Hvala prirodi!

Jedna inspirativna činjenica o drveću

“Neke vrste drveća same odbacuju svoje oboljele dijelove kako bi živjele duže i ostale što duže zdrave.”

Dokaz kako sve na planeti radi za prirodu su i određene vrste drveća. Kao što drvo zavisi od nas, tako i mi zavisimo od drveta. Primjenimo metodu drveta i odbacimo stresa koji je prouzrokovan brzim životom koji iz dana u dan povećava svoj tempo. Većini stanovništva je jasno da svaki čovjek zavisi od prirode i da je u svakom čovjeku usađen gen prirode. Nažalost u vrijeme tehnologije čovjek polako ali sigurno zaboravlja da je obavezan posvetiti se sebi odnosno prirodi. Priroda i čovjek zavise jedno od drugog, samo što danas čovjek daje malo prirodi a priroda čovjeku sve. Činjenica je da se čovjek u prirodi osjeća opuštenije, lakše, zdravije. Gotovo većina uređaja koje nalazimo u naseljenim mjestima odnosno gradu, selu i zajednicama u kojim čovjek živi imaju lošu frekvenciju za naše ćelije i zdravlje, dok smo u prirodi opušteni i bez stresa. Postoji veliki niz lokacija u Bosni i Hercegovini koje možemo posjetiti kada želimo posvetiti vrijeme sebi i svom organizmu. U većini slučajeva čovjek bira turističke destinacije koje se nalaze u prirodi, na planinama, rijekama, pored jezera i slično. Nekoliko prijedloga odnosno destinacija na koje čovjek može otići da se oslobodi stresa od svakodnevnih problema kojima smo  izloženi u gradu. Jedna od destinacija koju možete posjetiti je svakako planina Bjelašnica ujedno i naša najviša planina koja se nalazi samo 35 kilometara od centra Sarajeva. Bjelašnica nudi veliki broj aktivnosti koji su između ostalog: vožnja bicikla, pješačenje, planinarenje, iznajmljivanje nogometni-teniski terena, vožnja žičarom, zipline i mnoge druge.

Bjelanšica također nudi veliki broj crnogorične šume koja je idealna za provesti vikend i osloboditi se stresa i napetosti, veliki broj mjesta na kojima možete doći sa porodicom uživati u raznim aktivnostima, organizovati druženja uz roštilj, ali i uživati u pogledima na doline, uzvišenja, potoke. Jedna od takvih atrakcija na Bjelašnici svakako je selo Lukomir koje pruža nevjerovatan pogled, nudi različite kulture, pruža osjećaj slobode. Lukomir je najviše naseljeno mjesto na području Bosne i Hercegovine sa nadmorskom visinom od 1495 metara, što je jedno od rijetkih mjesta gdje se i dalje praktikuje tradicionalni život, što mu daje posebnu čar. Selo je jedinstveno po kamenim kućama prekrivenim hrastovom, jelovom i bukovom šimlom. Lukomir posjeduje čaroban vidikovac, a pogled se pruža na planinu Visočicu i kajnon rijeke Rakitnice koji daje nesvakidašnje viđenje na snagu majke prirode. Stoga odvojite malo vremena, dozvolite sebi malo oduška, posjetite ovu planinu,napunite se pozitivnom energijom i mislima kako bi se spremni i odmorni vratili u svakodnevni život. Pokušajte da živite kao drvo i odbacite svu napetost i negativne misli kako bi živjeli duže. Odvojite jedan dan i  posvetite se prirodi, zaboravite i ostavite sve probleme koje ste donjeli iz grada. Kako biste zahvalili prirodi, nemojte zaboravite posaditi drvo koje poslije može biti od velike važnosti za čovjeka ali i za životinjski svijet.

Zaštitimo prirodu

Zaštita šuma, planina i rijeka je od velikog značaja za Bosnu i Hercegovinu. Zašto nam uvijek u prvi plan dolaze destinacije koje se ne nalaze u našoj Bosni i Hercegovini. Nemar stanovnika ove brdovite države je doveo do toga  da priroda trpi posljedice. Ništa manje nisu zaslužne ni institucije koje se bave zaštitom prirode. Pomozimo našem prelijepom brdovitom području da dođe do vrhunca svoje ljepote. Ovaj tekst je pisan prije svega da osvjestimo stanovnike ali i da skrenemo pažnju na institucije koje se bave zaštitom prirodnih bogatstava koje mi u Bosni i Hercegovini imamo dovoljno da napravimo eksploziju turizma.

Donošenjem novih oštriji zakona bi donekle pomogli prirodi da vrati svoj stari sjaj. Zaštitom šuma i rijeka, odnosno sprečavanjem izgradnje hidroelektrana i sprečavanjem prekomjerne sječe šuma, uradili bi veliku stvar i pružili bi mogućnost za preuređenje šumskih staza, a umjesto divljih deponija  napravili bi jedan bajkoviti prizor. Samim tim bi stvorili mogućnost za kvalifikaciju mnogih mjesta u nacionalne parkove te tako proširili biljni i životinjski svijet. Stvaranje prirodnih rezervata bi doprinjelo značajnom poboljšanju flore i faune, a samim tim i porast turizam. Nažalost u Bosni i Hercegovini postoji veliki broj nezaštićenih područja koja svojom ljepotom očaravaju, a jedan od primjera je Obelisk koji se nalazi u mjestu Olovo, gigant koji prkosi vijekovima.

Obelisk se nalazi u blizini sela Bakići kod Olova. Veličine je oko četiri metra na čijem vrhu se nalazi piramidalni oblik na kojem je izgrađena okrugla odnosno loptasta struktura. Neki stanovnici ga nazivaju nišanom, neki kažu da je stečak, dok su neki suzdržani kada je tumačenje u pitanju zbog  toga što se jako malo zna o njemu. O Obelisku postoje razni mitovi, razne legende. O izgradnji Obeliska se vrlo malo zna, tako da sa sigurnošću ne može tvrditi ko ga je gradio. Jedna od legendi jeste da ga je izgradio kralj Tvrtko prvi Kotromanić. Mještani tvrde da je kralj Tvrtko lovio ovim šumama te da je napadnut od divlje svinje. Kako je jedva preživio napad u tu čast je izgradio Obelisk. S druge strane historičari tvrde da je to nadgrobni spomenik, a razlozi te tvrdnje su pronalazak groblja u blizini. Naravno sve su to samo pretpostavke jer se mjesto nikada nije dovoljno istražilo. Prema tome Obelisk će i dalje držati titulu mistične građevine koja će očigledno čekati jos neko vrijeme da bude zaštićena. Važno je napomenuti da je ovo jedini pronađeni Obelisk na teritoriji Balkana na kojem su uklesani razni simboli koji i dalje nemaju značenje u naučnim knjigama. Također, obeliske nalazimo širom svijeta, a  u Evropi su najpoznatiji u Parizu i Berlinu. Zato obavezno posjesite Obelisk kod Olova.

Pomozimo prirodi

Kao što je već rečeno, priroda je najznačajniji faktor u ljudskom životu. Kao što znamo priroda može opstati bez nas, ali mi bez prirode ne možemo ni zamisliti život. Čovjeku je potrebno samo malo da se osvjesti i da prestane uništavati prirodu. Upoznajmo našu planetu da bi je više voljeli. Vrlo često je velika greška ljudi nezainteresovanost za suživot sa prirodom, a toga nažalost postanemo svjesni tek kada zbog određenog problema shvatimo da nam je priroda potrebna. Čak i ako smo svjesni da nismo dali sve od sebe, priroda nam opet izađe u susret i rašireni ruku nas dočeka i pruži nam svu potrebnu pomoć. Dokaz da zavisimo od prirode je činjenica da gotovo sve stvari koje proizvedemo jesu dio prirode – od lijekova, namještaja i mnogi drugi korisni stvari bez koji čovjek ne bi mogao zamisliti jedan dan u svom životu. Spasimo prirodu, pomozimo joj da se oporavi od nesvjesnog uništavnja od strane čcovjeka, smanjimo sječu drveća, prestanimo uzimati više nego što nam je potrebno i tako čemo smanjiti uništavanje  prirode koja nam je potrebna za život. Zaštitimo biljne vrste kojima prijeti nestanak sa planete zahvaljujući nama. Ako bi prestali uništavati rijeke gradnjom hidroelektrana dali bismo šansu biljnim vrstama da se prošire. Rijeke i potoci nisu vlasništvo čovjeka i ne služe za profit, nego služe za opstanak kako ljudske vrste tako i svih živih organizama na planeti. Budimo svjesni, budimo odgovorni i kao uvijek priroda će nas nagraditi i dati mnogo više svima nama.

Piše: Almir Gavranović

Voćnjacima protiv klimatskih promjena

Hiljadama godina čovjek je pokušavao prilagoditi prirodu sebi, ali upravo je cijelo vrijeme činio veliku grešku. Mi kao visoko intelektualna bića trebamo shvatiti da smo mi dio prirode i da mi pripadamo njoj, a ne ona nama. Zahvaljujući svim pokušajima prilagodbe prirode nama napravili smo katastrofalne greške u razvoju koje se mogu jasno vidjeti danas kao što su: nedostatak pitke vode, izumiranje autohtnohih vrsta i pasmina, zatim povećanje koncentracije CO2 u zraku što je dovelo do efekta staklenika.. Koliko zaista mislimo da možemo ovako nastaviti? Da li smo svjesni posljedica koje ostavljamo budućim generacijama, koje nemaju izbora osim da se silom prilagode? Zašto ne bi djelovali danas za bolje sutra?

Klimatske promjene?

-Površine koje su nekada bile prekrivene ledom danas se tope, a nivo mora raste. Danas u Bosni i Hercegovini možemo da osjetimo veliku promjenu u našoj klimi, koja je nekada bila na sjeveru kontinentalna do umjereno kontinentalna, na jugu mediteranska i u regiji visokih planina dominirala je planinska klima. U gradu Tuzla prije je dominirala umjerena kontinentalna klima sa jasno izražena 4 godišnja doba. A danas? Srednja godišnja temperatura je iznosila 10,1°C, a danas ona iznosi 15,2°C. Prosječan broj dana u godini s negativnim temperaturama, odnosno mrazom bio je 91, a godišnje bilo je 20 dana kada temperatura prelazi 30°C. Danas je znatno smanjen broj dana s negativnim temperaturama na 75, a temperature preko 30°C se javljaju sada i u jesen.

Na soljanskom prostoru bile su velike šume hrasta lužnjaka. Guste su šume bile na prostorima Đindić mahale i Trnovca. Na Ircu je hrast lužnjak star više od 300 godina, a ostaci ovih šuma su u svojoj monumentalnoj formi nazočni na cijelom podučju Tuzle i okoline, posebno u Sprečkom Polju i na obalnim dijelovima jezera Modrac. Krčenjem šuma na području grada Tuzle od Austro – Ugarske sve do danas dovelo je do značajnih promjena u klimi, zbog masovne sječe šuma hrastova lužnjaka. Nekontrolirano izlijevanje slanice i odumiranje hrastova 1983. u Oficirskom parku bio je znak za uzbunu.

Zbog smanjenih šumskih površina, a sve više podignutih nebodera imamo čestu pojavu zagašenosti zraka, povišenih temperatura, eroziju tla, česte poplave itd. Danas vidljiva, a značajna pojava je povećana rasprostranjenost bolesti koje se prenose vodom, zrakom ili nekim drugim vektorima, tipičan primjer je COVID – 19. Zar zaista trebamo sebi dozvoliti da u 21. stoljeću dišemo kroz maske? Koliko i na koji način čuvamo našu okolinu, tako čuvamo i nas same.

Tko će biti glavni pokretač, ako ne mi sami? Male promjene zaista mnogo znače. Ništa nas ne košta posaditi jedno drvo, ali za prirodu, to je veliki značaj. Zahvaljujući biljkama oko nas udišemo zrak bogat kisikom, a zahvaljujući automobilima udišemo čiste otrove, ali opet tu su biljke koje čiste zrak za nas i omogućavaju nam da dišemo. Kada sagledamo sve oko nas shvatiti ćemo zapravo da nam je upravo priroda ta koja nam je pružila život, a ne jedna industrija. Zašto idalje uništavamo izvor života? Biljke su te koje su uključene direktno u naš život i pružaju nam svakodnevnicu. Ukoliko shvatimo da je biljka ta koja nam daje hranu, pročišćava zrak, stvara kisik, smanjuje klimatske promjene, pruža svu ljepotu, daje život, nećemo više bacati plastični otpad koji se zadržava preko hiljadu godina nedirnut, izvor je zagađenja i svega lošeg za okolinu. Čuvajmo okolinu, čuvajmo biodiverzitet i tako ćemo spasiti naše buduće generacije!

Šuma i voćnjak dobrobit za ljudska pluća

Tropske kišne šume prostiru na oko 10 km² naše planete te samim tim učestvuju u jednom od najvažnijih procesa u prirodi – fotosintezi, one predstavljaju „pluća“ naše planete. Za naš grad Tuzla „pluća“ su nekada predstavljale hrastove šume, kojih danas nažalost ima veoma malo. Biljka kao živi organizam prerađuje velike količine CO2 iskorištavajući ga u procesu fotosinteze, a kao produkt daje nam O2 neophodan za naš život. Sječom šuma velike količine CO2 ostaju u zraku i odlaze u više slojeve atmosfere i dolazi do povećanja temperature i dovodi se do negativnih klimatskih promjena. Pume igraju i veliku hidrološku ulogu jer upijaju i čuvaju velike količine vode, ali i zemljište štite od erozije. Krčenje šuma ili deforestacija je odgovorna za 20% globalnog povećanja emisija stakleničnih plinova koji uzrokuju klimatske promjene. Gubitak prirodnih staništa brojnih biljnih i životinjskih vrsta dovodi do njihovog izumiranja.

Kada se okrenemo oko sebe vidimo zemlju punu potencijala za poljoprivrednu proizvodnju, za dalji razvoj. Ali zašto nju idalje uništavamo? Bez čistog zemljišta nema poljoprivredne proizvodnje, bez poljoprivredne proizvodnje nema hrane, a bez hrane nema ni nas. Za razvoj jedne države poljoprivredna proizvodnja predstavlja osnovni i glavni izvor kapitala.

Jedna biljka predstavlja toliku važnost za ljudska pluća. Zašto onda ne bi svako od nas posadio sebi jedan voćnjak? Voćnjak predstavlja prostor na kojem su zasađene voćne vrste. Danas voćnjaci ne moraju biti samo namijenjeni za intenzivnu proizvodnju voća za prodaju na tržište, nego mogu imati i dvostruku namjenu, a to je da ujedno služe kao i proizvođači kisika.

Da svako od nas sutra posadi jednu voćnu vrstu u našem gradu, u svom vrtu to je 110979 novih stabala. Bez obzira o kojoj voćnoj vrsti se radilo, ona će nam dati plod, koji predstavlja naš trud. Taj plod je sigurno kvalitetniji od onog kupljenog, kojem porijeklo ne znamo. Ukoliko posadimo naše autohtne sorte, čuvamo i tradiciju i prirodu. Naučno je dokazano da naše autohtnone sorte jabuka, kao što su: Ramićka, Bobovec, Osmićka, Samoniklica, Senabija.. imaju znatno viši udio željeza u odnosu na novije sorte. Poznata je izreka: „Gdje god nađeš zgodno mjesto, tu drvo (voćku) zasadi“.

Činjenica je da mi u BiH imamo problema sa nelegalnom sječom šuma, posebno u FBiH gdje već 11 godina nemamo ni Zakon o šumama FBiH, ali nažalost opet smo pokazali kako smo sebični, kako nam je važno samo „naše“ dvorište te kako nismo dovoljno svjesni globalnih problema koji se impliciraju i na lokalnom nivou. A šta imamo u našem dvorištu? Obično je to neko ukrasno bilje, uvezeno iz Holandije, Belgije o kojem ništa ne znamo, samo je tu da ispuni prazninu.

Čuvajmo naš grad i našu tradiciju!

Piše: BSc. Ing. Agr. Atiković Asja

Odabrani učesnici/e Zimskog kampa “Misli o prirodi!”

Selma Vehabović

Melina Kalem

Monia Đudarić

Emir Delić

Edina Bešlagić

Ana Soldat

Belma Nahić

Ivona Kukić

Amar Kavgić

Emina Harbaš

Amna Hodžić

Ana Crnković

Mirela Mujkic

Igor Matijević

Milena Petrovic

Branka Raljić

Edina Pašić

Ajla Behlil

Nedim Nogo

Lejla Mašić

Nikola Mitrović

Zoran Stojnić

Trako Nejira

Ajla Šabanac

Njegoš Paraš

Kristina Gadže

Sara Međić

Arnela Šabanović

Amar Alagić

Amila Hasanić

Online događaj “Mladi su glas prirode!”

Poziv mladima: Napišite blog o važnosti prirode i okoliša/životne sredine „Priroda vrišti, ti je opiši!“

U okviru projekta “Misli o prirodi!” organizujemo različite aktivnosti koje su usmjerene na mlade (od 18 do 30 godina), a jedna od njih je i  pisanje bloga o važnosti prirode i zaštiti okoliša/životne sredine pod nazivom „Priroda vriši, ti je opiši!“. Aktivnost će se provoditi u periodu od decembar 2020. g. do aprila 2021. g.

Pozivamo sve mlade koju su zainteresirani pisati tekstove za blog da nam se jave. Tekstovi se dostavlaju na mail info@mislioprirodi.ba. Broje tekstova koje jedna osoba može dostaviti nije ograničen, ali svakako preferiramo kvalitet u odnosu na kvantitet. Datum od kada mladi mogu dostavljati svoje blogove na navedeni mail je 23. novembar 2020. g.

Mladi mogu pisati blog u saradnji s drugim kolegama/cama, ali i s profesorima/cama ili drugim stručnim osobama. Podržavamo saradnju, posebno kada je riječ o zaštita prirode i životne okoline u pitanju.

Vjerujemo da su mladi glas prirode i na ovaj način želimo podržati vaše pisanje kroz objavljivanje tekstova na našoj web stranici Misli o prirodi! u sekciji Blog, te pozivamo sve zainteresirane da pišu blogove o važnim ekološkim temama.

Na mjesečnom nivou biramo dva najbolja bloga. Deset blogova (dva bloga po mjesecu) koji budu imali najviše reakcija i shareova na našoj Facebook stranici Misli o prirodi! će biti nagrađeni simboličnim nagradama, o kojima ćemo blagovremeno obavijestiti.

Čekamo vaše tekstove!

Zimski kamp za mlade “Misli o prirodi!”

U okviru projekta “Misli o prirodi!”, Centar za promociju civilnog društva (CPCD) poziva mlade osobe, od 15 do 30 godina, da apliciraju za učešće na zimskom kampu za mlade “Misli o prirodi!”, koji će se održati u periodu od 09. do 12. januara 2021. godine. Lokacija kampa će naknadno biti objavljena.

Mladi zainteresirani za zaštitu okoliša/životne sredine imat će priliku biti nagrađeni znanjima i vještinama vezanim za okoliš/životnu sredinu tijekom zimskog kampa. Odabrani mladi će nakon završenog zimskog kampa dobiti titule eko lidera/ica.

Cilj zimskog kampa je :

• podizanje svijesti i promocija okolišnih pitanja;
• umrežavanje mladih za zajedničko, sinhronizirano i snažno djelovanje na lokalnom nivou;
• razmjena iskustva namjere zaštite životne sredine/okoliša;
• iniciranje lokalnih akcija.

Šta možeš očekivati od kampa:

• sticanje znanja kada je u pitanju ekologija i zaštita okoliša;
• najrelevantnije informacija u oblasti okoliša;
• certifikat eko lidera/ice.

Šta okečujemo od tebe nakon kampa:

• da ćete se kao eko lider/ica uključiti u rad lokalne organizacije koja se bavi zaštitom okoliša i promocijom prirode ili rad jednog od devet Eko HUBova, kako biste aktivno djelovali kada je zaštita okoliša/životne sredine u pitanju;
• organizirati mlade u svojoj lokalnoj zajednici i potaknuti ih na zajedničko djelovanje kroz organizaciju najmanje jedne lokalne eko akcije;
• ukazivati na probleme ali i primjere dobre prakse kada je u pitanju zaštita okoliša/životne sredine lokalne zajednice u kojoj živiš;
• promovirati aktivnosti projekta „Misli o prirodi!“ u lokalonoj zajednici i šire;

Kako biste ste prijavili sve što treba uraditi je slijedeće:

1. pridružiti se Facebook grupi “Mladi su glas prirode!”;
2. kliknuti LIKE na Facebook stranicu “Misli o prirodi!”;
3. popuniti prijavni obrazac.

Ukoliko želiš biti dio projekta “Misli o prirodi!”, molimo te da popuniš prijavni obrazac najkasnije do petka, 27. novembra 2020. godine do 16:00 sati.

Kriteriji za odabir učesnika/ca kampa su:

• mladi starosne dobi od 15 do 30 godina (opći kriteriji);
• mladi sa prebivalištem u Bosni i Hercegovini (opći kriteriji);
• član/ica FB grupe „Mladi su glas prirode!“ i prate FB stranicu „Misli o prirodi!“;
• popunjen/kompletiran prijavni obrazac;
• dostupnost za učešće na kampu;
• lična motivacija za učešće na kampu; i
• odgovori na esejska pitanja u prijavnom obrazcu.

Komisija će izabrati 30 najboljih aplikacija na osnovu navedenih kriterija, te će u ponedjeljak 07. decembra 2020. godine objaviti ko su odabrani učesnici/e Zimskog kampa “Misli o prirodi!”.

Kada je u pitanju pandemija korona virusa, sve preporuke i smjernice nadležnih insituticija će biti ispoštovane i implementirane. U skladu sa situacijom, sve nove informacije ili eventualne promjene će blagovremeno biti proslijeđene svim učesnicima/ama.

Za više informacija možete nam se obratiti putem emaila info@mislioprirodi.ba

Sretno!

Projekt „Misli o prirodi!“ provodi Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Vlada Švedske.

Mladi su glas prirode! Interaktivna kampanja za Eko mlade iz BiH

Mladi su svjesni i znaju da današnje vrijeme nije za sjedenje i očekivanje da će se stvari promijeniti same od sebe. Zato, skoro svakodnevno, svjedočimo sjajnim pričama i hrabrim inicijativama mladih ljudi koji na mnogo načina doprinose zaštiti okoliša i održivom razvoju, te tako donose pozitivne promjene u svojoj lokalnoj zajednici.

Želimo da ih ohrabrimo i prepoznamo njihov trud!

Zato smo osnovali Facebook grupu “Mladi su glas prirode!” koja će biti mjesto susreta ideja i inicijativa, fotografija i video zapisa, dobrih informacija, objava o takmičenjima, ljetnim kampovima i drugim prilikama za mlade koji žive ili žele da žive u skladu sa prirodom. Ovo je grupa za sve mlade sa područja BiH koji znaju da zajedno mogu napraviti veliki broj malih promjena i tako učiniti Bosnu i Hercegovinu ljepšom i ugodnijom za život. Pozivamo sve mlade osobe iz Bosne i Hercegovine da nam se pridruže u misiji očuvanja naše životne sredine i budu dio grupe Mladi su glas prirode!

Podijelite informaciju o grupi Mladi su glas prirode! i sa svojim prijateljima i pozovite ih da učestvuju u našim eko aktivnostima i/ili sami pokrenu inicijative za dobrobit naše životne sredine.

Jer, mladi su najbrojnija svjetska populacija!
Jer, mladi su pokretači pozitivnih promjena!
Jer, mladi su budućnost koja će brinuti o okolišnim odlukama koje sad donesemo!
Jer, mladi eko čuda prave svuda!
Jer, MLADI SU GLAS PRIRODE!