Udruženje “Resursni Aarhus centar u BiH” kao Eko HUB Sarajevo, zajedno sa članovima Udruženja turističkih vodiča Sarajeva “Vučko” pokrenuo je inicijativu “Misli o svom opušku!”
Ideja za pokretanje inicijative nastala je kao odgovor na dugogodišnji problem nepravilnog odlaganja opušaka u Sarajevu, koji ne samo da estetski utiče na izgled grada, već i šalje poruku o lošem odnosu našeg društva prema okolišu.
“U glavnom gradu želimo pokrenuti kampanju koja ima za cilj da stanovništvu skrene pažnju na problem opušaka na javnim mjestima, ali i da javnost informiše da ćemo raditi na sistemskom rješavanju pokretanjem zakonskih inicijativa i mjera za regulisanje bacanja opušaka. Sarajlije i posjetioce pozivamo da se suzdrže od bacanja opušaka koji predstavljaju ozbiljno ekološko i vizuelno zagađenje. Problem nepravilnog odlaganja opušaka rješavaće se konkretnim akcijama na teritoriji grada. Turisti će se vraćati u uredan grad;” ističe Armina Pijalović, članica Udruženja turističkih vodiča Sarajeva “Vučko”.
U sklopu ove inicijative planirana je izrada pravne analize “Unapređenje zakonskog okvira u cilju promovisanja reciklaže, upcyclinga i zbrinjavanje opušaka od cigareta u Kantonu Sarajevo”, kao i priprema kratke video priče o problemu koji godinama muči turističke vodiče grada Sarajeva.
“Cilj ove incijative je kroz konkretne korake raditi na zaštiti i unaprijeđenju okoliša/ životne sredine i senzibilizaciji društva u pogledu negativnih uticaja nepravilnog odlaganja opušaka. Opušci od cigareta predstavljaju vodeći otpad na našim na ulicima, koji je izrazito težak za prikupljanje, kako zbog svoje brojnosti, tako i zbog nemogućnosti da se dosegne standardnim sredstvima čišćenja komunalne službe. Želimo podići svijest građana, a posebno pušača koji nepravilno odlažu opuške o posljedicama koje nepravilno odlaganje ima na zdravlje životne sredine, te o ključnoj ulozi koju oni imaju u očuvanju čistoće svoga grada;” navodi Sunčica Kovačević, projektna asistentica Udruženja “Resursni Aarhus centar u BiH.”
Iz Udruženja “Vučko” napominju da je potrebno raditi na poticanju pravilnog odlaganja opušaka i uređivanju javnih površina, a sve u cilju unaprjeđivanja izgleda grada, te pripremanja Sarajeva za dolazak turista.
Povodom obilježavanja Svjetskog dana za čist zrak, koji je obilježen jučer 3. novembra, u sklopu projekta “Misli o prirodi!,” koji finansira Vlada Švedske, a implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Udruženje “Resursni Aarhus centar u BiH,” kao novi Eko HUB Sarajevo održao je takmičenje za učenike srednjih škola u sklopu inicijative “Pronađimo zajedno rješenja: Čist zrak u Sarajevu!”.
Zadatak takmičara bio je da u formi zasebnog idejnog projekta ponude konkretno praktično rješenje za zaštitu i poboljšanje kvalitete zraka u Sarajevu. S obzirom na situaciju širenja pandemije COVID-19, takmičenje je održano online na način da su učenici u skladu sa predviđenim COVID-19 scenariom pojasnili svoja idejna rješenja putem video snimaka, a koja su objavljena na Facebook stranici Aarhus centra.
Učešće u takmičenju uzeli su učenici Srednje škole za okoliš i drvni dizajn, Maarif Schools of Sarajevo, kao i učenici Prve gimnazije.
Takmičenje je simbolično započelo 7. septembra za Međunarodni dan čistog zraka za plavo nebo predstavljanjem škola i učenika, a zavšava se danas, kada će stručni žiriji od ukupno četiri člana pristupiti odlučivanju. Također, glasanje za javnost je omogućeno putem Facebook stranice Aarhus centra. Ocjene će se sabirati na način da ukupno pet ocjena na skali od jedan do pet će se dodijeliti za pojedinačni idejni projekat, odnosno idejno rješenje. Glas javnosti predstavlja jedan glas, a skala od jedan do pet će se odrediti na osnovu broja “lajkov-a” za svaki predloženi idejni projekat. Nagrade za prva tri najbolja idejna rješenja će se dodijeliti u toku naredne sedmice u skladu sa COVID-19 smjernicama.
“Ovaj projekat je primjer na koji način se može razvijati svijest i odgajati djeca u eko osvještavanju. Tokom učešća na ovakvim projektima, radionicama, može se puno uticati na ekolološki odgoj djece, a kasnije su oni primjer svim ostalima. Prilikom planiranja i rada učenici stiču navike i shvataju koje su vrijednosti pravilnog odnosa prema prirodi. Aktivniji odnos svih nas prema ekološkim načelima za ove i buduće generacije znači više sreće za nas i nasu Planetu,” ističe Nisveta Njemčević profesorica geografije iz Prve gimnazije.
By: Misli o Prirodi
Aarhus centar u BiH Eko HUB Sarajevo misli o prirodi Moratorij na MHE u Istočnom Sarajevu Opštine bez brana
Na prijedlog predsjednika gradske Skupštine, Miroslava Lučića, 13.oktobra 2020., Skupština Grada Istočno Sarajevo usvojila je jednoglasno Deklaraciju “Opštine/Gradovi bez brana” i time stavila do znanja da izgradnja malih hidroelektrana (MHE) u ovom gradu više nije prihvatljiva.
Potaknuti mnogobojnim apelima građana, a naročito građana koji žive uz Kasindolsku rijeku, u sklopu projekta “Misli o prirodi!”, Udruženje “Resursni Aarhus centar u BiH,” odnosno Eko HUB Sarajevo je pokrenuo inicijativu “Moratorijum na MHE u Istočnom Sarajevu uz pomoć predstavnika vlasti.”
Početkom mjeseca septembra organizovan je sastanak u uredu predsjednika gradske Skupštine, Miroslava Lučića, a kojem su izložene posljedica rada MHE “Podivič” na Kasindolskoj rijeci i predstavljen plan sprovođenja građanske inicijative koja će za cilj imati brisanje MHE iz Prostornog plana grada Istočno Sarajevo. Istom prilikom, predsjednik gradske Skupštine je pozvan da potpiše Deklaraciju “Opštine/Gradovi bez brana,” pripremljena od strane Koalicije za zaštitu rijeka BiH.
“U saradnji sa ujedinjenim gradskim opštinama, suprotstavit ćemo se daljnjem uništavanju naših rijeka. Preko naših poslanika u Narodnoj Skupštini Republike Srpske traži ćemo trajnu zabranu izgradnje MHE u Republici Srpskoj. Također, putem Saveza opština i gradova Republike Srpske pokrenut ćemo inicijativu usmjerenu na sprečavanje izgradnje MHE na rijekama Republike Srpske. Nećemo dozvoliti da se u Prostorni plan Istočnog Sarajeva planira izgradnja MHE na rijekama na našoj teritoriji. Podržavat ćemo organizacije civilnog društva koje se bore za zaštitu životne sredine, posebno one koje se suprostavljaju izgradnji MHE. Javnim nastupima ćemo naglasiti potrebu očuvanja prirodnog okruženja, prije svega, vodotokova na području Istočnog Sarajeva. Deklaraciju “Opštine/Gradovi bez brana” postavit ćemo na internet stranici našeg grada kako bi se posjetitelji stranice mogli upoznati sa sadržajem Deklaracije;” istakao je predsjednik gradske Skupštine, Miroslav Lučić.
Ovakav zaokret predstavnika institucija u Istočnom Sarajevu je donio nadu za lokalnu zajednicu:
“Potpisivanje Deklaracije “Opštine/Gradovi bez brana” je jedan korak dalje u borbi protiv uništavanja prirode u korist pojedinca.Mi smo svjesni da ova deklaracija nije izvršna ali nam je drago što se svijest, kako nosioca funkcija tako i stanovnika Istočnog Sarajeva budi što se tiče očuvanja prirode i prirodnih bogatstava. Smatramo da je usvajanje Deklaracije “Gradovi bez brana” bitna novina na prostoru grada Istočno Sarajevo, s obzirom da na prostoru istog već ima nekoliko izgrađenih i onih koje su u planu da se grade; kako se neki drugi građani u budućnosti ne bi morali susretati sa onim sa čime se mi susrećemo proteklih pet godina. Nadamo se da ćemo se svi, zajedničkim snagama, boriti da do izgradnje druge dvije, MHE “Samar” i “Slapi” ne dođe;” ističu Sara i Milanko Tuševljak, predstavnici neformalne grupe građana “Stop MHE na Kasindolskoj rijeci”, a koji se aktivno bore za zaštitu Kasindolske rijeke.
By: Misli o Prirodi
Aarhus centar u BiH Eko HUB Sarajevo misli o prirodi Pronađimo zajedno rješenja: Čist zrak u Sarajevu
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana čistog zraka za plavo nebo, koji se obilježava 7. septembra, Udruženje “Resursni Aarhus centar u BiH,” odnosno Eko HUB Sarajevo pokrenuo je inicijativu: “Pronađimo zajedno rješenja: Čist zrak u Sarajevu!” putem koje je osmišljeno takmičenje za učenike srednjih škola u Sarajevu.
Imajući u vidu problem aerozagađenja sa kojim se suočava regija, a naročito Sarajevo, koje je posljednje dvije godine bio i najzagađeniji grad u svijetu, u sklopu projekta “Misli o prirodi!,” koji finansira Vlada Švedske, a implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Eko HUB Sarajevo je pozvao učenike srednjih škola u Sarajevu i Istočnom Sarajevu da osmisle konkretno praktično rješenje, a oni najbolji će za ponuđeno rješenje biti i nagrađeni.
Pozivu za učešće u takmičenju su se odazvali učenici:
Tokom ovog takmičenja planirano je da svaka škola-učesnica predstavi do pet zasebnih idejnih projekata koji bi ponudili učenici drugog i trećeg razreda, a koji se odnose na pružanje rješenja za zaštitu i poboljšanje čistoće zraka u Sarajevu.
Glavni cilj ovog takmičenja je edukacija učenika kroz praktično rješavanje problema zagađenja zraka, podizanje svijesti u pogledu kvalitete zraka i uticaja na zdravlje pojedinaca. Predstavljanje prijavljenih kandidata i škola učesnica, kao i početak takmičenja organizovano je simbolično 7. septembar 2020., u Vilsonovom šetalištu. Nakon toga, do 3. novembra 2020. učenici će imati vremena da osmisle i opišu praktično rješenje, koje će predstaviti tokom zadnjeg dana takmičenja i to 3. novembra 2020., za Svjetski dan čistog zraka, a kada će se proglasiti pobjednik/ca i uručiti vrijedne nagrade.
“Učenicima se ovim takmičenjem ostavlja prostor da sami osmisle najbolje rješenje, koristeći svoje talente i maštu, kako bi predstavili idejni projekat za koji oni smatraju da će najbolje odgovoriti problemu zagađenja zraka u Sarajevu. Od učenika se očekuje da zadnjeg dana takmičenja predstave: opis praktičnog rješenja u formi maketa ili vizuelne prezentacije bazirane na istraživanju, koji se zatim može realizovati u praksi. Na ovaj način mladi se motivišu i pozivaju da se aktivno uključe u proces zaštite okoliša/životne sredine,” ističe Sunčica Kovačević, projektna asistentica Udruženja “Resursni Aarhus centar u BiH.”
Udruženje “Resursni Aarhus centar u BiH” (u nastavku teksta Aarhus centar u BiH), kao koordinator Eko HUBa Sarajevo, 24. jula 2020. u period od 16:00 časova do 18:00 časova u Međunarodnom centru za djecu i omladinu organizovalo je radionicu na temu“Efikasne javne rasprave u jedinicama lokalne samouprave” za predstavnike općina ali i za građane, koja se odnosi na poboljšanje i promociju adekvatnog učešća građana u administrativnim postupcima koji se tiču okolišnih tema.
Aarhus centar u BiH je usmjeren na zaštitu okoliša/životne sredine u BiH, kao i na promociju Aarhuske konvencije, čiji drugi stub nalaže adekvatno učešće građana u procesima i odlukama koje se tiču okolišnih tema. Iz tog razloga, Aarhus centar u BiH je putem ove edukativne radionice nastojao podučiti predstavnike općina, kao i građane o formi i načinu pravilnog učešća u procesima i odukama koje se tiču okolišnih tema u skladu sa aktuelnim zakonskim propisima i Aarhuskom konvencijom.
Zbog kontinuirane nepogodne situacije vezano za COVID-19, planirano je je učeće po tri predstavnika i po pet građana odobranih na osnovu javnog poziva po sistemu hronološkog reda prijave iz svake od sljedećih općina: Općina Novo Sarajevo; Općina Centar i Općina Novi Grad Sarajevo.
Pozivu za učešće, pored deset prijavljenih građana iz navedenih općina, uredno su se odazvali predstavnici Općine Centar; dok su predstavnici Općine Novi Grad Sarajevo i Općine Novo Sarajevo praktičnim primjerom, koristeći se administrativnom šutnjom prema Aarhus centru u BiH, pokazali nepravilnosti tokom komunikacije predstavnika jedinica lokalne samouprave sa građanima i nevladinim organizacijama, a što je i bio cilj ukazati i poboljšati tokom ove radionice.
U završnom dijelu radionice organizovana je i simulacija javne rasprave, pa su se učesnici na praktičan način mogli educirati o nepravilnostima kao i o adekvatnim načinima organizovanja javnih rasprava koje se tiču okolišnih tema u skladu sa Aarhuskom konvencijom, a koja u poređenju sa domaćim zakonodavstvom iz ove oblasti, nalaže veći standard prilikom organizovanja i participacije zaintersovane javnosti, što su predstavnici lokalnih jednica samouprave dužni primjenjivati. Na ovaj način se mogu izliječiti neadekvatnosti domaćeg zakonodavstva, koje se još uvijek nije u potpunosti harmoniziralo sa ovom Konvencijom.
By: Misli o Prirodi
Aarhus centar u BiH Eko HUB Sarajevo Prijedlog zakona o zaštiti okoliša FBiH Svjetski dan zaštite okoliša
Piše: Mr. sc. Sabina Jukan, dipl. ing. tehn. i Aarhus centar u BiH
Svjetski dan zaštite okoliša ustanovila je Generalna skupština UN-a 1972. godine prvog dana Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu posvećene okolišu, na kojoj je usvojen Program Ujedinjenih nacija za okoliš (UNEP). Dvije godine kasnije, 1974. godine obilježen je prvi Svjetski dan zaštite okolliša s temom „Samo jedna zemlja“.
Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5. juna s ciljem skretanja pažnje na degradaciju okoliša i poticanja pojedinaca ali i zajednice na odgovornije ponošanje prema okolišu. Obilježavanjem Svjetskog dana zaštite okoliša širom svijeta, Program Ujedinjenih nacija za okoliš nastoji istaknuti glavne okolišne probleme i omogućiti svima da shvate svoju vlastitu ulogu i odgovornost u razmišljanju i djelovanju s ciljem održivog razvoja našeg okoliša.
Tema Svjetskog dana zaštite okoliša za 2020. godine je „Slavimo biodiverzitet“.
Prema Ujedinjenim nacijama krajnje je vrijeme da počnemo misliti na prirodu jer hrana koju jedemo, zrak koji udišemo, voda koju pijemo i klima zbog koje je naša planeta naseljena potiču iz prirode. Naprimjer, svake godine morske biljke proizvedu više od polovine kisika iz naše atmosfere, a zrelo drvo čisti naš zrak, apsorbirajući 22 kilograma ugljen dioksida, oslobađajući kisik u zamjenu. I pored svih blagodati koje nam daje priroda, mi i dalje smo nemarni prema njoj. Krajnje je vrijeme da počnemo raditi prvo na sebi, a onda i uticati na svoje okruženje kako bismo svi zajedno dali doprinos u smanjenju zagađivanja okoliša i prirode, koja nam neizmjerno daje svoje resurse.
Neki od faktora koji utiču na naš okoliš su zagađenje zraka i vode, prenaseljenost, krčenje šuma, klimatske promjene, globalno zagrijavanje, a svi su posljedica čovjekovog postojanja i djelovanja.
Svjetski dan zaštite okoliša je prilika kada se širom svijeta šalju važne i upozoravajuće okolišne poruke, kada nevladine organizacije organiziraju različite performanse s ciljem skretanja pažnje na probleme koji pritišću naše okruženje.
Još uvijek se čeka na usvajanje Zakona o zaštiti okoliša
Jedan takav događaj organizovao je danas Eko HUB Sarajevo, odnosno njihov koordinator Aarhus centar u BiH. Ekipa Aarhus centra organizovala je okupljanje ispred zgrade Parlamenta Federacije BiH u Sarajevu tražeći usvajanje Prijedloga zakona o zaštiti okoliša.
Naime, u septembru prošle godine, tokom pete redovne sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, napokon je usvojen Prijedlog zakona o zaštiti okoliša FBiH. Međutim, Dom naroda Parlamenta FBiH još uvijek nije na svoj dnevni red stavio Prijedlog zakona, iako je u komunikaciji prema EU, maj 2020. naveden kao krajnji rok za usvajanje ovog zakona.
Inicijativu za usvajanje zakona o zaštiti okoliša Federacije Bosne i Hercegovine pokrenuli su tokom septembra 2019, osim Aarhus centra, i Centar za životnu sredinu (CZZS) te Centar za ekologiju i energiju (CEE) u sklopu Eko BiH projekta.
„Tokom svih ovih godina od kada je zakon u proceduri, nastale su mnogobrojne negativne posljedice po okoliš. Dovoljno je pogledati aktuelne slučajeve ekspanzivne izgradnje malih hidroelektrana u BiH, zatim zgađanje izazvano nepropisnim odlaganjem otpada, kao i način rada aktivnih zagađivača zraka, poput TE ‘Tuzla’ koji svjedoče o potrebi adekvatne zakonske regulative u ovoj oblasti. Iz tog razloga, okupili smo se danas ispred zgrade Parlamenta Federacije BiH, kako bi još jednom zatražili usvajanje zakona“, ističe izvršna direktorica Aarhus centra Sarajevo Emina Veljović.