PRTR i stanje u BiH

Piše: Mr.sc. Sabina Jukan

Šta je to Protokol o registrima ispuštanja i prenosa zagađujućih materija – PRTR

Na vanrednom sastanku strana u Kijevu, Ukrajina, 2003. godine u okviru 5. Ministarske konferencije „Okoliš za Europu“ usvojen je Protokol o registrima ispuštanja i prenosa zagađujućih materija (Protocol on Pollutant Release and Transfer Registers, PRTR) uz Aarhusku konvenciju. Protokol PRTR je stupio na snagu 8. oktobra 2009. godine nakon što ga je ratificiralo 16 država, čime je postao pravno obavezujući međunarodni instrument.

Protokol PRTR je izrađen s ciljem da se ojača prvi stub Aarhuske konvencije koji se odnosi na pristup javnosti informacijama o okolišu. Protokol PRTR obavezuje uspostavljanje usklađenih registara ispuštanja i prenosa zagađujućih materija koji će pomoći u identifikaciji najvećih tačkastih izvora zagađenja, uključujući one koji ispuštaju stakleničke plinove koji doprinose klimatskim promjenama. Definira obaveze prikupljanja podataka za registre zagađivanja okoliša i definira ko i šta izvještava. Sadrži listu od 86 zagađujućih materija iz tačkastih izvora te obavezuje izvještavanje o zagađujućim materijama iz difuznih izvora, o otpadu i prenosu opasnog otpada.

PRTR omogućuje vladama da:

• mogu pregledati usklađenost lokalnih pogona sa uslovima iz dozvole
• prate ispuštanja opasnih hemijskih materija i trendove zagađenja tokom vremena, te pregledaju napredak u smanjenju emisija
• prate usklađenost i nacionalni napredak sa međunarodnim obavezama
• uspostave prioritete za smanjenje potencijalno najštetnijih ispuštanja i prioritiziraju industrijske sektore za eko-inovaciju
• smanje troškove vlada i industrije obezbjeđivanjem koordiniranog sistema izvještavanja
• koriste rezultate PRTR da procijene rizike po ljudsko zdravlje
• postignu prevenciju zagađenja, smanjenje birokratskog tereta kontrolnih propisa.

Koristi od PRTRa za industriju, menadžment i radnike:

• stimuliranje napora da se poboljša upravljanje okolišem, efikasnost i smanje nivoi zagađenja i pripadajući troškovi za pogone
• služi kao glavna pokretačka sila za smanjenje zagađenja i eko-inovacije širom mnogih sektora ekonomije
• pomaže da se identifikuju potencijalni sektori i pogoni koji bi mogli biti polazne tačke ili prioriteti za uvođenje tehnologija za čistiju proizvodnju, eko-inovacije i sinergičke procese
• omogućuje sličnim industrijama da odrede svoje okolišne performanse sa drugim kompanijama u sektoru i da smanje ispuštanja, tako štedeći novac.

Koristi od PRTRa za opću javnost, građane i istraživače:

• pružanje pristupa informacijama o lokalnom, regionalnom ili nacionalnom zagađenju
• omogućava javnosti da uči o ispuštanjima i transferima koji se dešavaju u njihovim zajednicama
• omogućava stručnjacima iz zdravstva da koriste informacije u odlukama o javnom zdravlju
• obezbjeđuje dragocijeni alat za okolišnu edukaciju. Istraživači i akademski radnici mogu koristiti podatke iz PRTR za modeliranje ili druge studije, i finansijski sektor za evaluiranje investicionih prijedloga ili za razmatranje pitanja osiguranja ili pitanja održivosti.

Stanje u Bosni i Hercegovini

BiH još uvijek nije ratificirala Protokol o PRTRu, ali je kroz okolišnu legislativu definirala vođenje registara. Tako je Zakonom o zaštiti okoliša FBiH („Službene novine Federacije BiH“, broj 15/21), članom 34 stav 1 propisano da „Federalno ministarstvo vodi elektronske registre o zagađivačima, zagađenjima i postrojenjima u kojima su prisutne opasne tvari koji predstavljaju osnov za izvještavanje u skladu sa zakonskim obavezama i međunarodnim ugovorima, uključujući one koji proizilaze iz Kijevskog protokola i Arhuske konvencije o pristupu informacijama.“ Prema ovom članu Zakona pored PRTR registra propisano je i uspostavljanje Registra o postrojenjima u kojima se skladište opasne materije (SEVESO postrojenja).

U Republici Srpskoj osnov za vođenje Registra ispuštanja i prenosa zagađujućih materija se nalazi u Zakonu o zaštiti životne sredine (“Službeni glasnik Republke Srpske”, br. 71/12, 79/15 i 70/20). Navedenim zakonom je propisano da registar vodi Republički hidrometeorološki zavod Republike Srpske i tako se radi od 2012. godine. Prije toga, Registar ispuštanja i prenosa zagađujućih materija se vodio od strane Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske. Zakonom je propisano da Izvještaj o ispuštanjima i prenosima zagađujućih materija dostavlja odgovorno lice za koje je izdata ekološka dozvola i ova obaveza se unosi u svaku izdatu ekološku dozvolu. U skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine u 2007. godini donešen je Pravilnik o metodologiji i načinu vođenja registra postrojenja i zagađivača (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 92/07). Navedeni pravilnik se nije mijenjao u prethodnom periodu.

Nadležno odjeljenje za zaštitu životne sredine Vlade Brčko distrikta BiH ima obavezu voditi registar postrojenja i zagađivača u Brčko distriktu BiH što je propisano Zakonom o zaštiti životne sredine Brčko distrikta BiH.

Nažalost iako nadležne institucije imaju obavezu vođenja registara nijedan nije javno dostupan i za svaku informaciju se morate obratiti nadležnoj instituciji.

Svoja iskustva na ovu temu podijelili su s nama i predstavnici Eko foruma Zenica. Prof. dr. Samir Lemeš je istakao da:“PRTR je za Zenicu izuzetno važan jer Eko forum već 14 godina pokušava da industrijsko zagađenje iz zeničkih metalurških postrojenja dovede u zakonom propisane okvire. Svi naši pokušaji se zasnivaju na činjenicama, koje su često nedostupne, iako zakon kaže da moraju biti javne. Da bi se podaci o kvalitetu zraka u Zenici doveli u vezu s emisijama, vršili smo pritisak na nadležne da se obezbijede pouzdana mjerenja. Naše krivične prijave bile su odbačene “zbog nedostatka dokaza” jer ta mjerenja nisu bila ni dovoljna ni kvalitetna. Procedura javne rasprave prilikom izdavanja okolinske dozvole 2017. godine pokazala je da sistemi za automatski monitoring emisija na dimnjacima ArcelorMittal Zenica nisu bili postavljeni u skladu sa standardima, što je dovelo u sumnju sve prethodno prikupljene podatke o emisijama, i tako ukazalo na nedostatke PRTR u BiH.
Na inicijativu civilnog društva, izmjenama Zakona o zaštiti okoliša FBiH stvoreni su uslovi da se smanji broj operatera koji dostavljaju podatke u registar, po uzoru na druge države, čime je znatno olakšan rad registra i podaci su “očišćeni od balasta”. Međutim i dalje nedostaje mehanizam validacije podataka koje dostavljaju zagađivači, a podaci iz registra su dostupni isključivo na upit. Teško je znati kako formulisati te upite ako ne znate šta se nalazi u registru. Zbog svega toga, izuzetno je važno imati javno dostupan PRTR, kako bi i javnost imala priliku da analizira te podatke, identifikuje probleme i njihove uzroke, te na osnovu toga vrši pritisak na nadležne institucije.“

Mnogo projekata je realizirano na ovu temu u BiH i mnogo novaca je potrošeno, ali nažalost, i dalje imamo problema s uspostavom efikasnog/ih PRTR registara. U toku je implementacija projekta u kojem Resursni centar za okoliš (REC) kao partnerska oprganizacija učestvuje u realizaciji projekta „Poboljšanje registara ispuštanja i prijenosa zagađujućih materija (PRTR) u zemljama zapadnog Balkana i Republici Moldaviji“ u okviru kojeg je, između ostalog, planirano i usvajanje novih provedbenih propisa – Pravilnika za PRTR u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH te uspostavljanje PRTR online alata za izvještavanje i javno dostupne web stranice na svim nivoima vlasti u BiH.

Prema riječima Suade Numić, šefice odsjeka za uspostavu registra o postrojenjima i zagađivanjima, informiranje i obuku, iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma (FMOIT) u okvru navedenog RECovog projekta FMOIT je pripremio dva propisa koji su trenutno u proceduri donošenja: Pravilnik o registru zagađivača i zagađenjima za koji je u toku javni uvid https://www.fmoit.gov.ba/bs/okolisne-dozvole/javne-rasprave-i-javni-uvidi/javni-uvid-u-nacrt-pravilnika-o-registru-zagadivaca-i-zagadivanja-prtr i Pravilnik o postrojenjima u kojima se skladište opsane materije za koji je, također, javni uvid u toku https://www.fmoit.gov.ba/bs/okolisne-dozvole/javne-rasprave-i-javni-uvidi/javni-uvid-u-nacrt-podzakonskog-propisa-pravilnik-o-registru-postrojenja-u-kojima-su-prisutne-opasne-supstance. Gospođa Numić smatra da je neophodno: „Uspostaviti PRTR za nivo države kako bi se podaci slali sa jednog mjesta prema Europskom PRTR, obezbijediti održivost uspostavljenog informacionog sistema (unaprjeđenje, ažuriranje, javno objavljivanje podataka, kvalitet, tačnost i verifikaciju podataka itd), obezbijediti da se svi podaci i izvještaji prikupljaju i uređuju po jedinstvenoj metodologiji, obezbijediti da nadležno federalno ministarstvo objedinjuje podatke i kantonalnih ministarstava, a kroz bazu omogućiti pristup i kantonima (za njihovo teritorijalno područje), PRTR BH sistem mora biti kompatibilan sa E-PRTR zahtjevima.“

„Propisom iz 2007. godine propisana je bila uspostava referentnih centara za verifikaciju podataka, ali ne postoje kapaciteti institucija.  Saradnja FMOIT, Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH i Federalnog hidrometeorološkog zavoda je ključni faktor za uspješnu validaciju podataka iz PRTR. Međutim, iako je Federalni hidrometeorološki zavod jedno vrijeme validirao podatke o emisijama u zrak, zbog podkapacitiranosti nije u mogućnosti raditi dalju validaciju tako da je novim propisom koji donosi FMOIT predviđen drugi način kontrole podataka koji postepeno moramo unaprjeđivati“, istakla je gospođa Numić

Ljiljana Stanišljević, načelnica odjeljenja za procjenu uticaja na životnu sredinu i ekološke dozvole u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS nam je po pitanju PRTRa u RSu rekla: „Republički hidrometerorološki zavod dosta dobro vodi ovaj registar i vrši razmjenu informacija. Poteškoće su svakako postojale kako u kadrovskim kapacitetima (koji su sada poboljšani), tako i u samim podacima jer su podatke dostavljala sva odgovorna lca, imaoci ekološke dozvole. Očekujemo rezultate RECovog projekta koji će donijeti veliki napredak kada je u pitanju uspostava funkcionalnog registra. Donošenjem pravilnika i drugih tehničkih dokumenta, očekujemo da se kreira dobra baza podataka i da će se postupak izvještavanja prema međunarodnim ugovorima sprovoditi sa kvalitetnim podacima.“

Po pitanju novih aktivnosti vezanih za PRTR prof.dr. Lemeš smatara sljedeće“Prema našem dosadašnjem iskustvu, uspjeh REC-ovog pokušaja da se PRTR ponovo uspostavi zavisi isključivo od institucija države i entiteta. Ne smije se ponoviti situacija da gašenjem projekta prestane održavanje sistema. Treba prevazići nedostatke zakona o javnim nabavkama, nedostatak kadrova u ministarstvima, te očite političke opstrukcije koje entitetsku nadležnost koriste kao izgovor da se ne ratifikuje PRTR protokol. Održavanje sistema mora biti kvalitetno riješeno, bilo vlastitim kapacitetima institucija ili korištenjem usluga vanjskih dobavljača. Civilno društvo mora biti uključeno u proces konsultacija za uspostavljanje sistema, kako bi se ograničeni kapaciteti institucija nadoknadili aktivizmom i kapacitetima civilnog društva. Civilno društvo ima snagu da razoruža izgovore zagađivača ukoliko ga institucije tretiraju kao partnera a ne kao kritičara.“

Obzirom da je u toku javni uvid na dva pomenuta Pravilnika u FBiH pozivamo sve zainteresirane strane da se svojim komentarima i prijedlozima uključe u proces donošenja ovih propisa, ali i da prate procese u Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH po pitanju novih propisa o PRTRu. Nadati se da će ovaj novi pokušaj dovesti do uspostave funkcionalnog i održivog, te javnosti dostupnog registra.

Aarhus centar u BiH: Održana završna konferencija projekta “Glas za rijeke!”

Danas je u Motelu Fejzić u Goraždu u 10:00 sati na konferenciji za medije predstavljen i obilježen završetak projekta „Glas za rijeke!“.

Projekt „Glas za rijeke“ provodilo je “Udruženje Resursni Aarhus centar u BiH”, u saradnji sa partnerskim organizacijama “Eko Habitat” iz Goražda te Udruženjem “Eko centar” iz Višegrada, na području Goražda, Višegrada i Foče, u okviru šireg projekta “Misli o prirodi!” koji implementira Centar za promociju civilnog društva uz finansijsku podršku Švedske.

Na konferenciji za medije govorili su: Čitak Amila, projektni menadžer ispred Aarhus centra Sarajevo, Dejan Furtula, koordinator na projektu ispred Eko Centra – Višegrad, Mirela Mekić-Borović, koordinator na projektu ispred Eko Habitata – Goražde te Anastasija Ćorović koordinator na projektu ispred Aarhus centra Sarajevo na lokaciji Foča.

Cilj projekta je bio unaprijediti zaštitu rijeka kao i odgovorno upravljanje vodnim resursima na području Goražda, Višegrada i Foče.

„Tokom implementacije projekta građani i građanke Goražda, Višegrada i Foče imali su priliku da unaprijede svoja znanja, ali i svijest, o temama zaštite okoliša/životne sredine kroz održane edukativne radionice, a koja će im služiti u daljoj borbi protiv izgradnje malih hidroelektana u njihovim lokalnim zajednicama“ istakla je Čitak Amila, projekt menadžer ispred Aarhus centra Sarajevo.

U Bosni i Hercegovini planirano više od 400 malih hidroelektrana (MHE) od toga preko 10 u partnerskim opština u ovom projektu. Ulične kampanje koje su se održale na projektnim lokacijama, jasno su pokazale da se svijest građana budi i da građani ne žele izgradnju MHE u svojim opštinama.

„Nažalost, o transparentnosti informacija i uključenosti građana i građanki pri donošenju okolišnih odluka još uvijek ne možemo pričati, ali smo napravili bitan korak ka tome. Glas projekta “Glas za rijeke!” stigao je do brojnih građana i građanki koji su svjesni važnosti očuvanja vodnih resursa i kako izgradnja MHE negativno utiče na njih“ istakla je Mirela Mekić-Borović, projektna koordinatorica ispred Eko habitat Goražde.

„U slučaju Višegrada, osvrnuo bih se na nedostatak komunikacije i razumijevanja od opštinske administracije i donosioca odluka. Opština Višegrad izdvaja jako malo finansijskih sredstava za zaštitu životne sredine i pomoći ekološkim organizacijama. Na dugogodišnje ukazivanje ekoloških problema naše Opštine, a koje smo posebno istaknuli kroz edukativne radionice tokom ovog projekta, nije naišlo na razumijevanje donosioca odluka koji su ostali nijemi na naše molbe i dopise. Očito je da je borba za naše rijeke građanska borba. Nažalost donosioci odluka na našim prostorima teško mijenjaju svoje odluke iako smo im kroz ovaj projekt jasno ukazali na važnost očuvanja i zaštite životne sredine, a posebno vodnih resursa“ istaknuo je Dejan Furtula, projektni koordinator ispred Udruženja Eko centar, Višegrad.

U sklopu projekta „Glas za rijeke“, partnerske organizacije, Udruženje „Resursni Aarhus centar u BiH“, te partnerske novoosnovane organizacije „Eko Habitat“ iz Goražda i Udruženje „Eko centar“ iz Višegrada, provele su neophodna istraživanja, terenske posjete i razgovore radi sagledavanja situacije u domenu upravljanja vodnim resursima u projektnim opštinama (Goražde, Foča i Višegrad), posebno sa aspekta izgradnje malih hidroelektrana i uključivanja javnosti u procese donošenja odluka.

Projektni tim je istaknuo da organi javne uprave trebaju na sistematski, transparentan, adekvatan i blagovremen način obavještavati i uključivati javnost u procese donošenja odluka, u skladu sa odredbama Aarhuske konvencije a čiji je potpisnik BiH. Istaknuta je i potreba za dodatnim obrazovanjem stanovništva u pogledu zakonskih prava na informacije, učešća u odlučivanju i pristupa pravne zaštite, kad je u pitanju upravljanje vodama i općenito zaštita okoliša/životne sredine te da je potrebno okrenuti se drugim obnovljivim izvorima energije, kao što je energija Sunca, energija vjetra.

Udruženje Eko Habitat iz Goražda te Udruženje Eko centar iz Višegrada zajedno sa Aarhus centrom u Bosni i Hercegovini nastavit će svoju borbu protiv izgradnje MHE, a sve u cilju zaštite prirode i okoliša za dobrobit svih nas te budućih generacija koje dolaze.

Eko HUB Sarajevo: Podjela teglica za odlaganje opušaka u sklopu inicijative “Misli o svom opušku!”

U sklopu projekta “Misli o prirodi!” i inicijative  “Misli o svom opušku!” koji finansira Švedska, a implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Eko HUB Sarajevo, odnosno Udruženje “Resursni Aarhus centar u BiH” organizovalo je akciju podjele teglica za prenosno i kratkotrajno odlaganje opušaka.

Inicijativu su u sproveli članovi Udruženja turističkih vodiča Sarajeva “Vučko” i predstavnici Eko HUBa Sarajevo, koju si građanima podijelili teglice u parku At Mejdan i u parku kod ulice Kundurdžiluk nedaleko od Muzeja Sarajevo, a u kojima su primjetni nepropisno odloženi opušci. Cilj akcije bio je podizanje svijesti o pravilnom odlaganju opušaka koji u našem gradu predstavljaju najzastupljeniji urbani otpad.

U sklopu inicijative “Misli o svom opušku!”, Eko HUB Sarajevo realizovao je nekoliko aktivnosti: izradu kratke video priče o problemu nepravilnog odlaganja opušaka, izradu pravne analize na temu “Unapređenje zakonskog okvira u cilju promovisanja reciklaže upcyclinga i zbrinjavanje opušaka od cigareta u Kantonu Sarajevo”,  kao i online okrugli sto pod nazivom “Misli o svom opušku!”, a na kome je predstavljena prethodno pomenuta pravna analiza.

Podsjećamo, gđa Pijalović Armina obratila se Eko HUBu Sarajevo za pomoć, s obzirom da su volonterske akcije uklanjanja opušaka imali kratkotrajne rezultate, jer bi se opušci uvijek iznova pojavljivali.

“Mene i moje kolege bude stid kada tokom turističkih tura moramo objašnjavati zašto su opušci prisutni na svakom koraku. To kvari ugled našeg grada. Smatram da turisti koji izdvoje svoje vrijeme i novac da posjete Sarajevo zaslužuju da dođu u uređen i čist grad;” navela je Armina Pijalović, iz Udruženja turističkih vodiča Sarajeva “Vučko”.

Aarhus centar u BiH kao udruženje usmjereno za zaštitu prirode i okoliša, a posebno na pružanje pravne pomoći u ovim oblastima kroz izradu pravne analize posebno se posvetilo zakonskoj regulativi odlaganja opušaka.

“U pravnoj analizi, pravni ekspert, Maja Mirković je ponudila mnogobrojna rješenja, a koja ćemo u narednom periodu nastojati zagovarati. Na okruglom stolu, osvnuli smo se i na Prijedlog Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih proizvoda i ostalih proizvoda za pušenje, koji je nedavno usvojio Predstavnički dom Parlamenta FBiH. Jedna od ideja koja je razmatrana tokom diskusije je mogućnost dopune ovoga zakona amandmanima u dijelu koji bi se ticao zabrane i kažnjavanja za nepropisno odložene opuške. Jučer smo sa gospođom. Pijalović u kratkoj akciji podijeliti 50 teglica za zbrinjavanje opušaka. Na ovaj način smo promovisali ideju odlaganja opušaka u prenosive pepeljarice u vidu teglica koje mogu adekvatno zbrinuti do 10 opušaka u jednom punjenju. Nakon toga, opušci se mogu odlužiti u propisane kontejnere, a ne odbaciti na ulice našeg grada koji će bez nepravilno odoženih opušaka biti još ljepši. U narednoj godini ćemo nastaviti ovu akciju i na drugim lokacijama;” ističe Emina Veljović, izvršna direktorica Udruženja “Resursni Aarhus centar u BiH.”

Zagovaračka mreža “Glas za rijeke” nastavlja borbu: Resorno ministarstvo uložilo vanredni pravni lijek na presude u slučaju obnovljenih ekoloških dozvola za MHE na Kasindolskoj rijeci

Nakon što su presudama sudija Okružnog suda u Banja Luci poništene obnovljene ekološke dozvole za sve tri male hidroelektrane na Kasindolskoj rijeci, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju uložilo je tri zahtjeva za vanredno preispitivanje sudske presude Vrhovnom sudu Republike Srpske.

Umjesto da su nakon donošenja presuda obustavljeni svi radovi na izgradnji MHE “Samar” kao i rad već izgrađene MHE “Podivič,” Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju poništilo je rješenje republičkog ekološkog inspektora kojim su obustavljeni radovi na izgradnji druge male hidroelektrane na Kasindolskoj rijeci. Na ovaj način resorno ministarstvo se očigledno stavilo u zaštitu interesa investitora, a ne u zaštitu interesa građana jer zakonske odredbe jasnu kažu da male hidroelektrane ne mogu biti izgrađene niti puštene u pogon ukoliko nemaju ekološku dozvolu.

“Zakon mora biti za sve isti, a zakonske odredbe se moraju dosljedno primjenjivati u svakom slučaju, te u tom pogledu državni organi imaju dodatnu odgovornost da zakonito posluju prillikom ishodovanja dozvola. Dozvoljavajući da se grade male hidroelektrane koje nisu planirane u prostornom planu resorno ministarstvo jasno pokazuje da ne odustaje od borbe kojom štiti interese investitora, međutim, od borbe ne odustaju ni članovi Udruženja Aarhus centar koji su pripremili odgovore na sve zahtjeve za vanredno preispitivanje sudske presude;” navela je Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra.

Iako investitor “BUK” d.o.o. Istočno Sarajevo nema važeću ekološku dozvolu za MHE  “Samar,” jer je stara istekla 2020. godine, a obnovljena je poništena pravosnažnom presudom Okružnog suda u Banja Luci, radovi na izgradnji pristupnog puta i vodozahvata i dalje se izvode u kanjonu Kasindolske rijeke.

“Prema rješenju o odobrenju preliminarnog prava na podsticaj za proizvodnju električne energije u MHE “Samar” investitoru se odobrava preliminarno pravo na podsticaj, u vidu prava na obavezan otkup po garantovanoj otkupnoj cijeni ukoliko se postrojenje izgradi do 31. decembra. S obzirom da je taj rok blizu izgleda da većina nadležnih organa radi kako bi investitor ostvario pravo na podsticaj. Nije važno što nemaju važeće ekološke dozvole, nije važno što je sud utvrdio nezakonitosti u postupanju, nije važno što je korito Kasindolske rijeke puno porušenih stabala, nije važno što su napravili odrone, nije važno što su mjere iz ekološke dozvole samo slovo na papiru. Važno je samo da oni ostvare svoj cilj. Prema dosadašnjem postupanju resornog ministarstva, prije bi se reklo da je to ministarstvo za hidroenergetski sektor, a ne ministarstvo za ekologiju, zbog čega je trenutno jedina nada građana Vrhovni sud Republike Srpske;” istakla je Sunčica Kovačević, projektna asistentica u Udruženju  “Resurni Aarhus centar u BiH.”

Pravna pomoć za građane u ovom slučaju pruža se kroz projekte: Misli o prirodi! , koji finasira Švedska a implementira CPCD i projekat Lawyers for rivers.

Eko HUB Sarajevo: Pokrenuta inicijativa “Misli o svom opušku!”

Udruženje “Resursni Aarhus centar u BiH” kao Eko HUB Sarajevo, zajedno sa članovima Udruženja turističkih vodiča Sarajeva “Vučko” pokrenuo je inicijativu “Misli o svom opušku!”

Ideja za pokretanje inicijative nastala je kao odgovor na dugogodišnji problem nepravilnog odlaganja opušaka u Sarajevu, koji ne samo da estetski utiče na izgled grada, već i šalje poruku o lošem odnosu našeg društva prema okolišu.

“U glavnom gradu želimo pokrenuti kampanju koja ima za cilj da stanovništvu skrene pažnju na problem opušaka na javnim mjestima, ali i da javnost informiše da ćemo raditi na sistemskom rješavanju pokretanjem zakonskih inicijativa i mjera za regulisanje bacanja  opušaka. Sarajlije i posjetioce pozivamo da se suzdrže od bacanja opušaka koji predstavljaju ozbiljno ekološko i vizuelno zagađenje. Problem nepravilnog odlaganja opušaka rješavaće se konkretnim akcijama na teritoriji grada. Turisti će se vraćati u uredan grad;” ističe Armina Pijalović, članica Udruženja turističkih vodiča Sarajeva “Vučko”.

U sklopu ove inicijative planirana je izrada pravne analize “Unapređenje zakonskog okvira u cilju promovisanja reciklaže, upcyclinga i zbrinjavanje opušaka od cigareta u Kantonu Sarajevo”, kao i priprema kratke video priče o problemu koji godinama muči turističke vodiče grada Sarajeva.

“Cilj ove incijative je kroz konkretne korake raditi na zaštiti i unaprijeđenju okoliša/ životne sredine i senzibilizaciji društva u pogledu negativnih uticaja nepravilnog odlaganja opušaka. Opušci od cigareta predstavljaju vodeći otpad na našim na ulicima, koji je izrazito težak za prikupljanje, kako zbog svoje brojnosti, tako i zbog nemogućnosti da se dosegne standardnim sredstvima čišćenja komunalne službe. Želimo podići svijest građana, a posebno pušača koji nepravilno odlažu opuške o posljedicama koje nepravilno odlaganje ima na zdravlje životne sredine, te o ključnoj ulozi koju oni imaju u očuvanju čistoće svoga grada;” navodi Sunčica Kovačević, projektna asistentica Udruženja “Resursni Aarhus centar u BiH.”

Iz Udruženja “Vučko” napominju da je potrebno raditi na poticanju pravilnog odlaganja opušaka i uređivanju javnih površina, a sve u cilju unaprjeđivanja izgleda grada, te pripremanja Sarajeva za dolazak turista.

Eko HUB Sarajevo: Održano takmičenje za Svjetski dan čistog zraka

Povodom obilježavanja Svjetskog dana za čist zrak,  koji je obilježen jučer 3. novembra,  u sklopu projekta “Misli o prirodi!,” koji finansira Vlada Švedske, a implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Udruženje “Resursni Aarhus centar u BiH,” kao novi Eko HUB Sarajevo  održao je takmičenje za učenike srednjih škola u sklopu inicijative “Pronađimo zajedno rješenja: Čist zrak u Sarajevu!”.

Zadatak takmičara bio je da u formi zasebnog idejnog projekta ponude konkretno praktično rješenje za zaštitu i poboljšanje kvalitete zraka u Sarajevu. S obzirom na situaciju širenja pandemije COVID-19, takmičenje je održano online na način da su učenici u skladu sa predviđenim COVID-19 scenariom pojasnili svoja idejna rješenja putem video snimaka, a koja su objavljena na Facebook stranici Aarhus centra.

Učešće u takmičenju uzeli su učenici Srednje škole za okoliš i drvni dizajn, Maarif Schools of Sarajevo,  kao i učenici Prve gimnazije.

• Učenici Prve gimnazije, su predstaviti ukupno tri (3) idejna projekta, odnosno idejna rješenja. Nazivi projekata su: “Katalizatori za peći,” koji je predstavila učenica drugog  razreda;  Dželila Podgorica; zatim “Eko fasade sa TiO2,” koji je izložila  učenica drugog razreda Amina Bilalić;  i grupni idejni projekat  učenika drugih razreda  Erne Alagić, Edvina Zametice i Hamze Kovača  pod nazivom “My Air.” Koordinatori projekata su bili Soraja Gvožđar, profesorica hemije i Nisveta Njemčević, pofesorica  geografije.

• Učenici Maarif Schools of Sarajevo  su također predstaviti ukupno tri (3) idejna projekta:  “Filter zraka na osnovu hemijske magle, uz prečišćivač otpadnih voda/supstanci” a koji su izložili učenici: Davud Ašćerić i Ilhan Avci, uz koordinaciju  profesora Elvedin Tanjo; “Prečišćivać zraka na osnovu vodene pare, uz prirodni mikrobiološki filter onečišćene vode” koji su predstavili učenici: Muhamed Katica i Ahmed Hurem, uz koordinaciju profesora Adel Polutak; kao i “Zeleni krovovi grada Sarajeva”, a koji su predstavili učenici: Fatima Šehović, Merjem Mušović i Sara Makić uz koordinaciju profesorice Edine Dedić.

• Učenici Srednje škole za okoliš i drvni dizajn  su predstavili ukupno dva (2) idejna projekta pod sloganom “BUDIMO EKO DA BI BILI NEKO”: “Ambasadori čistog zraka”  i  “Reciklažom do zdravog okoliša”,  uz koordinaciju profesorice Maida Haskić.

Takmičenje je simbolično započelo 7. septembra za Međunarodni dan čistog zraka za plavo nebo predstavljanjem škola i učenika, a zavšava se danas, kada će stručni žiriji od ukupno četiri člana  pristupiti odlučivanju. Također, glasanje za javnost je omogućeno putem Facebook stranice Aarhus centra. Ocjene će se sabirati na način da ukupno pet ocjena na skali od jedan do pet će se dodijeliti za pojedinačni idejni projekat, odnosno idejno rješenje. Glas javnosti predstavlja jedan glas, a skala od jedan  do pet će se odrediti na osnovu broja “lajkov-a” za svaki predloženi  idejni projekat.  Nagrade za prva tri najbolja idejna rješenja će se dodijeliti u toku naredne sedmice u skladu sa COVID-19 smjernicama.

“Ovaj projekat je primjer na koji način se može razvijati svijest i odgajati djeca u eko osvještavanju.  Tokom učešća na ovakvim projektima, radionicama, može se puno uticati na ekolološki odgoj djece, a kasnije su oni primjer svim ostalima.  Prilikom planiranja i rada  učenici stiču navike i shvataju koje su vrijednosti pravilnog odnosa prema prirodi.   Aktivniji odnos svih nas  prema ekološkim načelima za ove i buduće generacije znači više sreće za nas i nasu Planetu,” ističe Nisveta Njemčević  profesorica geografije iz Prve gimnazije.

Eko HUB Sarajevo: Usvojena Deklaracija “Opštine bez brana” u sklopu inicijative moratorijum na MHE u Istočnom Sarajevu

Na prijedlog predsjednika gradske Skupštine, Miroslava Lučića, 13.oktobra 2020.,  Skupština Grada Istočno Sarajevo usvojila je jednoglasno Deklaraciju “Opštine/Gradovi bez brana” i time stavila do znanja da izgradnja malih hidroelektrana (MHE) u ovom gradu više nije prihvatljiva.

Potaknuti mnogobojnim apelima građana, a naročito građana koji žive uz Kasindolsku rijeku, u sklopu projekta “Misli o prirodi!”, Udruženje “Resursni Aarhus centar u BiH,” odnosno Eko HUB Sarajevo je pokrenuo  inicijativu “Moratorijum na MHE u Istočnom Sarajevu uz pomoć predstavnika vlasti.”

Početkom mjeseca septembra organizovan je sastanak u uredu predsjednika gradske Skupštine, Miroslava Lučića, a kojem su izložene posljedica rada MHE “Podivič” na Kasindolskoj rijeci i predstavljen plan sprovođenja građanske inicijative koja će za cilj imati brisanje MHE iz Prostornog plana grada Istočno Sarajevo. Istom prilikom, predsjednik gradske Skupštine je pozvan da potpiše Deklaraciju “Opštine/Gradovi bez brana,” pripremljena od strane  Koalicije za zaštitu rijeka BiH.

“U saradnji sa ujedinjenim gradskim opštinama, suprotstavit ćemo se daljnjem uništavanju naših rijeka. Preko naših poslanika u Narodnoj Skupštini Republike Srpske traži ćemo trajnu zabranu izgradnje MHE u Republici Srpskoj. Također, putem Saveza opština i gradova Republike Srpske pokrenut ćemo inicijativu usmjerenu na sprečavanje izgradnje MHE na rijekama Republike Srpske. Nećemo dozvoliti da se u Prostorni plan Istočnog Sarajeva planira izgradnja MHE na rijekama na našoj teritoriji. Podržavat ćemo organizacije civilnog društva koje se bore za zaštitu životne sredine, posebno one koje se suprostavljaju izgradnji MHE. Javnim nastupima ćemo naglasiti potrebu očuvanja prirodnog okruženja, prije svega, vodotokova na području Istočnog Sarajeva. Deklaraciju “Opštine/Gradovi bez brana” postavit ćemo na internet stranici našeg grada kako bi se posjetitelji stranice mogli upoznati sa sadržajem Deklaracije;” istakao je predsjednik gradske Skupštine, Miroslav Lučić.

Ovakav  zaokret  predstavnika institucija u Istočnom Sarajevu je donio nadu za lokalnu zajednicu:

“Potpisivanje Deklaracije “Opštine/Gradovi bez brana” je jedan korak dalje u borbi protiv uništavanja prirode u korist pojedinca.Mi smo svjesni da ova deklaracija nije izvršna ali nam je drago što se svijest, kako nosioca funkcija tako i stanovnika Istočnog Sarajeva budi što se tiče očuvanja prirode i prirodnih bogatstava. Smatramo da je usvajanje Deklaracije “Gradovi bez brana” bitna novina na prostoru grada Istočno Sarajevo, s obzirom da na prostoru istog već ima nekoliko izgrađenih i onih koje su u planu da se grade;  kako se neki drugi građani u budućnosti ne bi morali susretati sa onim sa čime se mi susrećemo proteklih pet godina. Nadamo se da ćemo se svi, zajedničkim snagama, boriti da do izgradnje druge dvije, MHE “Samar” i “Slapi” ne dođe;” ističu Sara i Milanko Tuševljak, predstavnici neformalne grupe građana “Stop MHE na Kasindolskoj rijeci”, a koji se aktivno bore za zaštitu Kasindolske rijeke.

Pokrenuta inicijativa Eko HUBa Sarajevo: Pronađimo zajedno rješenja: Čist zrak u Sarajevu!

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana čistog zraka za plavo nebo, koji se obilježava 7. septembra, Udruženje “Resursni Aarhus centar u BiH,” odnosno Eko HUB Sarajevo pokrenuo je inicijativu: “Pronađimo zajedno rješenja: Čist zrak u Sarajevu!” putem koje je osmišljeno takmičenje za učenike srednjih škola u Sarajevu.

Imajući u vidu problem aerozagađenja sa kojim se suočava regija, a naročito Sarajevo, koje je posljednje dvije godine bio i najzagađeniji grad u svijetu, u sklopu projekta “Misli o prirodi!,” koji finansira Vlada Švedske, a implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Eko HUB Sarajevo je pozvao učenike srednjih škola u Sarajevu i Istočnom Sarajevu da osmisle konkretno praktično rješenje, a oni najbolji će za ponuđeno rješenje biti i nagrađeni.

Pozivu za učešće u takmičenju su se odazvali učenici:

• Prve gimnazije, koji će predstaviti ukupno tri (3) idejna projekta;
• učenici Srednje škole za okoliš i drvni dizajn, koji će predstaviti ukupno dva (2) idejna projekta pod sloganom “BUDIMO EKO DA BI BILI NEKO”:  1. Ambasadori čistog zraka  i 2. Reciklažom do zdravog okoliša;
• kao i učenici Maarif Schools of Sarajevo, koji će predstaviti ukupno tri (3) idejna projekta: 1. Filter zraka na osnovu hemijske magle, uz prečišćivač otpadnih voda/supstanci, 2. Prečišćivać zraka na osnovu vodene pare, uz prirodni mikrobiološki filter onečišćene vode i 3. Zeleni krovovi grada Sarajeva.

Tokom ovog takmičenja planirano je da svaka škola-učesnica predstavi do pet zasebnih idejnih projekata koji bi ponudili učenici drugog i trećeg razreda, a koji se odnose na pružanje rješenja za zaštitu i poboljšanje čistoće zraka u Sarajevu.

Glavni cilj ovog takmičenja je edukacija učenika kroz praktično rješavanje problema zagađenja zraka, podizanje svijesti u pogledu kvalitete zraka i uticaja na zdravlje pojedinaca. Predstavljanje prijavljenih kandidata i škola učesnica, kao i početak takmičenja organizovano je  simbolično 7. septembar 2020., u Vilsonovom šetalištu. Nakon toga, do 3. novembra 2020. učenici će imati vremena da osmisle i opišu praktično rješenje,  koje će predstaviti tokom zadnjeg dana takmičenja i to 3. novembra 2020., za Svjetski dan čistog zraka, a kada će se proglasiti pobjednik/ca i uručiti vrijedne nagrade.

“Učenicima se ovim takmičenjem ostavlja prostor da sami osmisle najbolje rješenje, koristeći svoje talente i maštu, kako bi predstavili idejni projekat za koji oni smatraju da će najbolje odgovoriti problemu zagađenja zraka u Sarajevu. Od učenika se očekuje da zadnjeg dana takmičenja predstave: opis praktičnog rješenja u formi maketa ili vizuelne prezentacije bazirane na istraživanju, koji se zatim može realizovati u praksi. Na ovaj način mladi se motivišu i pozivaju da se aktivno uključe u proces zaštite okoliša/životne sredine,” ističe Sunčica Kovačević, projektna asistentica Udruženja “Resursni Aarhus centar u BiH.”

Eko HUB Sarajevo: Održana radionica na temu “Efikasne javne rasprave u jedinicama lokalne samouprave”

Udruženje “Resursni Aarhus centar u BiH” (u nastavku teksta Aarhus centar u BiH), kao koordinator Eko HUBa Sarajevo, 24. jula 2020. u period od 16:00 časova do 18:00 časova u  Međunarodnom centru za djecu i omladinu organizovalo je radionicu na temu“Efikasne javne rasprave u jedinicama lokalne samouprave” za predstavnike  općina ali i za građane, koja se odnosi na poboljšanje i promociju adekvatnog učešća građana u administrativnim postupcima koji se tiču okolišnih tema.

Aarhus centar u BiH je usmjeren na zaštitu okoliša/životne sredine u BiH, kao i na promociju Aarhuske konvencije, čiji drugi stub nalaže adekvatno učešće građana u procesima i odlukama koje se tiču okolišnih tema. Iz tog razloga, Aarhus centar u BiH je putem ove edukativne radionice nastojao podučiti predstavnike općina, kao i građane o formi i načinu pravilnog učešća u procesima i odukama koje se tiču okolišnih tema u skladu sa aktuelnim zakonskim propisima i Aarhuskom konvencijom.

Zbog kontinuirane nepogodne situacije vezano za COVID-19,  planirano je je učeće po tri predstavnika i po pet građana odobranih na osnovu javnog poziva po sistemu hronološkog reda prijave iz svake od sljedećih općina: Općina Novo Sarajevo; Općina Centar i Općina Novi Grad Sarajevo.

Pozivu za učešće, pored deset prijavljenih građana iz navedenih općina, uredno su se odazvali predstavnici Općine Centar; dok su predstavnici Općine Novi Grad Sarajevo i Općine Novo Sarajevo  praktičnim primjerom, koristeći se administrativnom šutnjom prema Aarhus centru u BiH, pokazali nepravilnosti tokom komunikacije predstavnika jedinica lokalne samouprave sa građanima i nevladinim organizacijama, a što je i bio cilj ukazati i poboljšati tokom ove radionice.

U završnom dijelu radionice  organizovana je i simulacija  javne rasprave, pa su se učesnici na praktičan način mogli educirati o nepravilnostima kao i o adekvatnim načinima organizovanja javnih rasprava koje se tiču okolišnih tema u skladu sa Aarhuskom konvencijom, a koja u poređenju sa domaćim zakonodavstvom iz ove oblasti,  nalaže veći standard prilikom organizovanja i participacije zaintersovane javnosti, što su predstavnici lokalnih jednica samouprave dužni primjenjivati. Na ovaj način se mogu izliječiti neadekvatnosti domaćeg zakonodavstva, koje se još uvijek nije u potpunosti harmoniziralo sa ovom Konvencijom.

Svjetski dan zaštite okoliša: Borba za okoliš pred zgradom Parlamenta

Piše: Mr. sc. Sabina Jukan, dipl. ing. tehn. i Aarhus centar u BiH

Svjetski dan zaštite okoliša ustanovila je Generalna skupština UN-a 1972. godine prvog dana Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu posvećene okolišu, na kojoj je usvojen Program Ujedinjenih nacija za okoliš (UNEP). Dvije godine kasnije, 1974. godine obilježen je prvi Svjetski dan zaštite okolliša s temom „Samo jedna zemlja“.

Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5. juna s ciljem skretanja pažnje na degradaciju okoliša i poticanja pojedinaca ali i zajednice na odgovornije ponošanje prema okolišu. Obilježavanjem Svjetskog dana zaštite okoliša širom svijeta, Program Ujedinjenih nacija za okoliš nastoji istaknuti glavne okolišne probleme i omogućiti svima da shvate svoju vlastitu ulogu i odgovornost u razmišljanju i djelovanju s ciljem održivog razvoja našeg okoliša.

Tema Svjetskog dana zaštite okoliša za 2020. godine je „Slavimo biodiverzitet“.

Prema Ujedinjenim nacijama krajnje je vrijeme da počnemo misliti na prirodu jer hrana koju jedemo, zrak koji udišemo, voda koju pijemo i klima zbog koje je naša planeta naseljena potiču iz prirode. Naprimjer, svake godine morske biljke proizvedu više od polovine kisika iz naše atmosfere, a zrelo drvo čisti naš zrak, apsorbirajući 22 kilograma ugljen dioksida, oslobađajući kisik u zamjenu. I pored svih blagodati koje nam daje priroda, mi i dalje smo nemarni prema njoj. Krajnje je vrijeme da počnemo raditi prvo na sebi, a onda i uticati na svoje okruženje kako bismo svi zajedno dali doprinos u smanjenju zagađivanja okoliša i prirode, koja nam neizmjerno daje svoje resurse.

Neki od faktora koji utiču na naš okoliš su zagađenje zraka i vode, prenaseljenost, krčenje šuma, klimatske promjene, globalno zagrijavanje, a svi su posljedica čovjekovog postojanja i djelovanja.

Svjetski dan zaštite okoliša je prilika kada se širom svijeta šalju važne i upozoravajuće okolišne poruke, kada nevladine organizacije organiziraju različite performanse s ciljem skretanja pažnje na probleme koji pritišću naše okruženje.

Još uvijek se čeka na usvajanje Zakona o zaštiti okoliša

Jedan takav događaj organizovao je danas Eko HUB Sarajevo, odnosno njihov koordinator Aarhus centar u BiH. Ekipa Aarhus centra organizovala je okupljanje ispred zgrade Parlamenta Federacije BiH u Sarajevu tražeći usvajanje Prijedloga zakona o zaštiti okoliša.

Naime, u septembru prošle godine, tokom pete redovne sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, napokon je usvojen Prijedlog zakona o zaštiti okoliša FBiH. Međutim, Dom naroda Parlamenta FBiH još uvijek nije na svoj dnevni red stavio Prijedlog zakona, iako je u komunikaciji prema EU, maj 2020. naveden kao krajnji rok za usvajanje ovog zakona.

Inicijativu za usvajanje zakona o zaštiti okoliša Federacije Bosne i Hercegovine pokrenuli su tokom septembra 2019, osim Aarhus centra, i Centar za životnu sredinu (CZZS) te Centar za ekologiju i energiju (CEE) u sklopu Eko BiH projekta.

„Tokom svih ovih godina od kada je zakon u proceduri, nastale su mnogobrojne negativne posljedice po okoliš. Dovoljno je pogledati aktuelne slučajeve ekspanzivne izgradnje malih hidroelektrana u BiH, zatim zgađanje izazvano nepropisnim odlaganjem otpada, kao i način rada aktivnih zagađivača zraka, poput TE ‘Tuzla’ koji svjedoče o potrebi adekvatne zakonske regulative u ovoj oblasti. Iz tog razloga, okupili smo se danas ispred zgrade Parlamenta Federacije BiH, kako bi još jednom zatražili usvajanje zakona“, ističe izvršna direktorica Aarhus centra Sarajevo Emina Veljović.