Aarhus centar u BiH: Održana završna konferencija projekta “Glas za rijeke!”

Danas je u Motelu Fejzić u Goraždu u 10:00 sati na konferenciji za medije predstavljen i obilježen završetak projekta „Glas za rijeke!“.

Projekt „Glas za rijeke“ provodilo je “Udruženje Resursni Aarhus centar u BiH”, u saradnji sa partnerskim organizacijama “Eko Habitat” iz Goražda te Udruženjem “Eko centar” iz Višegrada, na području Goražda, Višegrada i Foče, u okviru šireg projekta “Misli o prirodi!” koji implementira Centar za promociju civilnog društva uz finansijsku podršku Švedske.

Na konferenciji za medije govorili su: Čitak Amila, projektni menadžer ispred Aarhus centra Sarajevo, Dejan Furtula, koordinator na projektu ispred Eko Centra – Višegrad, Mirela Mekić-Borović, koordinator na projektu ispred Eko Habitata – Goražde te Anastasija Ćorović koordinator na projektu ispred Aarhus centra Sarajevo na lokaciji Foča.

Cilj projekta je bio unaprijediti zaštitu rijeka kao i odgovorno upravljanje vodnim resursima na području Goražda, Višegrada i Foče.

„Tokom implementacije projekta građani i građanke Goražda, Višegrada i Foče imali su priliku da unaprijede svoja znanja, ali i svijest, o temama zaštite okoliša/životne sredine kroz održane edukativne radionice, a koja će im služiti u daljoj borbi protiv izgradnje malih hidroelektana u njihovim lokalnim zajednicama“ istakla je Čitak Amila, projekt menadžer ispred Aarhus centra Sarajevo.

U Bosni i Hercegovini planirano više od 400 malih hidroelektrana (MHE) od toga preko 10 u partnerskim opština u ovom projektu. Ulične kampanje koje su se održale na projektnim lokacijama, jasno su pokazale da se svijest građana budi i da građani ne žele izgradnju MHE u svojim opštinama.

„Nažalost, o transparentnosti informacija i uključenosti građana i građanki pri donošenju okolišnih odluka još uvijek ne možemo pričati, ali smo napravili bitan korak ka tome. Glas projekta “Glas za rijeke!” stigao je do brojnih građana i građanki koji su svjesni važnosti očuvanja vodnih resursa i kako izgradnja MHE negativno utiče na njih“ istakla je Mirela Mekić-Borović, projektna koordinatorica ispred Eko habitat Goražde.

„U slučaju Višegrada, osvrnuo bih se na nedostatak komunikacije i razumijevanja od opštinske administracije i donosioca odluka. Opština Višegrad izdvaja jako malo finansijskih sredstava za zaštitu životne sredine i pomoći ekološkim organizacijama. Na dugogodišnje ukazivanje ekoloških problema naše Opštine, a koje smo posebno istaknuli kroz edukativne radionice tokom ovog projekta, nije naišlo na razumijevanje donosioca odluka koji su ostali nijemi na naše molbe i dopise. Očito je da je borba za naše rijeke građanska borba. Nažalost donosioci odluka na našim prostorima teško mijenjaju svoje odluke iako smo im kroz ovaj projekt jasno ukazali na važnost očuvanja i zaštite životne sredine, a posebno vodnih resursa“ istaknuo je Dejan Furtula, projektni koordinator ispred Udruženja Eko centar, Višegrad.

U sklopu projekta „Glas za rijeke“, partnerske organizacije, Udruženje „Resursni Aarhus centar u BiH“, te partnerske novoosnovane organizacije „Eko Habitat“ iz Goražda i Udruženje „Eko centar“ iz Višegrada, provele su neophodna istraživanja, terenske posjete i razgovore radi sagledavanja situacije u domenu upravljanja vodnim resursima u projektnim opštinama (Goražde, Foča i Višegrad), posebno sa aspekta izgradnje malih hidroelektrana i uključivanja javnosti u procese donošenja odluka.

Projektni tim je istaknuo da organi javne uprave trebaju na sistematski, transparentan, adekvatan i blagovremen način obavještavati i uključivati javnost u procese donošenja odluka, u skladu sa odredbama Aarhuske konvencije a čiji je potpisnik BiH. Istaknuta je i potreba za dodatnim obrazovanjem stanovništva u pogledu zakonskih prava na informacije, učešća u odlučivanju i pristupa pravne zaštite, kad je u pitanju upravljanje vodama i općenito zaštita okoliša/životne sredine te da je potrebno okrenuti se drugim obnovljivim izvorima energije, kao što je energija Sunca, energija vjetra.

Udruženje Eko Habitat iz Goražda te Udruženje Eko centar iz Višegrada zajedno sa Aarhus centrom u Bosni i Hercegovini nastavit će svoju borbu protiv izgradnje MHE, a sve u cilju zaštite prirode i okoliša za dobrobit svih nas te budućih generacija koje dolaze.

Pet novih inicijativa društvene odgovornosti kompanija u okviru projekta „Misli o prirodi!“

Pet inicijativa društvene odgovornosti kompanija dobilo je danas i zvaničnu podršku Centra za promociju civilnog društva kroz projekat „Misli o prirodi!“ koji finansira Švedska. Pet organizacija, koje su ukupno dobile gotovo 50.000 KM, provodit će pet inicijativa s ciljem prevencije djelovanja nesavjesnih kompanija zagađivača u nanošenju štete okolini, kao i poziva na veću odgovornost i doprinos u rješavanju konkretnih problema zagađenja u svojoj sredini.

Centar za promociju civilnog društva upriličio je danas online događaj na kojem su zvanično proglašeni i potpisali ugovore organizacije dobitnice sredstava u okviru projekta „Misli o prirodi!“ za provođenje projekata inicijativa društvene odgovornosti kompanija, na osnovu javnog poziva raspisanog u oktobru. Inicijative će predvoditi Ekološko istraživačko društvo EID Banja Luka, Ekološko društvo „EKO Neretva“ Jablanica, Udruženje građana „Ekosol“ Tuzla, Asocijacija „Greenways“ Mrkonjić Grad te NGO STEP Sarajevo.

Cilj dodijeljenih grantova jeste organizovano djelovanje građana (grupa i pojedinaca), kroz organizacije civilnog društva, kako bi se u lokalnim zajednicama ukazalo na probleme zagađivača i smanjio negativan uticaj na okoliš. Kroz ove projekte Centar za promociju civilnog društva želi podstaći  djelovanje građana/ki kroz organizacije civilnog društva koje će ukazati na ključne probleme zaštite okoliša i na loše prakse kompanija.

Različiti su načini na koji će novi (i neki novi-stari) partneri Centra za promociju civilnog društva kroz projekat „Misli o prirodi!“ doprinijeti zaštiti okolišu i uticaju na kompanije. Tako će Ekološko istraživačko društvo iz Banjaluke nastojati unaprijediti društvenu odgovornost Nezavisnog univerziteta Banja Luka smanjenjem upotrebe papira za štampanje (seminarskih i drugih radova), kroz primjenu nove prakse i edukaciju osoblja i studenata Univerziteta, dok će jablanička EKO Neretva nastojati povećati iskoristivost guma kao energenata povećavanjem odgovornosti kompanija. Tuzlanska Ekosol će prikupljanje korištenog jestivog ulja kompanija pokušati uvesti u zakonsku obavezu kroz Federalni plan upravljanja otpadom za period 2022-2027, Asocijacija „Greenways“ će pokušati proširiti djelatnost javnog komunalnog preduzeća te na taj način riješiti problem desetak divljih deponija na području Mrkonjić Grada, dok će STEP također raditi na lokalnom nivou, saradnjom i podizanjem društvene odgovornosti kompanija u opštini Vogošća.

U narednom periodu, očekuje nas mnošto aktivnosti u okviru ovih projekata. Sa pomenutih pet, dosegnuta je brojka od 48 projekata podržanih, odnosno finansiranih u sklopu projekta „Misli o prirodi!“.

Dvadeset i osam aktivista/ica civilnog društva učilo o zagovaranju javnih politika

Ukupno 28 predstavnika/ica organizacija civilnog društva, javnih insitucija, neformalnih grupa ta aktivista i aktivistica jučer su okončali svoje učešće na dvodnevnom treningu zagovaranja u okviru projekta „Misli o prirodi!“ koji je vodila projektna menadžerica i ekspertica iz oblasti zagovaranja Nina Branković.

Ekologija, zapošljavanje osoba sa invaliditetom, zdravstvo, regulacija otpada i obrazovanje oblasti su koje su učesnici/e treninga, podijeljeni u pet grupa, obradili na treningu.

Program treninga koncipiran je na način da je bio prilagodljiv svima, učesnicima/icama koji nemaju puno iskustva u oblasti zagovaranja i koji nisu do sada imali mogućnost da implementiraju takve aktivnosti, ali i za one malo iskusnije koji već poznaju ovu metodologiju. Trening je bio podijeljen u dva segmenta, teoretski dio koji je dao osnove svima za drugi segment, odnosno praktični rad u grupama.

Oba radna dana bila su ispunjena sa puno interakcije, diskusije i razmjene znanja među učesnicima/icama uz mentoring naše edukatorice. Vjerujemo da su na kraju svi bogatiji za nova iskustva i znanja o ovoj oblasti i da će imati priliku koristiti ove vještine u svom radu.

Eko HUB Maglaj: Novi ekološki pokret s Bosne

„Trener im je tada poručio – sadite ova drveća sada kao djeca, da biste sutra kada porastete mogli sa terena pogledati ka tribini i reći – mi smo zaslužni za ovo“, ispričao nam je Haris Bajrić, sekretar maglajskog Nogometnog kluba „Natron“, pokazujući rukom na drvored od 90 sadnica čempresa koji će u budućnosti praviti hlad za maglajske ljubitelje nogometa i posjetioce „Natronovog“ stadiona.

Trener iz Harisove priče trener je djece koja su učestvovala u sadnji čempresa – „Natronovih“ juniora i predjuniora.

„Primijetit ćete i da linija kojom su čempresi zasađeni nije baš ravna već krivuda, ali željeli smo pustiti djecu da to sami urade“, kroz osmijeh dodaje Haris.

Haris je kao sekretar kluba i inicirao prijavu na javni poziv Eko HUBa Maglaj za eko inicijative u ovoj općini, te omogućio uređenje i čišćenje stadiona, postavljanje novih korpi za otpatke, te naravno sadnju novog drvoreda čempresa. Na taj način usadio je i u ovu grupu djece svijest o važnosti okoliša, a i produbio saradnju sa Eko HUBom Maglaj i njihovim koordinatorom Davorom Šupukovićem. Poznanstvo sa Davorom datira upravo sa jednog od treninga Centra za promociju civilnog društva u okviru projekta „Misli o prirodi!“, u okviru kojeg djeluje i Eko HUB Maglaj.

Desetine eko akcija za novi ekološki pokret na području Maglaja, Žepča, Zavidovića i Usore

Ova akcija samo je jedna u nizu od 12 akcija čišćenja te osam malih, ali izrazito bitnih ekoloških inicijativa ostvarenih kroz djelovanje Eko HUBa Maglaj i to ne samo na području ove općine, već i Žepča, Zavidovića i Usore u kojima Eko HUB Maglaj također djeluje. Između ostalih, Agencija lokalne demokratije Zavidovići realizovala je akciju uređenja jednog od prometnih gradskih stepeništa pod nazivom „Vodopad na stepenicama“ očistivši ga, oslikavši i zasadivši sadnice voća u neposrednoj blizini; mladi Mjesne zajednice Ljubatovići u općini Žepče uredili su prostor oko mjesnog doma, očistili poligon i obnovili dječije igralište te zasadili drvored i ukrasno bilje; srednjoškolci iz Usore uredili su Sportsko-rekreativni prostor „Meraja“ postavivši ekološki prihvatljivu solarnu rasvjetu i novu ručnu pumpu za vodu, obnovivši igralište za odbojku te zasadivši sadnice voća… Oko 130 volontera i volonterki učestvovalo je u ukupno osam eko inicijativa koje je Eko HUB Maglaj izabrao putem javnih poziva podržavajući finansijski njihov rad kroz materijale i opremu. Za četiri inicijative ta sredstva stigla su iz budžeta projekta „Misli o prirodi!“ za Eko HUB Maglaj, dok je za preostala četiri Eko HUB sredstva obezbijedio od lokalnih vlasti u Maglaju, Žepču, Zavidovićima i Usori na osnovu memoranduma o saradnji koje su potpisali još u samom početku projekta. Prema memorandumima, svaka od općina finansirat će tokom projekta po tri ekološke inicijative.

Ukupno 130 volontera/ki učestvovalo je u akcijama i incijativama podržanim od Eko HUBa Maglaj

„Centar za promociju civilnog društva je kroz projekat ‘Misli o prirodi!’ na ovom području pokrenuo svojevrsni ekološki pokret. U općinama bez mnogo aktivnosti i aktivizma, ovakve akcije koje smo prvobitno pokrenuli sami kao Eko HUB Maglaj danas su uzele zamaha, akteri prate jedni druge i svjedoci smo sve više lokalnih inicijativa. Danas smo u situaciji da nismo samo mi ti koji se obraćaju drugima, već se lokalni akteri, kako nevladini tako i vlasti, javljaju nama sa prijedlozima akcija“, istakao je Davor Šupuković, predstavnik Udruženja „Fojničani“ Maglaj i koordinator Eko HUBa Maglaj kojim „Fojničani“ rukovode.

Davor i „Fojničani“ su izuzetno zadovoljni odazivom na javne pozive. Zadovoljni su brojkom ali i, kako je rekao Davor, raznovrsnošću lokalnih aktera. Tako je tu bilo i organizacija civilnog društva i neformalnih grupa građana, ali i sportskih klubova, firmi… Osam do sada implementiranih inicijativa odabrano je među čak 30 prijavljenih.

Manje otpada na ulicama kroz saradnju općina i komunalnih preduzeća

Centar za promociju civilnog društva i Eko HUB Maglaj, kroz projekat „Misli o prirodi!“, pokrenuli su ne samo inicijative u pomenute četiri općine u kojima Eko HUB Maglaj djeluje, već i međusobnu saradnju općina. Tome je najviše doprinijelo uključivanje u inicijative, osim pomenutih aktera, i lokalnih javnih preduzeća. Saradnja je pak omogućila rješavanje problema koji su zbog spore administracije i neefikasnosti općinskih aparata godinama stajali „u ladici“.

Tako se na „granici“ žepačke i maglajske općine, zbog nejasne nadležnosti nad tim područjem, godinama gomilalo smeće i otpad izbačen iz automobila. Tako je ostalo sve do prošle godine kada je Eko HUB Maglaj na tom mjestu formirao svoj prvi Eko kutak, te inicirao sporazum između komunalnih preduzeća Maglaj i Žepče. Dogovor je bio jednostavan i efikasan – JP Komunalno Žepče doniralo je kontejner postavljan na toj lokaciji, a Komunalno javno društvo Maglaj će ga redovno prazniti.

„Mi smo prezadovoljni odgovorom lokalnih preduzeća. Ona danas često sama spremaju inicijative prema nama za određene akcije i to za čišćenje određenih površina i druge akcije koje nisu u domenu njihovog rada. To je nešto što nećete vidjeli kod drugih komunalnih preduzeća u Bosni i Hercegovini ali što smo mi ovdje uspjeli postići“, ponosno će istaći Davor.

Žene kao neprepoznata društvena snaga

Osim raznih pobrojanih akcija, mnogobrojni su i treninzi, kao i zagovaračke inicijative koje je Eko HUB Maglaj pokrenuo. UG „Fojničani“ od svog osnivanja posebnu su pažnju posvećivali uključivanju žena u društveni život, a to je nastavljeno i kroz djelovanje Eko HUBa.

„Mi sami u svom udruženju imamo sekciju žena koja se zove ‘Žene mira’, te nastojimo zadržati taj segment svog rada i kroz Eko HUB Maglaj. Ženski aktivizam je nešto posebno – žene su jedna posebna snaga koja u našem društvu, nažalost, nije dovoljno prepoznata“, naglasio je Davor.

Jedna od zagovaračkih aktivnosti realizovana je upravo u saradnji sa Udruženjem žena „Cicmanka“ iz Novog Šehera kod Maglaja. „Reci ne plastici!“ naziv je akcije te istovremeno poruka na 200 platnenih cekera koje su sašile članice Udruženja „Cicmanka“ te ih podijelile građanima/kama, odnosno kupcima pred tržnim centrima uz nadu da će prihvatiti poklon i zamijeniti plastične kese platnenim cekerom. Odaziv je bio više nego zadovoljavajući.

Osim ove, ostvarena je i saradnja sa Udruženjem žena Krivaja – Iskra koje su realizovale akciju uređenja više područja čišćenjem, sadnjom drveća i slično, a Davor je najavio još najmanje dvije akcije sa udruženjima žena.

Ukupno oko 2.000 građana i građanki na području četiri općine obuhvaćeno je navedenim akcijama, a Eko HUB Maglaj planira još niz novih.

„Osnovni cilj jeste prepoznati i pokrenuti lokalne aktere. Javni pozivi za eko akcije usmjereni su prema onima koji žele dobrobit za svoju lokalnu zajednicu. Stvorili smo jednu neformalnu mrežu organizacija, neformalnih grupa, volontera/ki koji djeluju na terenu i na koju znamo da uvijek možemo računati. Ekološki pokret koji je stvorio projekat ‘Misli o prirodi!’ tek je u začetku, a u narednom periodu on će zaista postati pravi pravcati pokret“, zaključio je Davor.

U četvrtak u Ilijašu diskusija o Planu upravljanja Zaštićenim pejzažom Bijambare

Radionica i diskusija o „Planu upravljanja Zaštićenim pejzažom Bijambare“ u organizaciji World Wildlife Funda Adria, Centra za promociju civilnog društva i Aarhus centra u BiH, bit će održana četvrtak (17.6.) u prostorijama Hotela „Citar“ u Ilijašu od 16:30 do 18:30 sati.

Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, u saradnji sa Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP) i Programom Ujedinjenih nacija za okoliš (UNEP), obezbijedilo je izradu Plana upravljanja Zaštićenim pejzažem „Bijambare“ za period od 2021. do 2030. godine. U skladu sa Zakonom o zaštiti prirode FBiH, Ministarstvo je otvorilo poziv svim zainteresovanim za komentare, prijedloge, sugestija i mišljenja na Nacrt plana dostave do 18.6.2021. godine.

S tim u vezi, WWF Adria, Centar za promociju civilnog društva i Aarhus centar organizovali su spomenutu diskusiju te ovim putem pozivaju sve zainteresovane građane i građanke Ilijaša i šire da prisustvuju diskusiji i daju svoj doprinos.

Nacrt plana možete preuzeti OVDJE, a kao i Dnevni red radionice koja će biti održana u četvrtak.

Foto: Cin.ba