Sarajevo – urbana pustinja

26. mar, 2021

Piše: Amila Gadžo, MA hortikulture/pejsažne arhitekture

  1. Da li ste znali da jedno odraslo lišćarsko drvo tokom ljetnog sunčanog dana povlači iz okoline do 9.400 litara ugljendioksida i oslobodi isto toliko kisika, i da ta količina pokriva dnevne potrebe za kisikom za oko 25 osoba?

  2. Da li ste znali da je od 2013. godine Sarajevo je prema podacima SZO evropski grad sa najvećom koncentracijom smoga?

  3. Da li ste znali da pokrivenost Kantona Sarajevo zelenim površinama iznosi 0,31% dok bi prema standardima SZO u urbanim sredinama minimum trebao iznositi 15%?

Sarajevo je grad koji je u zimskom periodu najčešće među prvih pet gradova po zagađenju zraka. Uzroci su različiti od ekološki neprihvatljivih vozila na ulicama, loženja uglja i plastičnog otpada do neplanske izgradnje. To su sve razlozi što je Sarajevo postalo životna sredina sa ekstremnim abiotičkim i biotičkim faktorima, odnosno popularno rečeno „urbana pustinja“.

Zelene površine koje značajno doprinose udobnijim klimatskim uslovima i prečišćavanju vazduha u Sarajevu su ispod svakog propisa. Pokrivenost Kantona Sarajevo zelenim površinama iznosi 0,31% dok bi prema standardima Svjetske zdravstvene organizacije minimum u urbanim sredinama trebao iznositi 15%.

Jedno odraslo lišćarsko drvo tokom ljetnog sunčanog dana povlači iz okoline do 9.400 litara ugljendioksida i oslobodi toliko kisika. Ta količina pokriva dnevne potrebe za kisikom za oko 25 ljudi. Osim velike količine ugljendioksida u Sarajevu zrak je jako zagađen i sitnim česticama prašine (PMM2.5 i PMM10).

Prema izveštaju Svjetske banke iz 2019. godine procjenjuje se da u BiH od posljedica izloženosti ambijentalnom zagađenju zraka s PM2.5 svake godine prerano umre oko 3.300 ljudi. Oko 16% ovog tereta bolesti povezanih sa zagađenjem otpada na Sarajevo i Banju Luku. Statistika kaže da oko 30% neplodnih parova ima neobjašnjivu neplodnost, a posljednje istraživanje objavljeno u časopisu Environment International da je uzrok povezan sa zagađenjem vazduha i uticajem PMM čestica na reproduktivne organe. Drveće može profiltrirati 80% prašine iz zraka, pri tome se zrak očisti i od štetnih tvari. Čišćem zraku doprinosi i zadržavanje prašine na lišću, koja se ispire kišama, na ovaj način jedno drvo može očistiti i do jedne tone prašine iz gradske sredine za period od deset godina.

Prirodi ne treba čovjek, ali čovjek treba prirodu, priroda odavno vrišti, a čovjek ne mari. Naučne činjenice kažu da ako nastavimo zanemarivati vrisak prirode mi ćemo biti ti koji ćemo vrištati i neutješno plakati.

 

Ovaj blog objavljen je u sklopu poziva za pisanje blogova “Priroda vrišti – ti je opiši!“. Svoje blogove možete slati na adresu info@mislioprirodi.ba.

Pin It on Pinterest

Share This