Eko HUB Sarajevo: Podjela teglica za odlaganje opušaka u sklopu inicijative “Misli o svom opušku!”

U sklopu projekta “Misli o prirodi!” i inicijative  “Misli o svom opušku!” koji finansira Švedska, a implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Eko HUB Sarajevo, odnosno Udruženje “Resursni Aarhus centar u BiH” organizovalo je akciju podjele teglica za prenosno i kratkotrajno odlaganje opušaka.

Inicijativu su u sproveli članovi Udruženja turističkih vodiča Sarajeva “Vučko” i predstavnici Eko HUBa Sarajevo, koju si građanima podijelili teglice u parku At Mejdan i u parku kod ulice Kundurdžiluk nedaleko od Muzeja Sarajevo, a u kojima su primjetni nepropisno odloženi opušci. Cilj akcije bio je podizanje svijesti o pravilnom odlaganju opušaka koji u našem gradu predstavljaju najzastupljeniji urbani otpad.

U sklopu inicijative “Misli o svom opušku!”, Eko HUB Sarajevo realizovao je nekoliko aktivnosti: izradu kratke video priče o problemu nepravilnog odlaganja opušaka, izradu pravne analize na temu “Unapređenje zakonskog okvira u cilju promovisanja reciklaže upcyclinga i zbrinjavanje opušaka od cigareta u Kantonu Sarajevo”,  kao i online okrugli sto pod nazivom “Misli o svom opušku!”, a na kome je predstavljena prethodno pomenuta pravna analiza.

Podsjećamo, gđa Pijalović Armina obratila se Eko HUBu Sarajevo za pomoć, s obzirom da su volonterske akcije uklanjanja opušaka imali kratkotrajne rezultate, jer bi se opušci uvijek iznova pojavljivali.

“Mene i moje kolege bude stid kada tokom turističkih tura moramo objašnjavati zašto su opušci prisutni na svakom koraku. To kvari ugled našeg grada. Smatram da turisti koji izdvoje svoje vrijeme i novac da posjete Sarajevo zaslužuju da dođu u uređen i čist grad;” navela je Armina Pijalović, iz Udruženja turističkih vodiča Sarajeva “Vučko”.

Aarhus centar u BiH kao udruženje usmjereno za zaštitu prirode i okoliša, a posebno na pružanje pravne pomoći u ovim oblastima kroz izradu pravne analize posebno se posvetilo zakonskoj regulativi odlaganja opušaka.

“U pravnoj analizi, pravni ekspert, Maja Mirković je ponudila mnogobrojna rješenja, a koja ćemo u narednom periodu nastojati zagovarati. Na okruglom stolu, osvnuli smo se i na Prijedlog Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih proizvoda i ostalih proizvoda za pušenje, koji je nedavno usvojio Predstavnički dom Parlamenta FBiH. Jedna od ideja koja je razmatrana tokom diskusije je mogućnost dopune ovoga zakona amandmanima u dijelu koji bi se ticao zabrane i kažnjavanja za nepropisno odložene opuške. Jučer smo sa gospođom. Pijalović u kratkoj akciji podijeliti 50 teglica za zbrinjavanje opušaka. Na ovaj način smo promovisali ideju odlaganja opušaka u prenosive pepeljarice u vidu teglica koje mogu adekvatno zbrinuti do 10 opušaka u jednom punjenju. Nakon toga, opušci se mogu odlužiti u propisane kontejnere, a ne odbaciti na ulice našeg grada koji će bez nepravilno odoženih opušaka biti još ljepši. U narednoj godini ćemo nastaviti ovu akciju i na drugim lokacijama;” ističe Emina Veljović, izvršna direktorica Udruženja “Resursni Aarhus centar u BiH.”

Eko HUB Sarajevo: Pokrenuta inicijativa “Misli o svom opušku!”

Udruženje “Resursni Aarhus centar u BiH” kao Eko HUB Sarajevo, zajedno sa članovima Udruženja turističkih vodiča Sarajeva “Vučko” pokrenuo je inicijativu “Misli o svom opušku!”

Ideja za pokretanje inicijative nastala je kao odgovor na dugogodišnji problem nepravilnog odlaganja opušaka u Sarajevu, koji ne samo da estetski utiče na izgled grada, već i šalje poruku o lošem odnosu našeg društva prema okolišu.

“U glavnom gradu želimo pokrenuti kampanju koja ima za cilj da stanovništvu skrene pažnju na problem opušaka na javnim mjestima, ali i da javnost informiše da ćemo raditi na sistemskom rješavanju pokretanjem zakonskih inicijativa i mjera za regulisanje bacanja  opušaka. Sarajlije i posjetioce pozivamo da se suzdrže od bacanja opušaka koji predstavljaju ozbiljno ekološko i vizuelno zagađenje. Problem nepravilnog odlaganja opušaka rješavaće se konkretnim akcijama na teritoriji grada. Turisti će se vraćati u uredan grad;” ističe Armina Pijalović, članica Udruženja turističkih vodiča Sarajeva “Vučko”.

U sklopu ove inicijative planirana je izrada pravne analize “Unapređenje zakonskog okvira u cilju promovisanja reciklaže, upcyclinga i zbrinjavanje opušaka od cigareta u Kantonu Sarajevo”, kao i priprema kratke video priče o problemu koji godinama muči turističke vodiče grada Sarajeva.

“Cilj ove incijative je kroz konkretne korake raditi na zaštiti i unaprijeđenju okoliša/ životne sredine i senzibilizaciji društva u pogledu negativnih uticaja nepravilnog odlaganja opušaka. Opušci od cigareta predstavljaju vodeći otpad na našim na ulicima, koji je izrazito težak za prikupljanje, kako zbog svoje brojnosti, tako i zbog nemogućnosti da se dosegne standardnim sredstvima čišćenja komunalne službe. Želimo podići svijest građana, a posebno pušača koji nepravilno odlažu opuške o posljedicama koje nepravilno odlaganje ima na zdravlje životne sredine, te o ključnoj ulozi koju oni imaju u očuvanju čistoće svoga grada;” navodi Sunčica Kovačević, projektna asistentica Udruženja “Resursni Aarhus centar u BiH.”

Iz Udruženja “Vučko” napominju da je potrebno raditi na poticanju pravilnog odlaganja opušaka i uređivanju javnih površina, a sve u cilju unaprjeđivanja izgleda grada, te pripremanja Sarajeva za dolazak turista.

Nastavak edukacije: Uspješno održana radionica za Eko škole sa područja Eko HUBa Sarajevo

Dana 20. i 21.01. održana je treća radionica sa školama koje pripadaju Eko HUBu Sarajevo.

Prvog dana radionice prezentiran je Priručnik za implementaciju Certifikacijskog mehanizma Eko škola u BiH, kako ga koristiti, te različiti primjeri neophodnih alata za implementiranje samog Akcionog eko plana. Škole su se upoznale i sa radom Eko HUBa iz Sarajeva i mogućnostima saradnje s njim. Drugog dana predstavnicima/icama škola je predstavljen način kako započeti i kreirati Akcioni eko plan škole gdje su tokom prezentiranja svojih planova škole pokazale veliko interesovanje, znanje i želju za promjenama u svojim školama.

Sabina Hadžiahmetović i Muamer Tinjak su konsultantica i konsultant koji su prezentirali navedeni priručnik i njegovu praktičnu primjenu. Oni su pored tima projekta „Misli o prirodi!“ i Eko HUBa Sarajevo i stručna podrška školama prilikom kreiranja i implementiranja njihovih Akcionih eko planova.

U ovoj radionici učestvovale su OŠ „Aleksa Šantić“ Sarajevo, Srednja elektrotehnička škola Sarajevo, OŠ „Hasan Kikić“ Sarajevo, Srednja škola za okoliš i drvni dizajn Novo Sarajevo, Treća osnovna škola Ilidža i OŠ „Pale“.

Eko HUB Sarajevo: Uručene nagrade dobitnicima takmičenja srednjih škola povodom Svjetskog dana čistog zraka

Povodom inicijative “Pronađimo zajedno rješenja: Čist zrak u Sarajevu!” pokrenute 7. septembra za Međunarodni dan čistog zraka za plavo nebo, u sklopu projekta “Misli o prirodi!,”. Udruženje “Resursni Aarhus centar u BiH,” odnosno Eko HUB Sarajevo održao je takmičenje za učenike srednjih škola 3. novembra za Svjetski dan čistog zraka.

Zadatak takmičara bio je da u formi zasebnog idejnog projekta ponude konkretno praktično rješenje za zaštitu i poboljšanje kvalitete zraka u Sarajevu. S obzirom na situaciju širenja pandemije COVID-19, takmičenje je održano online na način da su učenici u skladu sa predviđenim COVID-19 scenariom pojasnili svoja idejna rješenja putem video snimaka, a koja su objavljena na Facebook stranici Aarhus centra.

Učešće u takmičenju uzeli su učenici Srednje škole za okoliš i drvni dizajn, Maarif Schools of Sarajevo,  kao i učenici Prve gimnazije.

Nakon glasanja javnosti putem Facebook stranice Aarhus centra i nakon ocjenjivanja od strane stručnog žirija prvoplasiranoidejno rješenje je:  “My Air,”  a koje su ponudili  učenici Prve gimnazije: Erna Alagić, Edvin Zametica i Hamza Kovač. Prvoplasirani učesnici dobili su mobitele za nagradu.

“Zahvaljujem se organizatorima takmičenje Centru za promociju civilnog drustva (CPCD) i Udruženju “Resursni Aarhus centar u BiH “, koji su dali šansu učenicima da pokažu svoju kreativnost, svijest o značaju zaštite i unapređenja životne sredine, a na taj način će svoju sredinu i svijet učiniti boljim mjestom. Zahvaljujem se direktorici Lejli Tuzlak, koja je podržala ovaj projekat i kolegici Soraji Gvožđar, profesorici hemije , također zahvaljujem se i koordinatoru projekta, kao i svim učenicima Prve gimnazije , učesnicima u projektu: Erni Alagić, Dželili Podgorica, Amini Bilalić, Edvinu Zametica i Hamzi Kovač. Nadam se da će ovakvih projekata još biti jer učenicima treba samo pružiti priliku, a oni mogu sve što požele”– istakla je profesorica geografije Nisveta Njemčević iz Prve gimnazije.

Drugoplasirani idejni projekat je  “Zeleni krovovi grada Sarajeva”, a koji su predstavili učenici: Fatima Šehović, Merjem Mušović i Sara Makić iz Maarif Schools of Sarajevo.

“Projektom “Zeleni krovovi grada Sarajeva”  imali smo u cilju da pokušamo da predstavimo nešto bolje, drugačije za dobrobit našeg grada. Želja nam je bila da naš grad ukrasimo zelenim krovovima koji bi davali efikasno rješenje smanjenja zagađenja zraka, ali bi i pružali vizuelnu privlačnost našim sugrađanima. Drago nam je što smo uzeli učešće u ovom projektu i ponosni smo što smo ostvari pozitivne rezultate, nadamo se realizaciji našeg projekta i novim budućim takmičarskim aktivnostima.ˮ– istakli su  učenici Fatima Šehović, Merjem Mušović i Sara Makić iz Maarif Schools of Sarajevo. 

Trećeplasirani idejni projekat je: “Filter zraka na osnovu hemijske magle, uz prečišćivač otpadnih voda/supstanci” a koji su izložili učenici: Davud Ašćerić i Ilhan Avci iz Maarif Schools of Sarajevo. Drugoplasirani i trećeplasirani učenici su dobili tablete za nagradu.

“'Nakon dugogodišnjeg problema zagađenosti zraka u gradu Sarajevo,mi učenici smo došli na ideju zajedno sa našim nastavnikom da smislimo način poboljšanja zraka. Tokom 2019. godine predstavili smo naš prvi prototip na Teknofest 2019 Istanbul, zatim Eurie2 020 Istanbul drugi prototip i evo sad nas treći prototip. Smatramo  da smo iz godine u godinu napredovali sa našom idejom. Ovaj projekat nam je dao nade i volje da nastavimo u našim poduhvatu za bolje sutra. Pa i za vrijeme pandemije da i dalje  razmišljamo i unapređujemo našu ideju” – istakli su Davud Ašćerić i Ilhan Avci iz Maarif Schools of Sarajevo.

Eko HUB Sarajevo: Održano takmičenje za Svjetski dan čistog zraka

Povodom obilježavanja Svjetskog dana za čist zrak,  koji je obilježen jučer 3. novembra,  u sklopu projekta “Misli o prirodi!,” koji finansira Vlada Švedske, a implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Udruženje “Resursni Aarhus centar u BiH,” kao novi Eko HUB Sarajevo  održao je takmičenje za učenike srednjih škola u sklopu inicijative “Pronađimo zajedno rješenja: Čist zrak u Sarajevu!”.

Zadatak takmičara bio je da u formi zasebnog idejnog projekta ponude konkretno praktično rješenje za zaštitu i poboljšanje kvalitete zraka u Sarajevu. S obzirom na situaciju širenja pandemije COVID-19, takmičenje je održano online na način da su učenici u skladu sa predviđenim COVID-19 scenariom pojasnili svoja idejna rješenja putem video snimaka, a koja su objavljena na Facebook stranici Aarhus centra.

Učešće u takmičenju uzeli su učenici Srednje škole za okoliš i drvni dizajn, Maarif Schools of Sarajevo,  kao i učenici Prve gimnazije.

• Učenici Prve gimnazije, su predstaviti ukupno tri (3) idejna projekta, odnosno idejna rješenja. Nazivi projekata su: “Katalizatori za peći,” koji je predstavila učenica drugog  razreda;  Dželila Podgorica; zatim “Eko fasade sa TiO2,” koji je izložila  učenica drugog razreda Amina Bilalić;  i grupni idejni projekat  učenika drugih razreda  Erne Alagić, Edvina Zametice i Hamze Kovača  pod nazivom “My Air.” Koordinatori projekata su bili Soraja Gvožđar, profesorica hemije i Nisveta Njemčević, pofesorica  geografije.

• Učenici Maarif Schools of Sarajevo  su također predstaviti ukupno tri (3) idejna projekta:  “Filter zraka na osnovu hemijske magle, uz prečišćivač otpadnih voda/supstanci” a koji su izložili učenici: Davud Ašćerić i Ilhan Avci, uz koordinaciju  profesora Elvedin Tanjo; “Prečišćivać zraka na osnovu vodene pare, uz prirodni mikrobiološki filter onečišćene vode” koji su predstavili učenici: Muhamed Katica i Ahmed Hurem, uz koordinaciju profesora Adel Polutak; kao i “Zeleni krovovi grada Sarajeva”, a koji su predstavili učenici: Fatima Šehović, Merjem Mušović i Sara Makić uz koordinaciju profesorice Edine Dedić.

• Učenici Srednje škole za okoliš i drvni dizajn  su predstavili ukupno dva (2) idejna projekta pod sloganom “BUDIMO EKO DA BI BILI NEKO”: “Ambasadori čistog zraka”  i  “Reciklažom do zdravog okoliša”,  uz koordinaciju profesorice Maida Haskić.

Takmičenje je simbolično započelo 7. septembra za Međunarodni dan čistog zraka za plavo nebo predstavljanjem škola i učenika, a zavšava se danas, kada će stručni žiriji od ukupno četiri člana  pristupiti odlučivanju. Također, glasanje za javnost je omogućeno putem Facebook stranice Aarhus centra. Ocjene će se sabirati na način da ukupno pet ocjena na skali od jedan do pet će se dodijeliti za pojedinačni idejni projekat, odnosno idejno rješenje. Glas javnosti predstavlja jedan glas, a skala od jedan  do pet će se odrediti na osnovu broja “lajkov-a” za svaki predloženi  idejni projekat.  Nagrade za prva tri najbolja idejna rješenja će se dodijeliti u toku naredne sedmice u skladu sa COVID-19 smjernicama.

“Ovaj projekat je primjer na koji način se može razvijati svijest i odgajati djeca u eko osvještavanju.  Tokom učešća na ovakvim projektima, radionicama, može se puno uticati na ekolološki odgoj djece, a kasnije su oni primjer svim ostalima.  Prilikom planiranja i rada  učenici stiču navike i shvataju koje su vrijednosti pravilnog odnosa prema prirodi.   Aktivniji odnos svih nas  prema ekološkim načelima za ove i buduće generacije znači više sreće za nas i nasu Planetu,” ističe Nisveta Njemčević  profesorica geografije iz Prve gimnazije.

Eko HUB Sarajevo: Usvojena Deklaracija “Opštine bez brana” u sklopu inicijative moratorijum na MHE u Istočnom Sarajevu

Na prijedlog predsjednika gradske Skupštine, Miroslava Lučića, 13.oktobra 2020.,  Skupština Grada Istočno Sarajevo usvojila je jednoglasno Deklaraciju “Opštine/Gradovi bez brana” i time stavila do znanja da izgradnja malih hidroelektrana (MHE) u ovom gradu više nije prihvatljiva.

Potaknuti mnogobojnim apelima građana, a naročito građana koji žive uz Kasindolsku rijeku, u sklopu projekta “Misli o prirodi!”, Udruženje “Resursni Aarhus centar u BiH,” odnosno Eko HUB Sarajevo je pokrenuo  inicijativu “Moratorijum na MHE u Istočnom Sarajevu uz pomoć predstavnika vlasti.”

Početkom mjeseca septembra organizovan je sastanak u uredu predsjednika gradske Skupštine, Miroslava Lučića, a kojem su izložene posljedica rada MHE “Podivič” na Kasindolskoj rijeci i predstavljen plan sprovođenja građanske inicijative koja će za cilj imati brisanje MHE iz Prostornog plana grada Istočno Sarajevo. Istom prilikom, predsjednik gradske Skupštine je pozvan da potpiše Deklaraciju “Opštine/Gradovi bez brana,” pripremljena od strane  Koalicije za zaštitu rijeka BiH.

“U saradnji sa ujedinjenim gradskim opštinama, suprotstavit ćemo se daljnjem uništavanju naših rijeka. Preko naših poslanika u Narodnoj Skupštini Republike Srpske traži ćemo trajnu zabranu izgradnje MHE u Republici Srpskoj. Također, putem Saveza opština i gradova Republike Srpske pokrenut ćemo inicijativu usmjerenu na sprečavanje izgradnje MHE na rijekama Republike Srpske. Nećemo dozvoliti da se u Prostorni plan Istočnog Sarajeva planira izgradnja MHE na rijekama na našoj teritoriji. Podržavat ćemo organizacije civilnog društva koje se bore za zaštitu životne sredine, posebno one koje se suprostavljaju izgradnji MHE. Javnim nastupima ćemo naglasiti potrebu očuvanja prirodnog okruženja, prije svega, vodotokova na području Istočnog Sarajeva. Deklaraciju “Opštine/Gradovi bez brana” postavit ćemo na internet stranici našeg grada kako bi se posjetitelji stranice mogli upoznati sa sadržajem Deklaracije;” istakao je predsjednik gradske Skupštine, Miroslav Lučić.

Ovakav  zaokret  predstavnika institucija u Istočnom Sarajevu je donio nadu za lokalnu zajednicu:

“Potpisivanje Deklaracije “Opštine/Gradovi bez brana” je jedan korak dalje u borbi protiv uništavanja prirode u korist pojedinca.Mi smo svjesni da ova deklaracija nije izvršna ali nam je drago što se svijest, kako nosioca funkcija tako i stanovnika Istočnog Sarajeva budi što se tiče očuvanja prirode i prirodnih bogatstava. Smatramo da je usvajanje Deklaracije “Gradovi bez brana” bitna novina na prostoru grada Istočno Sarajevo, s obzirom da na prostoru istog već ima nekoliko izgrađenih i onih koje su u planu da se grade;  kako se neki drugi građani u budućnosti ne bi morali susretati sa onim sa čime se mi susrećemo proteklih pet godina. Nadamo se da ćemo se svi, zajedničkim snagama, boriti da do izgradnje druge dvije, MHE “Samar” i “Slapi” ne dođe;” ističu Sara i Milanko Tuševljak, predstavnici neformalne grupe građana “Stop MHE na Kasindolskoj rijeci”, a koji se aktivno bore za zaštitu Kasindolske rijeke.

Pokrenuta inicijativa Eko HUBa Sarajevo “Pronađimo zajedno rješenja: Planeta je naše dvorište!”

Udruženje “Resursni Aarhus   centar u BiH,” odnosno Eko HUB Sarajevo je za  Svjetski dana čišćenja, koji se   tokom 2020. obilježio 19. septembra, pokrenuo inicijativu: “Pronađimo  zajedno rješenja: Planeta je naše dvorište!”

Svjetski dan čišćenja (World Cleanup Day) u Bosni i Hercegovini se provodi u okviru volonterske akcije “Let’s Do It – očistimo zemlju za 1 dan.” Ove godine globalna volonterska akcija čišćenja organizovana je  u više od 150 zemalja širom svijeta.

Putem incijative:“Pronađimo zajedno rješenja: Planeta je naše dvorište!” učenicima-takmičarima osnovnih škola u općinama/opštinama Novo Sarajevo, Novi Grad Sarajevo, Ilidža, Centar, Istočno Novo Sarajevo i Pale će se pružiti prilika da osmislile rješenja za zbrinjavanje i odlaganje otpada koji nastaje u njihovim školama. Naime, u  Sarajevu, a i u cjelokupnoj BiH primjetno je nepravilno odlaganje otpada i onečišćenja zelenih površina na način da se otpad nepropisno odlaže pored ili izvan za otpad određenih kontejnera, ili se nepravilno odlaže na lokalnim deponijama. Prema dostupnim podacima, od ukupne mase komunalnog otpada, manje od 5% reciklira se odvojeno, dok 95% mješovitog komunalnog otpada se nalazi na odlagalištima. Komunalni otpad odvoze uglavnom komunalna poduzeća u vlasništvu općina, a u rjeđim slučajevima privatna poduzeća.

Nerazumijevanje i nepoznavanje alternativnih rješenja značajno doprinosi umanjenom, odnosno nedovoljnom korištenju alternativnih metoda, poput metoda recikliranja i upcyclinga. Zbog navedenih razloga, u sklopu ove incijative, Eko HUB Sarajevo će se usmjeriti na podizanje svijesti djece, putem organizovanja takmičenja, gdje će se učenicima osnovnih škola ostaviti prostor da sami osmisle najbolje rješenje, kako na pravilan i na dugoročniji način zbrinuti otpad.

Od učenika-takmičara će se zatražiti da osmotre situaciju u dvorištu škola koje pohađaju, i da uoče sve nepravilnosti koje se tiču odlaganje otpada, a zatim da ponude svoja rješenja, koja se mogu dugoročno primjenjivati. Učenici koji ponude najbolja rješenja će za to biti i nagrađeni, vrijednim nagradama.

“Upravo se na ovaj način mladi motivišu i pozivaju da se aktivno uključe u proces zaštite okoliša/životne sredine, jer Planeta je naše dvorište!” ističe Sunčica Kovačević, projektna asistentica Udruženja “Resursni Aarhus centar u BiH.

Pokrenuta inicijativa Eko HUBa Sarajevo: Pronađimo zajedno rješenja: Čist zrak u Sarajevu!

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana čistog zraka za plavo nebo, koji se obilježava 7. septembra, Udruženje “Resursni Aarhus centar u BiH,” odnosno Eko HUB Sarajevo pokrenuo je inicijativu: “Pronađimo zajedno rješenja: Čist zrak u Sarajevu!” putem koje je osmišljeno takmičenje za učenike srednjih škola u Sarajevu.

Imajući u vidu problem aerozagađenja sa kojim se suočava regija, a naročito Sarajevo, koje je posljednje dvije godine bio i najzagađeniji grad u svijetu, u sklopu projekta “Misli o prirodi!,” koji finansira Vlada Švedske, a implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Eko HUB Sarajevo je pozvao učenike srednjih škola u Sarajevu i Istočnom Sarajevu da osmisle konkretno praktično rješenje, a oni najbolji će za ponuđeno rješenje biti i nagrađeni.

Pozivu za učešće u takmičenju su se odazvali učenici:

• Prve gimnazije, koji će predstaviti ukupno tri (3) idejna projekta;
• učenici Srednje škole za okoliš i drvni dizajn, koji će predstaviti ukupno dva (2) idejna projekta pod sloganom “BUDIMO EKO DA BI BILI NEKO”:  1. Ambasadori čistog zraka  i 2. Reciklažom do zdravog okoliša;
• kao i učenici Maarif Schools of Sarajevo, koji će predstaviti ukupno tri (3) idejna projekta: 1. Filter zraka na osnovu hemijske magle, uz prečišćivač otpadnih voda/supstanci, 2. Prečišćivać zraka na osnovu vodene pare, uz prirodni mikrobiološki filter onečišćene vode i 3. Zeleni krovovi grada Sarajeva.

Tokom ovog takmičenja planirano je da svaka škola-učesnica predstavi do pet zasebnih idejnih projekata koji bi ponudili učenici drugog i trećeg razreda, a koji se odnose na pružanje rješenja za zaštitu i poboljšanje čistoće zraka u Sarajevu.

Glavni cilj ovog takmičenja je edukacija učenika kroz praktično rješavanje problema zagađenja zraka, podizanje svijesti u pogledu kvalitete zraka i uticaja na zdravlje pojedinaca. Predstavljanje prijavljenih kandidata i škola učesnica, kao i početak takmičenja organizovano je  simbolično 7. septembar 2020., u Vilsonovom šetalištu. Nakon toga, do 3. novembra 2020. učenici će imati vremena da osmisle i opišu praktično rješenje,  koje će predstaviti tokom zadnjeg dana takmičenja i to 3. novembra 2020., za Svjetski dan čistog zraka, a kada će se proglasiti pobjednik/ca i uručiti vrijedne nagrade.

“Učenicima se ovim takmičenjem ostavlja prostor da sami osmisle najbolje rješenje, koristeći svoje talente i maštu, kako bi predstavili idejni projekat za koji oni smatraju da će najbolje odgovoriti problemu zagađenja zraka u Sarajevu. Od učenika se očekuje da zadnjeg dana takmičenja predstave: opis praktičnog rješenja u formi maketa ili vizuelne prezentacije bazirane na istraživanju, koji se zatim može realizovati u praksi. Na ovaj način mladi se motivišu i pozivaju da se aktivno uključe u proces zaštite okoliša/životne sredine,” ističe Sunčica Kovačević, projektna asistentica Udruženja “Resursni Aarhus centar u BiH.”

Eko HUB Sarajevo: Održana radionica na temu “Efikasne javne rasprave u jedinicama lokalne samouprave”

Udruženje “Resursni Aarhus centar u BiH” (u nastavku teksta Aarhus centar u BiH), kao koordinator Eko HUBa Sarajevo, 24. jula 2020. u period od 16:00 časova do 18:00 časova u  Međunarodnom centru za djecu i omladinu organizovalo je radionicu na temu“Efikasne javne rasprave u jedinicama lokalne samouprave” za predstavnike  općina ali i za građane, koja se odnosi na poboljšanje i promociju adekvatnog učešća građana u administrativnim postupcima koji se tiču okolišnih tema.

Aarhus centar u BiH je usmjeren na zaštitu okoliša/životne sredine u BiH, kao i na promociju Aarhuske konvencije, čiji drugi stub nalaže adekvatno učešće građana u procesima i odlukama koje se tiču okolišnih tema. Iz tog razloga, Aarhus centar u BiH je putem ove edukativne radionice nastojao podučiti predstavnike općina, kao i građane o formi i načinu pravilnog učešća u procesima i odukama koje se tiču okolišnih tema u skladu sa aktuelnim zakonskim propisima i Aarhuskom konvencijom.

Zbog kontinuirane nepogodne situacije vezano za COVID-19,  planirano je je učeće po tri predstavnika i po pet građana odobranih na osnovu javnog poziva po sistemu hronološkog reda prijave iz svake od sljedećih općina: Općina Novo Sarajevo; Općina Centar i Općina Novi Grad Sarajevo.

Pozivu za učešće, pored deset prijavljenih građana iz navedenih općina, uredno su se odazvali predstavnici Općine Centar; dok su predstavnici Općine Novi Grad Sarajevo i Općine Novo Sarajevo  praktičnim primjerom, koristeći se administrativnom šutnjom prema Aarhus centru u BiH, pokazali nepravilnosti tokom komunikacije predstavnika jedinica lokalne samouprave sa građanima i nevladinim organizacijama, a što je i bio cilj ukazati i poboljšati tokom ove radionice.

U završnom dijelu radionice  organizovana je i simulacija  javne rasprave, pa su se učesnici na praktičan način mogli educirati o nepravilnostima kao i o adekvatnim načinima organizovanja javnih rasprava koje se tiču okolišnih tema u skladu sa Aarhuskom konvencijom, a koja u poređenju sa domaćim zakonodavstvom iz ove oblasti,  nalaže veći standard prilikom organizovanja i participacije zaintersovane javnosti, što su predstavnici lokalnih jednica samouprave dužni primjenjivati. Na ovaj način se mogu izliječiti neadekvatnosti domaćeg zakonodavstva, koje se još uvijek nije u potpunosti harmoniziralo sa ovom Konvencijom.

Svjetski dan zaštite okoliša: Borba za okoliš pred zgradom Parlamenta

Piše: Mr. sc. Sabina Jukan, dipl. ing. tehn. i Aarhus centar u BiH

Svjetski dan zaštite okoliša ustanovila je Generalna skupština UN-a 1972. godine prvog dana Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu posvećene okolišu, na kojoj je usvojen Program Ujedinjenih nacija za okoliš (UNEP). Dvije godine kasnije, 1974. godine obilježen je prvi Svjetski dan zaštite okolliša s temom „Samo jedna zemlja“.

Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5. juna s ciljem skretanja pažnje na degradaciju okoliša i poticanja pojedinaca ali i zajednice na odgovornije ponošanje prema okolišu. Obilježavanjem Svjetskog dana zaštite okoliša širom svijeta, Program Ujedinjenih nacija za okoliš nastoji istaknuti glavne okolišne probleme i omogućiti svima da shvate svoju vlastitu ulogu i odgovornost u razmišljanju i djelovanju s ciljem održivog razvoja našeg okoliša.

Tema Svjetskog dana zaštite okoliša za 2020. godine je „Slavimo biodiverzitet“.

Prema Ujedinjenim nacijama krajnje je vrijeme da počnemo misliti na prirodu jer hrana koju jedemo, zrak koji udišemo, voda koju pijemo i klima zbog koje je naša planeta naseljena potiču iz prirode. Naprimjer, svake godine morske biljke proizvedu više od polovine kisika iz naše atmosfere, a zrelo drvo čisti naš zrak, apsorbirajući 22 kilograma ugljen dioksida, oslobađajući kisik u zamjenu. I pored svih blagodati koje nam daje priroda, mi i dalje smo nemarni prema njoj. Krajnje je vrijeme da počnemo raditi prvo na sebi, a onda i uticati na svoje okruženje kako bismo svi zajedno dali doprinos u smanjenju zagađivanja okoliša i prirode, koja nam neizmjerno daje svoje resurse.

Neki od faktora koji utiču na naš okoliš su zagađenje zraka i vode, prenaseljenost, krčenje šuma, klimatske promjene, globalno zagrijavanje, a svi su posljedica čovjekovog postojanja i djelovanja.

Svjetski dan zaštite okoliša je prilika kada se širom svijeta šalju važne i upozoravajuće okolišne poruke, kada nevladine organizacije organiziraju različite performanse s ciljem skretanja pažnje na probleme koji pritišću naše okruženje.

Još uvijek se čeka na usvajanje Zakona o zaštiti okoliša

Jedan takav događaj organizovao je danas Eko HUB Sarajevo, odnosno njihov koordinator Aarhus centar u BiH. Ekipa Aarhus centra organizovala je okupljanje ispred zgrade Parlamenta Federacije BiH u Sarajevu tražeći usvajanje Prijedloga zakona o zaštiti okoliša.

Naime, u septembru prošle godine, tokom pete redovne sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, napokon je usvojen Prijedlog zakona o zaštiti okoliša FBiH. Međutim, Dom naroda Parlamenta FBiH još uvijek nije na svoj dnevni red stavio Prijedlog zakona, iako je u komunikaciji prema EU, maj 2020. naveden kao krajnji rok za usvajanje ovog zakona.

Inicijativu za usvajanje zakona o zaštiti okoliša Federacije Bosne i Hercegovine pokrenuli su tokom septembra 2019, osim Aarhus centra, i Centar za životnu sredinu (CZZS) te Centar za ekologiju i energiju (CEE) u sklopu Eko BiH projekta.

„Tokom svih ovih godina od kada je zakon u proceduri, nastale su mnogobrojne negativne posljedice po okoliš. Dovoljno je pogledati aktuelne slučajeve ekspanzivne izgradnje malih hidroelektrana u BiH, zatim zgađanje izazvano nepropisnim odlaganjem otpada, kao i način rada aktivnih zagađivača zraka, poput TE ‘Tuzla’ koji svjedoče o potrebi adekvatne zakonske regulative u ovoj oblasti. Iz tog razloga, okupili smo se danas ispred zgrade Parlamenta Federacije BiH, kako bi još jednom zatražili usvajanje zakona“, ističe izvršna direktorica Aarhus centra Sarajevo Emina Veljović.