Pripremila: Emina Sultanović
Zagađenje (engl. pollution) je ljudskom djelatnošću uzrokovano unošenje tvari ili energije u okoliš koje uzrokuje štetne posljedice za živa bića i za ljudsko zdravlje, onemogućuje ili ometa tradicionalne ljudske djelatnosti, smanjuje kvalitetu zraka, vode ili tla, te općenito smanjuje opću ili estetsku vrijednost prirodnih ekosistema ili izvora dobara. Izvori (uzročnici) zagađivanja nazivaju se zagađivačima.
Zagađujuća tvar – bilo koja supstanca koju čovjek izravno ili neizravno unosi u okoliš i koja vjerovatno može imati štetan utjecaj na ljudsko zdravlje i/ili okoliš u cjelosti, uključujući i neugodne mirise.
Prema Evropskoj direktivi o integriranom sprječavanju zagađenja i kontrolu (IPPC) (EC, 1996), mogu se izdvojiti sljedeće kategorije potencijalno zagađujućih aktivnosti:
- energetska industrija;
- proizvodnja i prerada metala;
- mineralna industrija;
- hemijska industrija i hemijska postrojenja;
- otpad i upravljanje
- poljoprivreda
- saobraćaj i
- ostale aktivnosti (koje uključuju proizvodnju papira i kartona, proizvodnja vlakana ili tekstila, štavljenje koţe, klaonice, postrojenja koja koriste organska otapala i proizvodnja ugljika ili grafita).
Industrijski način života izvor je većine zagađenja okoline. Otrovne hemikalije proizvode se kada sagorijevamo ugljen kako bismo proizveli električnu energiju i kada putujemo u vozilima na benzin ili dizel. Hemijska, rudarska i poljoprivredna industrija također proizvode zagađenje zraka, kao i odlagališta otpada. U Skoplju oko 30% grada loše kvalitete zraka dolazi iz peći na drva koje su stanovnici prisiljeni koristiti, jer su jeftinije od centralnog grijanja. Iako su posljednjih godina stope zagađenja u zatvorenom uglavnom ostale iste, zagađenje na otvorenom ubrzano raste kako se industrije šire, a sve više ljudi koristi automobile. [1]
Zagađivači zraka emitiraju se iz niza umjetnih i prirodnih izvora, uključujući:
- izgaranje fosilnih goriva u proizvodnji električne energije, prometu, industriji i kućanstvima;
- industrijski procesi i upotreba otapala, u hemijskoj i rudarskoj industriji;
- poljoprivreda;
- obrada otpada;
- prirodni izvori, uključujući vulkanske erupcije, vjetrom odnesenu prašinu, sprej morske soli i emisije hlapljivih organskih spojeva iz biljaka. [2]
Saobraćaj u svijetu, a i u Evropi je odgovaran za veliki dio zagađenja, posebno zagađenje zraka. Transport je jedan od glavnih izvora onečišćenja zraka, za koji su čvrsto utvrđeni dokazi o izravnim učincima na smrtnost, kao i na respiratorne i kardiovaskularne bolesti. Godišnje se u evropskoj regiji SZO dogodi oko 100 000 prijevremenih smrtnih slučajeva odraslih osoba koje se mogu pripisati zagađenju zraka. Značajan dio ovog tereta čine emisije iz cestovnog prometa. Otprilike 40 milijuna ljudi u 115 najvećih gradova Evropske unije (EU) izloženo je zraku koji premašuje smjernice za kvalitetu zraka SZO za barem jednu zagađivač. Djeca koja žive u blizini cesta s prometom teških vozila imaju dvostruko veći rizik od respiratornih problema od one koja žive u blizini manje zakrčenih ulica.[3]
Jedna od glavnih komponenata Zemljinih međusobno ovisnih fizičkih sistema je atmosfera. Atmosfera su slojevi plinova koji okružuju planet ili neko drugo nebesko tijelo. Zemljina atmosfera sastoji se od oko 78% azota, 21% kisika i jedan posto ostalih plinova. Ti se plinovi nalaze u slojevima (troposfera, stratosfera, mezosfera, termosfera i egzosfera) definirane jedinstvenim značajkama poput temperature i pritiska. Atmosfera štiti život na zemlji štiteći ga od dolazećeg ultraljubičastog (UV) zračenja, održavajući toplinu planeta izolacijom i sprečavajući ekstreme između dnevnih i noćnih temperatura.[4] Atmosfera je podijeljena u pet različitih slojeva, na temelju temperature. Sloj najbliži površini Zemlje je troposfera koja se proteže na oko sedam i 15 kilometara od površine. Temperature u troposferi opadaju s visinom.
Stratosfera je sljedeći sloj iz Zemljine površine. Doseže od vrha troposfere, koja se naziva tropopauza, do visine od približno 50 kilometara. Temperature u stratosferi rastu s nadmorskom visinom. Vrh stratosfere naziva se stratopauza.
Iznad toga je mezosfera koja doseže oko 85 kilometara iznad Zemljine površine. Temperature se u visini mezosfere smanjuju. Zapravo su najhladnije temperature u atmosferi blizu vrha mezosfere – oko -90 ° C (-130 ° F).
Termosfera se nalazi iznad mezopauza i dopire do oko 600 kilometara. O termosferi se ne zna mnogo, osim da temperature rastu s nadmorskom visinom. Sunčevo zračenje čini gornja područja termosfere vrlo vrućim, dosežući temperature do 2.000 ° C (3.600 ° F).
Najviši sloj koji se stapa s onim što se smatra svemirom je egzosfera.[5]
Slojevi atmosfere
Zagađenje zraka sastoji se od hemikalija ili čestica u zraku koje mogu naštetiti zdravlju ljudi, životinja i biljaka. Zagađivači u zraku imaju mnogo oblika. To mogu biti plinovi, čvrste čestice ili kapljice tekućine.[6]
Bilans i registar emisija u zrak se rade za slijedeće zagađujuće materije:
- sumpor dioksid
- nitro okside
- ugljen-dioksid
- ugljen monoksid
- amonijak
- metan
- nemetanske ugljenvodonike
- benzen
- PM10[7]
Što se tiče zagađenja zraka u Bosni i Hercegovini, gradovi u Bosni i Hercegovini se suočavaju s visokim ambijentalnim koncentracijama po zdravlje štetnih, sitnih čestica koje zagađuju zrak. Stanovnici Sarajeva, Tuzle i Zenice ţive u najzagađenijim gradovima u Evropi, a nekim danima, kako pokazuju mjerenja, i u svijetu. U subotu 11. januara 2020. Sarajevo je proglašeno najzagađenijim gradom u svijetu, prema podacima portala AirVisual.
Izloženost česticama PM2.5 je naročito opasna po ljudsko zdravlje, jer te čestice zadiru duboko u pluća i krvotok, izazivajući bolest i smrt. U BiH prosječne godišnje ambijentalne koncentracije PM2.5 često višestruko prelaze gornje dozvoljene granice po bh. standardnima kvaliteta zraka (20 µg/m3) i po smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) o vrijednostima kvaliteta zraka (10 µg/m3).
Ovaj izvještaj procjenjuje da u BiH od posljedica izloţenosti ambijentalnom zagaĎenju zraka s PM2.5 svake godine prerano umre oko 3.300 ljudi.[8]
Zagađenje zraka u BiH
Zagađenje zraka uzrokuje 1,4 milijuna smrtnih slučajeva od moţdanog udara svake godine. Zagađenje zraka uzrokuje 1,8 milijuna smrtnih slučajeva zbog bolesti pluća i raka svake godine. Zagađenje zraka uzrokuje 2,4 milijuna smrtnih slučajeva zbog srčanih bolesti svake godine.[9]
Izvori:
[1] https://stories.undp.org/every-breath-you-take
[2] https://www.eea.europa.eu/themes/air/air-pollution-sources-1
[3] https://www.euro.who.int/en/health-topics/environment-and-health/Transport-and-health/data-and- statistics/air-pollution-and-climate-change2
[4] https://www.nationalgeographic.org/topics/resource-library- atmosphere/?q=&page=1&per_page=25&sclient=psy-ab
[5] https://www.nationalgeographic.org/encyclopedia/atmosphere-RL/)
[6] (https://www.nationalgeographic.org/encyclopedia/air-pollution/)
[7] (http://mpz.ks.gov.ba/sites/mpz.ks.gov.ba/files/Skraceni%20REGISTAR%20KS.pdf)
[8] (http://pubdocs.worldbank.org/en/896881579547479740/Air-Quality-Management-in-Bosnia-and- Herzegovina-Executive-Summary-bos.pdf)
[9] (https://www.who.int/airpollution/infographics/en/)
