Eko HUB Sarajevo: Održana radionica na temu “Efikasne javne rasprave u jedinicama lokalne samouprave”

Udruženje “Resursni Aarhus centar u BiH” (u nastavku teksta Aarhus centar u BiH), kao koordinator Eko HUBa Sarajevo, 24. jula 2020. u period od 16:00 časova do 18:00 časova u  Međunarodnom centru za djecu i omladinu organizovalo je radionicu na temu“Efikasne javne rasprave u jedinicama lokalne samouprave” za predstavnike  općina ali i za građane, koja se odnosi na poboljšanje i promociju adekvatnog učešća građana u administrativnim postupcima koji se tiču okolišnih tema.

Aarhus centar u BiH je usmjeren na zaštitu okoliša/životne sredine u BiH, kao i na promociju Aarhuske konvencije, čiji drugi stub nalaže adekvatno učešće građana u procesima i odlukama koje se tiču okolišnih tema. Iz tog razloga, Aarhus centar u BiH je putem ove edukativne radionice nastojao podučiti predstavnike općina, kao i građane o formi i načinu pravilnog učešća u procesima i odukama koje se tiču okolišnih tema u skladu sa aktuelnim zakonskim propisima i Aarhuskom konvencijom.

Zbog kontinuirane nepogodne situacije vezano za COVID-19,  planirano je je učeće po tri predstavnika i po pet građana odobranih na osnovu javnog poziva po sistemu hronološkog reda prijave iz svake od sljedećih općina: Općina Novo Sarajevo; Općina Centar i Općina Novi Grad Sarajevo.

Pozivu za učešće, pored deset prijavljenih građana iz navedenih općina, uredno su se odazvali predstavnici Općine Centar; dok su predstavnici Općine Novi Grad Sarajevo i Općine Novo Sarajevo  praktičnim primjerom, koristeći se administrativnom šutnjom prema Aarhus centru u BiH, pokazali nepravilnosti tokom komunikacije predstavnika jedinica lokalne samouprave sa građanima i nevladinim organizacijama, a što je i bio cilj ukazati i poboljšati tokom ove radionice.

U završnom dijelu radionice  organizovana je i simulacija  javne rasprave, pa su se učesnici na praktičan način mogli educirati o nepravilnostima kao i o adekvatnim načinima organizovanja javnih rasprava koje se tiču okolišnih tema u skladu sa Aarhuskom konvencijom, a koja u poređenju sa domaćim zakonodavstvom iz ove oblasti,  nalaže veći standard prilikom organizovanja i participacije zaintersovane javnosti, što su predstavnici lokalnih jednica samouprave dužni primjenjivati. Na ovaj način se mogu izliječiti neadekvatnosti domaćeg zakonodavstva, koje se još uvijek nije u potpunosti harmoniziralo sa ovom Konvencijom.

Svjetski dan zaštite okoliša: Borba za okoliš pred zgradom Parlamenta

Piše: Mr. sc. Sabina Jukan, dipl. ing. tehn. i Aarhus centar u BiH

Svjetski dan zaštite okoliša ustanovila je Generalna skupština UN-a 1972. godine prvog dana Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu posvećene okolišu, na kojoj je usvojen Program Ujedinjenih nacija za okoliš (UNEP). Dvije godine kasnije, 1974. godine obilježen je prvi Svjetski dan zaštite okolliša s temom „Samo jedna zemlja“.

Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5. juna s ciljem skretanja pažnje na degradaciju okoliša i poticanja pojedinaca ali i zajednice na odgovornije ponošanje prema okolišu. Obilježavanjem Svjetskog dana zaštite okoliša širom svijeta, Program Ujedinjenih nacija za okoliš nastoji istaknuti glavne okolišne probleme i omogućiti svima da shvate svoju vlastitu ulogu i odgovornost u razmišljanju i djelovanju s ciljem održivog razvoja našeg okoliša.

Tema Svjetskog dana zaštite okoliša za 2020. godine je „Slavimo biodiverzitet“.

Prema Ujedinjenim nacijama krajnje je vrijeme da počnemo misliti na prirodu jer hrana koju jedemo, zrak koji udišemo, voda koju pijemo i klima zbog koje je naša planeta naseljena potiču iz prirode. Naprimjer, svake godine morske biljke proizvedu više od polovine kisika iz naše atmosfere, a zrelo drvo čisti naš zrak, apsorbirajući 22 kilograma ugljen dioksida, oslobađajući kisik u zamjenu. I pored svih blagodati koje nam daje priroda, mi i dalje smo nemarni prema njoj. Krajnje je vrijeme da počnemo raditi prvo na sebi, a onda i uticati na svoje okruženje kako bismo svi zajedno dali doprinos u smanjenju zagađivanja okoliša i prirode, koja nam neizmjerno daje svoje resurse.

Neki od faktora koji utiču na naš okoliš su zagađenje zraka i vode, prenaseljenost, krčenje šuma, klimatske promjene, globalno zagrijavanje, a svi su posljedica čovjekovog postojanja i djelovanja.

Svjetski dan zaštite okoliša je prilika kada se širom svijeta šalju važne i upozoravajuće okolišne poruke, kada nevladine organizacije organiziraju različite performanse s ciljem skretanja pažnje na probleme koji pritišću naše okruženje.

Još uvijek se čeka na usvajanje Zakona o zaštiti okoliša

Jedan takav događaj organizovao je danas Eko HUB Sarajevo, odnosno njihov koordinator Aarhus centar u BiH. Ekipa Aarhus centra organizovala je okupljanje ispred zgrade Parlamenta Federacije BiH u Sarajevu tražeći usvajanje Prijedloga zakona o zaštiti okoliša.

Naime, u septembru prošle godine, tokom pete redovne sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, napokon je usvojen Prijedlog zakona o zaštiti okoliša FBiH. Međutim, Dom naroda Parlamenta FBiH još uvijek nije na svoj dnevni red stavio Prijedlog zakona, iako je u komunikaciji prema EU, maj 2020. naveden kao krajnji rok za usvajanje ovog zakona.

Inicijativu za usvajanje zakona o zaštiti okoliša Federacije Bosne i Hercegovine pokrenuli su tokom septembra 2019, osim Aarhus centra, i Centar za životnu sredinu (CZZS) te Centar za ekologiju i energiju (CEE) u sklopu Eko BiH projekta.

„Tokom svih ovih godina od kada je zakon u proceduri, nastale su mnogobrojne negativne posljedice po okoliš. Dovoljno je pogledati aktuelne slučajeve ekspanzivne izgradnje malih hidroelektrana u BiH, zatim zgađanje izazvano nepropisnim odlaganjem otpada, kao i način rada aktivnih zagađivača zraka, poput TE ‘Tuzla’ koji svjedoče o potrebi adekvatne zakonske regulative u ovoj oblasti. Iz tog razloga, okupili smo se danas ispred zgrade Parlamenta Federacije BiH, kako bi još jednom zatražili usvajanje zakona“, ističe izvršna direktorica Aarhus centra Sarajevo Emina Veljović.