;
• prirodni izvori, uključujući vulkanske  erupcije,  vjetrom  odnesenu  prašinu,  sprej  morske  soli i emisije hlapljivih organskih spojeva iz biljaka. [2]

Saobraćaj u svijetu, a i u Evropi je odgovaran za veliki dio zagađenja, posebno zagađenje zraka. Transport je jedan od glavnih izvora onečišćenja zraka, za koji su čvrsto utvrđeni dokazi o izravnim učincima na smrtnost, kao i na respiratorne i kardiovaskularne bolesti. Godišnje se u evropskoj regiji SZO dogodi oko 100  000  prijevremenih  smrtnih slučajeva odraslih osoba koje se mogu pripisati  zagađenju  zraka.  Značajan  dio  ovog  tereta čine emisije iz cestovnog  prometa.  Otprilike  40   milijuna  ljudi  u  115  najvećih  gradova Evropske unije (EU) izloženo je zraku koji premašuje smjernice  za  kvalitetu  zraka  SZO  za barem jednu zagađivač. Djeca koja žive u blizini cesta s  prometom  teških  vozila  imaju  dvostruko veći rizik od respiratornih problema  od  one  koja  žive  u  blizini  manje  zakrčenih ulica.[3]

Jedna  od glavnih komponenata Zemljinih  međusobno  ovisnih  fizičkih  sistema  je atmosfera. Atmosfera  su  slojevi plinova   koji   okružuju   planet   ili   neko   drugo   nebesko tijelo. Zemljina atmosfera sastoji se od oko  78%  azota,  21%  kisika  i  jedan  posto  ostalih plinova. Ti se plinovi nalaze u slojevima (troposfera, stratosfera, mezosfera, termosfera i egzosfera) definirane jedinstvenim značajkama poput temperature  i  pritiska.  Atmosfera  štiti život na zemlji štiteći ga od dolazećeg ultraljubičastog (UV) zračenja, održavajući toplinu planeta izolacijom i sprečavajući ekstreme između dnevnih i noćnih temperatura.[4] Atmosfera     je     podijeljena    u    pet    različitih     slojeva,     na      temelju      temperature. Sloj najbliži površini Zemlje je troposfera koja se proteže na oko sedam i 15 kilometara od površine. Temperature u troposferi opadaju s visinom.

Stratosfera je sljedeći sloj iz Zemljine površine. Doseže od vrha troposfere, koja se naziva tropopauza, do visine od približno 50 kilometara. Temperature u stratosferi rastu s nadmorskom visinom. Vrh stratosfere naziva se stratopauza.

Iznad toga je mezosfera koja doseže oko 85 kilometara  iznad  Zemljine  površine. Temperature  se u visini mezosfere smanjuju. Zapravo su najhladnije temperature u atmosferi blizu vrha mezosfere – oko -90 ° C (-130 ° F).

Termosfera se nalazi iznad mezopauza i dopire do  oko  600  kilometara.  O  termosferi se  ne zna mnogo, osim da temperature rastu s nadmorskom visinom. Sunčevo zračenje čini gornja područja termosfere vrlo vrućim, dosežući temperature do 2.000 ° C (3.600 ° F).

Najviši sloj koji se stapa s onim što se smatra svemirom je egzosfera.[5]

Zagađenje zraka sastoji se od hemikalija ili čestica u zraku koje mogu naštetiti zdravlju ljudi, životinja i biljaka.  Zagađivači u  zraku  imaju  mnogo  oblika. To  mogu biti  plinovi,  čvrste čestice ili kapljice tekućine.[6]

Bilans i registar emisija u zrak se rade za slijedeće zagađujuće materije:

• sumpor dioksid
• nitro okside
• ugljen-dioksid
• ugljen monoksid
• amonijak
• metan
• nemetanske ugljenvodonike
• benzen
• PM10[7]

Što se  tiče  zagađenja zraka u Bosni i Hercegovini, gradovi u Bosni i Hercegovini se suočavaju  s visokim ambijentalnim koncentracijama   po  zdravlje  štetnih,  sitnih  čestica  koje  zagađuju zrak. Stanovnici Sarajeva, Tuzle i Zenice ţive u najzagađenijim gradovima u Evropi, a nekim danima, kako pokazuju mjerenja, i u svijetu.  U  subotu  11.  januara   2020.  Sarajevo je  proglašeno najzagađenijim gradom u svijetu, prema podacima portala AirVisual.

Izloženost česticama PM2.5 je naročito opasna po  ljudsko  zdravlje,  jer  te  čestice  zadiru  duboko u pluća i krvotok, izazivajući bolest i smrt. U BiH prosječne godišnje ambijentalne koncentracije PM2.5 često višestruko prelaze gornje dozvoljene granice po bh. standardnima kvaliteta zraka (20 µg/m3) i po smjernicama Svjetske zdravstvene  organizacije (SZO) o vrijednostima kvaliteta zraka (10 µg/m3).

Ovaj izvještaj procjenjuje  da  u  BiH  od  posljedica  izloţenosti  ambijentalnom  zagaĎenju  zraka s PM2.5 svake godine prerano umre oko 3.300 ljudi.[8]

Zagađenje zraka uzrokuje 1,4 milijuna smrtnih slučajeva od moţdanog udara svake godine. Zagađenje zraka uzrokuje 1,8 milijuna smrtnih slučajeva  zbog  bolesti  pluća  i  raka  svake godine. Zagađenje zraka uzrokuje 2,4 milijuna smrtnih slučajeva zbog srčanih bolesti svake godine.[9]

 

Izvori:

[1] https://stories.undp.org/every-breath-you-take

[2] https://www.eea.europa.eu/themes/air/air-pollution-sources-1

[3] https://www.euro.who.int/en/health-topics/environment-and-health/Transport-and-health/data-and- statistics/air-pollution-and-climate-change2

[4] https://www.nationalgeographic.org/topics/resource-library- atmosphere/?q=&page=1&per_page=25&sclient=psy-ab

[5] https://www.nationalgeographic.org/encyclopedia/atmosphere-RL/)

[6] (https://www.nationalgeographic.org/encyclopedia/air-pollution/)

[7] (http://mpz.ks.gov.ba/sites/mpz.ks.gov.ba/files/Skraceni%20REGISTAR%20KS.pdf)

[8] (http://pubdocs.worldbank.org/en/896881579547479740/Air-Quality-Management-in-Bosnia-and- Herzegovina-Executive-Summary-bos.pdf)

[9] (https://www.who.int/airpollution/infographics/en/)

 

Studije o zagađenju zraka Centra za ekologiju i energiju predstavljene u Tuzli

U Tuzli je danas organizovana druga prezentacija studija o kvalitetu zraka, njegovom štetnom uticaju na zdravlje, zakonskoj regulativi i pravnoj zaštiti žrtava zagađenja. Prezentaciji je prisustvovao tim „Misli o prirodi!“, a skupu se putem video linka obratila i Johana Stromkvist, ambasadorica Švedske u BiH, koja je ujedno i najveći bileteralni donator u BiH.

Na skupu su prezentovane Studija o kvalitetu zraka Tuzle, Lukavca i Živinica, Studija o uticaju kvaliteta zraka na zdravlje opće populacije stanovnika Tuzla, Lukavca i Živinica, Detaljan pregled zakona, propisa, pravilnika i planova o kvalitetu zraka u FBiH/TK, te Kratak vodič o pravnoj zaštiti žrtava zagađenosti  odabranim primjerima dobre prakse iz BiH i drugih zemalja.

Studija o kvalitetu zraka Tuzle, Lukavca i Živinica izrađena je u cilju dobivanja relevantnih podataka na temelju kojih je izvršena procjena kvalitete zraka Tuzli, Lukavcu i Živinicama. Prikupljeni su podaci o parametrima kvalitete zraka za period od 2016 – 2019, a studiju je prezentovao dr.sci. Abdel Đozić dipl.ing.teh.

Onečišćenje zraka je važna odrednica zdravlja stanovništva, negativni zdravstveni uticaji posebno su izraženi kod djece, starijih osobe i hroničnih bolesnika. Brojne studije su utvrdile vezu između onečišćenja zraka i širokog raspona štetnih uticaja na zdravlje opće populacije koji se kreću od subkliničkih uticaja do prerane smrti. O navedenom govori Studija o uticaju kvaliteta zraka na zdravlje opće populacije stanovnika Tuzle, Lukavca i Živinica, čiji su autori Hana Alihodžić, MA inženjerstva zaštite okoline i dr.sci. Abdel Đozić, dipl.ing.tehn. Studiju je skupu predstavila Hana Alihodžić.

Cilj studije Detaljan pregled zakona, propisa, pravilnika i planova o kvalitetu zraka u FBiH/TK je da se na osnovu analize zakona iz ove oblasti, građani/građanke informišu koje institucije su nadležne za koje probleme i da se jasno razrade pravni alati koje građani mogu koristiti u cilju pozivanja na odgovornost za nastalu situaciju. Studiju je prezentovao dr.sc. Samir Lemeš.

Studija Kratak vodič o pravnoj zaštiti žrtava zagađenosti s odabranim primjerima dobre prakse iz BiH i drugih zemalja predstavlja primjere koji pokazuju kako su pravnim putem ili rezultatima naučnih istraživanja provedene mjere za smanjenje zagađenosti ili obeštećene žrtve. Autori studije su dr.sc. Samir Lemeš, dipl. iur. Đana Stojančić i dipl. iur. Zlatan Dizdarević. Studiju je predstavio Lemeš.

Kristina Mušanović, članica UG „Ekosol“ Tuzla: Principi kojima učimo srednjoškolce/ke u tom dobu ostaju u njima cijeli život

UG „Ekosol“ Tuzla u okviru projekta „Misli o prirodi!“ koji provodi Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Vlada Švedske, implementira projekat „Parlamentarna debata – Rješavanje problema aerozagađenja u gradu Tuzla“. Ovaj projekat jedan je od pet projekata zagovaračkih mreža u okviru projekta „Misli o prirodi!“. Problem zagađenja Grada Tuzle prisutan je dugi niz godina i mnoge organizacije civilnog društva učestvuju u rješavanju problema zagađenosti zraka na ovom području. Članovi UG „Ekosol“ identifikovali su niz aktivnosti s ciljem rješavanja ovog problema, te na jedan poseban način nastoje dati svoj doprinos. Dinamična i perspektivna grupa mladih ljudi, uz podršku starijih članova udruženja, predstavila je projekat čiji je cilj doprinijeti jačanju ekološke svijesti inovativnim i kreativnim pristupom kod srednjoškolske populacije putem parlamentarne debate, umjetničkog izražavanja i zdravijeg načina života u gradu Tuzla. Članovi UG ”Ekosol” svoj fokus su usmjerili na učenike i profesore srednjih škola sa područja grada Tuzle. Učenici i učenice  šest tuzlanskih srednjih škola – Elektrotehničke, Mašinske, Saobraćajne, Hemijske, Mješovite i Gimnazije „Meša Selimović“ istražuju i predstavljaju mogućnosti kreativnih i inovativnih načina djelovanja u rješavanju problema aerozagađenja. Zajedno sa svojim profesorima učestvuju u realizaciji interaktivnih i kreativnih aktivnosti kroz koje se nastoje izgraditi kapaciteti grupa mladih učenika i učenica, te utjecati na podizanje svijesti svih starosnih kategorija stanovništva o važnosti korištenja alternativnih izvora energije uz animiranje građana da uzmu aktivno učešće u procesu zaštite okoliša.

Aktivno učešće partnerskih organizacija u realizaciji projekta, Pozorište mladih Tuzla i Biciklistički klub Tuzla, daje posebnu notu u realizaciji cjelokupnog projekta. Svjesni da zdravo životno okruženje pripada svima njima, mladi članovi tri udruženja aktivno zajednički realizuju projekat čija implementacija traje do polovine naredne godine.

Sa članicom UG „Ekosol“ i studenticom Fakulteta elektrotehnike u Tuzli Kristinom Mušanovićem razgovarali smo o aktuelnim dešavanjima u okviru projekta, aktivnostima koje su već završene i o onima koje nas očekuju u budućnosti.

 Udruženje građana „Ekosol“ od juna 2020. godine provodi projekat „Parlamentarna debata – Rješavanje problema aerozagađenja u gradu Tuzla“. Jeste li zadovoljni dosadašnjom realizacijom projekta?

Zadovoljni smo. Od početka smo proveli veliki broj aktivnosti, radionica na temu biciklizma, radionice za profesore kako kreirati i voditi dramski performans i evo sada i radionica za učenike, zadovoljni smo kako je do sada sve proteklo, zadovoljni smo znanjem koje smo prenijeli, kao i odazivom… Ukratko, za sada smo zadovoljni kako teče projekat.

Jedna od prvih aktivnosti koju ste realizovali, u saradnji sa svojim projektnim partnerom -Biciklističkim klubom Tuzla, jeste nabavka i dodjela bicikala srednjim školama. Kasnije je održana i radionica te časovi vožnje. Smatrate li da mladi nedovoljno koriste alternativna sredstva prevoza poput bicikala?

Odaziv na biciklističku vožnju pokazao je da dobar dio mladih posjeduje bicikla i koristi se njima. Neki učenici koji su učestvovali na radionici su i članovi Biciklističkog kluba. I svi su zainteresovani da bicikla budu još više u upotrebi. Međutim, tu je i strah jer moraju voziti po cesti i slične stvari. Zato smo im i na radionici objasnili pravila učešća bicikala u saobraćaju i njihov odnos sa automobilima. Imali smo veliki odaziv na biciklističku vožnju. Mislim da su mladi koji su učestvovali svjesni važnosti i da su spremni da i sami podižu svijest važnosti vožnje biciklom, prvenstveno zbog zraka, ali i zbog zdravlja njih samih.

Ima li među mladim onih koji ne znaju voziti bicikl? Jesu li se takvi odazivali pozivu na časove?

Nije bilo odaziva takvih učenika, međutim, zbog njih smo podijelili školama bicikla, kako bi oni na časovima fizičkog mogli učiti voziti. Neki od mladih možda nisu u mogućnosti imati vlastito biciklo, te je to jedan od osnovnih razloga podjele bicikala školama.

Sa drugim partnerom, Pozorištem mladih Tuzla, organizovali ste trening za voditelje dramskih sekcija šest tuzlanskih srednjih škola. Možete li objasniti koja je poveznica pozorišta i zaštite okoliša i koje ciljeve namjeravate postići saradnjom sa Pozorištem mladih?

Željeli smo ovaj problem iznijeti scenski, da djeca kroz glumu, kroz zabavu prenesu stvarne probleme. Da prikažemo slikovito kakve su posljedice zagađenog zraka. Nismo željeli organizovati samo tradicionalna predavanja na kojima će djeca sjediti i slušati, čitati zakone i slično, već smo željeli omogućiti djeci i da se zabave jer vjerujemo da kroz zabavu djeca najbolje uče.

Stoga smo dogovorili izvođenje igrokaza sa Pozorištem mladih, spojili smo škole sa pozorištem. Pozorište mladih će i samo izvesti glavnu predstavu koja će se ponavljati i koju će publika dugoročno moći gledati.

Kakav je bio odaziv učenika i učenica?

Nalažost, pandemija se odrazila na sve aspekte društva, pa i na naše aktivnosti – trenutno se ne smiju održavati bilo kakve vannastavne aktivnosti u školama. Stoga broj učenika nije onoliki koliko smo željeli da bude, ali profesori su izabrali učenike koji su željeli i koji će učestvovati u kreiranju predstave, a 126 članova i članica Pozorišta mladih su se maksimalno stavili na raspolaganje.

Koji je naredni korak, kada možemo očekivati predstave?

Predstave u srednjim školama bi trebale biti održane u decembru, a glavna predstava Pozorišta mladih će premijerno biti izvedena u martu naredne godine. Ta predstava obuhvatit će sve mini igrokaze u kojem su učestvovali učenici.

Mladi, ili konkretnije srednjoškolci, u fokusu su vašeg projekta. Vjerujete li da promjenom njihovog ponašanja možemo osigurati „zdraviju“ Tuzlu u budućnosti?

Mi smo odabrali srednje škole upravo jer je to period kada se mladi razvijaju i kada se nalaze na svojevrsnoj životnoj raskrsnici. Odavno radimo sa mladim, ranije je odaziv bio slabiji, međutim on je danas povećan, mladi se odazivaju na radionice. Naravno, taj broj i dalje nije onakav kakav bismo mi željeli da bude ali je u skladu sa našim mogućnostima.

Prinipi kojima učimo mlade u tom dobu ostaju u njima i oni ih dalje razvijaju, što je i osnovni cilj.

Koliko ovakva podrška, kakvu ste dobili od projekta „Misli o prirodi!“, znači za vašu organizaciju, za njen rad u u budućnosti i dostizanje ciljeva?

Zaštita okoliša je jedna od naših misija – konkretno, obnovljiva energija i čist zrak. Tako da su nam ovakvi projekti od izuzetne važnosti.