Deseti Ornitofestival počinje sutra u Blagaju

Omladinski klub Novi val Blagaj i njihov partner Ornitološko društvo Naše Ptice Sarajevo organizuju 10 Ornitofestival koji će se održat u Blagaju,  od 22. do 24. oktobra 2021. godine. Tema ornitofestivala je “Zaštita ugroženih vrsta ptica“.

Aktivnosti koje su planirane u toku 10 Ornitofestivala

• Stručno predstavljanje dosadšnjih rezultata i aktivnosti partnera sa područja Bosne i Hercegovine i Balkana.
• Popularizacija birdwatchinga (posmatranja ptica) kao novog turističkog brenda.
• Predstavljanje prirodnih i kulturnih vrijednosti područja od značaja za ptice u Bosni i Hercegovini.
• Razvoj  drugih vidova aktivnosti vezanih uz ptice u Bosni i Hercegovini i regiona.
• Predstavljanje stručnih publikacija,dokumentarnih filmova i izložbi koje su vezane za ptice i prirodu

Ornitofestival je manifestacija koju je Ornitološko društvo “Naše ptice“ pokrenulo 2012. godine u cilju promocije ornitologije i zaštite ptica i njihovih staništa, popularizacije birdwatchinga (posmatranja ptica) kao novog turističkog brenda, predstavljanja prirodnih i kulturnih vrijednosti područja od značaja za ptice u Bosni i Hercegovini.

Ornitofestival se održava svake godine u drugom gradu u Bosni i Hercegovini.. Domaćin 10 ornitofestivala, je ”Omladinski klub Novi val” Blagaj koji je preuzeo obavezu da 2021 godine organizuje festival u Blagaju, u okviru projekta “Misli o prirodi!” koji implementira Centar za promociju civilnog društva uz finansijsku podršku Švedske.

PROGRAM 10 ORNITOFESTIVALA BLAGAJ 2021

22.10.2021 (Petak)

16⁰⁰-19⁰⁰ Dolazak učesnika

19³⁰-20⁰⁰ Registracija

20⁰⁰-21⁰⁰ Otvaranje Ornitofestivala i predstavljanje foto izložbe o “Kraškim poljima” i novih ornitoloških knjiga iz Bosne i Hercegovine

21⁰⁰ Večera

23.10.2021 (Subota)

8³⁰-9⁰⁰Doručak

9⁰⁰-9¹⁵ Registracija

9¹⁵-10⁴⁵ Radni dio (izlaganja)

10⁴⁵-11³⁰ Kafe pauza i “Ornitosajam” (prezentacija ornitološke opreme, publikacija i promotivnih materijala)

11³⁰-13⁰⁰ Radni dio (izlaganja) – nastavak

13⁰⁰-14⁰⁰ Ručak

14⁰⁰-17⁰⁰ Posjeta „Vrelo Bune“

17³⁰-20³⁰ Radni dio (izlaganja) – nastavak

21⁰⁰ Večera

24.10.2021 (Nedjelja)

8³⁰-9³⁰ Doručak

9⁰⁰-10⁰⁰ Finalna sesija i svečano zatvaranje Ornitofestivala

11⁰⁰-14⁰⁰ Obilazak  „Vrelo Bunice “

14⁰⁰-15⁰⁰ Odlazak učesnika

Centar za ekologiju i energiju u Tuzli prezentovao Analizu kvaliteta vode jezera Kop Šićki Brod

U okviru projekta „Spasimo naša jezera“, Centar za ekologiju i energiju je održao okrugli sto na kojem je prezentiran dokument “Analiza kvaliteta vode jezera Kop Šićki Brod“. Rezultati analize su pokazali da se voda u jezeru može klasificirati u I kategoriju površinskih voda što ukazuje na veoma visok kvalitet vode. Prema svim analiziranim parametrima, voda u jezeru odgovara kvaliteti vode za piće. Jedini metalni element čija koncentracija ne odgovara graničnoj vrijednosti kvaliteta vode za piće je nikl. Međutim, kako ostali parametri zadovoljavaju kriterije upotrebe vode za piće, uz korištenje određenih tehnologija uklanjanja navedenih štetnih komponenti iz vode, jasan je potencijal akumulacije za vodosnabdijevanje okolnog stanovništva.

Pored prezentacije Analize kvaliteta vode, okrugli sto je okupio sve relevantne aktere, kako sa lokalnog, tako i sa kantonalnog nivoa, te se diskutovalo o trenutnim aktivnostima, ali i planovima za zaštitu i očuvanje prostora jezera Kop Šićki Brod. Na okruglom stolu su učestvovali predstavnici Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice TK, Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva TK, Zavoda za urbanizam Grada Tuzla, Općine Lukavac, akademske zajednice, biznis sektora, organizacija civilnog društva, zainteresovanih građana i medija.

„Obzirom na sve veći nedostatak pitke vode kako u svijetu, tako i na našem području, akumulacija Kop Šićki Brod je veoma značajna kao održivi resurs našeg kantona i zbog toga mu se treba posvetiti dodatna pažnja i poduzeti sve potrebne mjere u cilju zaštite i očuvanja ove prirodne oaze“ istakla je Amra Skramončin iz Centra za ekologiju i energiju.

Analizu možete pronaći na našoj stranici: Analiza kvaliteta vode jezera Kop Šićki Brod.

Aarhus centar: Prikupljanje potpisa protiv izgradnje novih mini hidroelektrana u Goraždu, Foči i Višegradu

U sklopu  projekta “Glas za rijeke!” br. TZ ZM02/12, Aarhus centar u BiH, sa svojim partnerima na projektu: , UD Eko Centar Višegrad i UD Eko Habitat Goražde organizuje ulične kampanje-prikupljanje potpisa za obustavljanje izdavanja novih koncesija za izgradnju novih malih hidroelektrana na rijekama Grada Goražde, Opštine Foča i Opštine Višegrad.

Svjesni dugogodišnje prakse i budućih planova nadležnih javnih organa, a posebno lokalne uprave, da na netransparentan način planiraju i dodjeljuju koncesije za izgradnju malih hidroelektrana te uzimajući u obzir dosadašnju praksu devastacije naših rijeka u BiH, gradnjom MHE sa kojim su prouzrokovane štete sa nesagledivim posljedicima, te buduću opasnost za daljnjom devastacijom sa gradnjom novih, organizacije civilnog društva, druga pravna lica i pojedinci pokreću uličnu kampanju – prikupljanje potpisa kao dio zagovaračke kampanje u okviru projekta “Glas za rijeke!”.

Na prostoru Gornje-drinske regije, posebno na loklitetima Foče, Višegrada i Goražda do sada je izgrađeno više MHE na rijekama Osanica, Čemernica, Prača, Kosovska, Govza, Krupica, Oteša, gdje je uočljiv niz propusta u procesima gradnje i funkcionisanja istih sa jedne strane, te osim investitora (vlasnika), društvena zajednica nema koristi od istih, ili je iskazana minorno u odnosu na neprocjenjive štete koje donose U Opštini Foča u opasnoti od izgradnje MHE nalaze se rijeka Bistrica i rijeka Bjelava, čija bi izgradnja dovela do nesagledivih posljedica po ekosisteme, a posebno po vodosnabdijevanje lokalnog stanovništva..

Ulične akcije biće organizovane u Goraždu (13.10.2021.,14.10.2021. i 15.10.2021.), Višegradu (18.10.2021.,19.10.2021. i 20.10.2021) te Foči (19.10.2021.,20.10.2021.i 21.10.2021.).

Ovim putem pozivamo sve građane i građanke da nam se pridruže te daju svoj GLAS ZA RIJEKE!

Eko HUB Mrkonjić Grad: Vrela Sane proglašena spomenikom prirode

Vlada Republike Srpske danas je donijela Odluku o proglašenju Spomenika prirode “Vrela Sane” za čiju zaštitu se kroz različite aktivnosti zalagao Eko HUB Mrkonjić Grad, u saradnji sa Centrom za životnu sredinu. Ovom odlukom proglašava se 3,2 km² zaštićenog područja koje obuhvata tri karstna vrela rijeke Sane, donji tok rijeke Korane i pećina Mračaj, kao spomenik prirode, pod nazivom Spomenik prirode „Vrela Sane“.

“Ovu današnju vijest dočekali smo sa velikim uzbuđenjem. Smatramo da su vrela Sane neprocijenjiva prirodna i kulturna vrijednost koju moramo sačuvati po svaku cijenu. Bilo je jako teško, a u nekim periodima je izgledalo bezizlazno sa puno događaja, protesta i dopisa, sudskih odluka ali i stručnih rasprava o vrijednostima cijelog područja. Izvršena su brojna istraživanja i sva potvrđuju da su vrela Sane biser prirode sa brojnim izvorima, kanjonom Korane, estavelom Mračaj i tragovima života ljudi u bliskom kontaktu sa tim izvorom života”, kazao je Boro Marić, direktor organizacije Greenways koja koordinira Eko HUBom Mrkonjić Grad.

Iz Eko HUBa su dodali kako je u djelo trebalo sprovesti Prostorni plan RS koji je predviđao Park prirode Sana i obuhvatao veću teritoriju koja je uključivala prva dva kanjona Sane i Vrbljane jer sve to jednako vrijedi, ali se nakon izgradnje hidrocentrale suzio prostor na same izvore i njihovo bliže uzvodno okruženje. Ipak, kazao je Marić, ovo neće smanjiti njihovu današnju radost.

Izvor: Vlada RS, Greenways, Centar za životnu sredinu

Ko su crvene pande?

Na današnji dan se obilježava Svjetski dan crvenih pandi, a u nastavku čitajte neke od zanimljivosti po kojima su karakteristične.

Crvena panda je sisar iz reda zvjeri i jedini predstavnik porodice Ailuridae koji danas žive na Zemlji. Dijeli se na dvije podvrste – zapadna ili himalajska crvena panda Ailurus fulgens i kineska crvena panda Ailurus fulgens styani.

Sličnost dijele s rakunima zbog čega su prvobitno bile svrstane u porodicu rakuna, a naknadnim istraživanjima je utvrđeno da je njihov DNK sličniji medvjeđem zbog čega su „premještene“ u porodicu Ursidae.

Najnovija genetska istraživanja i studije su utvrdile da crvene pande, ipak čine zasebnu porodicu Ailuridaei, te da nemaju bliskih rođaka u okviru svoje porodice. Njihovi najbliži preci su živjeli prije 3-4 miliona godina.

Ove preslatke životinje žive na drveću i tu provode čak 90% svog vremena jer njihove fizičke karakteristike nisu prilagođene za život na tlu. Kao i većina drugih životinja, crvene pande igraju veliku ulogu u procesima kamuflaže i opstanka. Prepoznatljivo crvenkasto-bakarno krzno se savršeno uklapa sa četinarima prekrivenim crveno-smeđim mahovinama i blijelim lišajevima. Karakteriše ih „trag suze“ na licu koji se proteže od očiju do uglova usana, a raskošan rep prekriven gustim krznom služi im za održavanje ravnoteže, a često se njime i ogrnu kako bi se ugrijale. Hrane se pretežno bambusom koji čini između 85 i 95% njihove hrane, a pored bambusa hrane se i korjenjem, opalim voćkama, insektima, jajima, pricama i drugim manjim sisarima. Nisu isključivo noćne životinje, ali su najaktivnije u sumrak i svitanje, dok tokom dana uglavnom spavaju.

Crvena panda može okotiti najviše četiri mladunca i najčešće se rađaju blizanci. Njihov životni vijek iznosi između osam i deset godina, dok u zološkim vrtovima i u rezervatima mogu živjeti i do 15 godina.

Nažalost, poznato je da su crvene pande ugrožena vrsta čija populacija brzo opada i nalaze se na IUCN Crvenoj listi ugroženih vrsta. Prema najnovijim podacima WWF-a, ostalo ih je najmanje 10.000 na cijelom svijetu. Njihovi prirodni neprijatelji su predatori, a glavni uzrok njihovog nepovoljnog položaja u prirodi je ljudski faktor. Degradiranje prirode i klimatske promjene dovode do nestanka adekvatnog staništa za ove slatke životinje.

Izvori:
https://www.worldatlas.com/articles/red-panda-facts-animals-of-asia.html
https://www.worldwildlife.org/species/red-panda
https://redpandanetwork.org/Red-Panda-Facts/

Eko HUB Maglaj: Novi ekološki pokret s Bosne

„Trener im je tada poručio – sadite ova drveća sada kao djeca, da biste sutra kada porastete mogli sa terena pogledati ka tribini i reći – mi smo zaslužni za ovo“, ispričao nam je Haris Bajrić, sekretar maglajskog Nogometnog kluba „Natron“, pokazujući rukom na drvored od 90 sadnica čempresa koji će u budućnosti praviti hlad za maglajske ljubitelje nogometa i posjetioce „Natronovog“ stadiona.

Trener iz Harisove priče trener je djece koja su učestvovala u sadnji čempresa – „Natronovih“ juniora i predjuniora.

„Primijetit ćete i da linija kojom su čempresi zasađeni nije baš ravna već krivuda, ali željeli smo pustiti djecu da to sami urade“, kroz osmijeh dodaje Haris.

Haris je kao sekretar kluba i inicirao prijavu na javni poziv Eko HUBa Maglaj za eko inicijative u ovoj općini, te omogućio uređenje i čišćenje stadiona, postavljanje novih korpi za otpatke, te naravno sadnju novog drvoreda čempresa. Na taj način usadio je i u ovu grupu djece svijest o važnosti okoliša, a i produbio saradnju sa Eko HUBom Maglaj i njihovim koordinatorom Davorom Šupukovićem. Poznanstvo sa Davorom datira upravo sa jednog od treninga Centra za promociju civilnog društva u okviru projekta „Misli o prirodi!“, u okviru kojeg djeluje i Eko HUB Maglaj.

Desetine eko akcija za novi ekološki pokret na području Maglaja, Žepča, Zavidovića i Usore

Ova akcija samo je jedna u nizu od 12 akcija čišćenja te osam malih, ali izrazito bitnih ekoloških inicijativa ostvarenih kroz djelovanje Eko HUBa Maglaj i to ne samo na području ove općine, već i Žepča, Zavidovića i Usore u kojima Eko HUB Maglaj također djeluje. Između ostalih, Agencija lokalne demokratije Zavidovići realizovala je akciju uređenja jednog od prometnih gradskih stepeništa pod nazivom „Vodopad na stepenicama“ očistivši ga, oslikavši i zasadivši sadnice voća u neposrednoj blizini; mladi Mjesne zajednice Ljubatovići u općini Žepče uredili su prostor oko mjesnog doma, očistili poligon i obnovili dječije igralište te zasadili drvored i ukrasno bilje; srednjoškolci iz Usore uredili su Sportsko-rekreativni prostor „Meraja“ postavivši ekološki prihvatljivu solarnu rasvjetu i novu ručnu pumpu za vodu, obnovivši igralište za odbojku te zasadivši sadnice voća… Oko 130 volontera i volonterki učestvovalo je u ukupno osam eko inicijativa koje je Eko HUB Maglaj izabrao putem javnih poziva podržavajući finansijski njihov rad kroz materijale i opremu. Za četiri inicijative ta sredstva stigla su iz budžeta projekta „Misli o prirodi!“ za Eko HUB Maglaj, dok je za preostala četiri Eko HUB sredstva obezbijedio od lokalnih vlasti u Maglaju, Žepču, Zavidovićima i Usori na osnovu memoranduma o saradnji koje su potpisali još u samom početku projekta. Prema memorandumima, svaka od općina finansirat će tokom projekta po tri ekološke inicijative.

Ukupno 130 volontera/ki učestvovalo je u akcijama i incijativama podržanim od Eko HUBa Maglaj

„Centar za promociju civilnog društva je kroz projekat ‘Misli o prirodi!’ na ovom području pokrenuo svojevrsni ekološki pokret. U općinama bez mnogo aktivnosti i aktivizma, ovakve akcije koje smo prvobitno pokrenuli sami kao Eko HUB Maglaj danas su uzele zamaha, akteri prate jedni druge i svjedoci smo sve više lokalnih inicijativa. Danas smo u situaciji da nismo samo mi ti koji se obraćaju drugima, već se lokalni akteri, kako nevladini tako i vlasti, javljaju nama sa prijedlozima akcija“, istakao je Davor Šupuković, predstavnik Udruženja „Fojničani“ Maglaj i koordinator Eko HUBa Maglaj kojim „Fojničani“ rukovode.

Davor i „Fojničani“ su izuzetno zadovoljni odazivom na javne pozive. Zadovoljni su brojkom ali i, kako je rekao Davor, raznovrsnošću lokalnih aktera. Tako je tu bilo i organizacija civilnog društva i neformalnih grupa građana, ali i sportskih klubova, firmi… Osam do sada implementiranih inicijativa odabrano je među čak 30 prijavljenih.

Manje otpada na ulicama kroz saradnju općina i komunalnih preduzeća

Centar za promociju civilnog društva i Eko HUB Maglaj, kroz projekat „Misli o prirodi!“, pokrenuli su ne samo inicijative u pomenute četiri općine u kojima Eko HUB Maglaj djeluje, već i međusobnu saradnju općina. Tome je najviše doprinijelo uključivanje u inicijative, osim pomenutih aktera, i lokalnih javnih preduzeća. Saradnja je pak omogućila rješavanje problema koji su zbog spore administracije i neefikasnosti općinskih aparata godinama stajali „u ladici“.

Tako se na „granici“ žepačke i maglajske općine, zbog nejasne nadležnosti nad tim područjem, godinama gomilalo smeće i otpad izbačen iz automobila. Tako je ostalo sve do prošle godine kada je Eko HUB Maglaj na tom mjestu formirao svoj prvi Eko kutak, te inicirao sporazum između komunalnih preduzeća Maglaj i Žepče. Dogovor je bio jednostavan i efikasan – JP Komunalno Žepče doniralo je kontejner postavljan na toj lokaciji, a Komunalno javno društvo Maglaj će ga redovno prazniti.

„Mi smo prezadovoljni odgovorom lokalnih preduzeća. Ona danas često sama spremaju inicijative prema nama za određene akcije i to za čišćenje određenih površina i druge akcije koje nisu u domenu njihovog rada. To je nešto što nećete vidjeli kod drugih komunalnih preduzeća u Bosni i Hercegovini ali što smo mi ovdje uspjeli postići“, ponosno će istaći Davor.

Žene kao neprepoznata društvena snaga

Osim raznih pobrojanih akcija, mnogobrojni su i treninzi, kao i zagovaračke inicijative koje je Eko HUB Maglaj pokrenuo. UG „Fojničani“ od svog osnivanja posebnu su pažnju posvećivali uključivanju žena u društveni život, a to je nastavljeno i kroz djelovanje Eko HUBa.

„Mi sami u svom udruženju imamo sekciju žena koja se zove ‘Žene mira’, te nastojimo zadržati taj segment svog rada i kroz Eko HUB Maglaj. Ženski aktivizam je nešto posebno – žene su jedna posebna snaga koja u našem društvu, nažalost, nije dovoljno prepoznata“, naglasio je Davor.

Jedna od zagovaračkih aktivnosti realizovana je upravo u saradnji sa Udruženjem žena „Cicmanka“ iz Novog Šehera kod Maglaja. „Reci ne plastici!“ naziv je akcije te istovremeno poruka na 200 platnenih cekera koje su sašile članice Udruženja „Cicmanka“ te ih podijelile građanima/kama, odnosno kupcima pred tržnim centrima uz nadu da će prihvatiti poklon i zamijeniti plastične kese platnenim cekerom. Odaziv je bio više nego zadovoljavajući.

Osim ove, ostvarena je i saradnja sa Udruženjem žena Krivaja – Iskra koje su realizovale akciju uređenja više područja čišćenjem, sadnjom drveća i slično, a Davor je najavio još najmanje dvije akcije sa udruženjima žena.

Ukupno oko 2.000 građana i građanki na području četiri općine obuhvaćeno je navedenim akcijama, a Eko HUB Maglaj planira još niz novih.

„Osnovni cilj jeste prepoznati i pokrenuti lokalne aktere. Javni pozivi za eko akcije usmjereni su prema onima koji žele dobrobit za svoju lokalnu zajednicu. Stvorili smo jednu neformalnu mrežu organizacija, neformalnih grupa, volontera/ki koji djeluju na terenu i na koju znamo da uvijek možemo računati. Ekološki pokret koji je stvorio projekat ‘Misli o prirodi!’ tek je u začetku, a u narednom periodu on će zaista postati pravi pravcati pokret“, zaključio je Davor.

Razbijanje mitova o zmijama: Da li su one naši neprijatelji ili vitalna karika u očuvanju ekosistema?

Piše: mr. sc. Belma Nahić

Prvi mit koji sam kao dijete čula o zmijama bio je da je jedan dječak ostavljao mlijeko svaku noć ispred kuće i tako se sprijateljio s ogromnom zmijom s kojom je mogao i komunicirati na njima jedinstven način. Naravno, sada znam da je to samo mit. Osnovna potreba zmija kao i čovjeka je voda. One nemaju posebne enzime za digestiju mliječnih proizvoda, te će prići mlijeku samo u slučaju da su izuzetno dehidrirane i nemaju pristup vodi. Ali ovo je jedan od bezopasnijih mitova. Nažalost, stvari koje čujemo i učimo o zmijama često nisu tačne i često su u negativnom kontekstu što dovodi do  razvijanja predrasuda o njima, što predstavlja potencijalnu opasnost kako za ljude tako i za ove misteriozne gmizavce.  

Zmije su prirodno agresivne i osvetoljubljive 

Mit koji najčešće dovodi do pojave straha kod ljudi. Zmije u prirodi su oboje, i predator i plijen, zbog čega su izuzetno oprezne. Zbog toga će uvijek prije pobjeći nego napasti nešto što je 10 do 20 puta veće od njih samih. Također, štedjet će otrov da bi kasnije mogle loviti hranu. Ako procjene da postoji stvarna opasnost od koje ne mogu pobjeći, tek onda će zmije napasti.  Osim toga, popularno je i mišljenje da su zmije osvetoljubljive. Ne postoje naučni dokazi koji potvrđuju da zmije mogu prepoznati lica ili čak procesirati kompleksne koncepte poput prijateljstva, osvete i slično. Pretpostavlja se da je izvor ovog mita činjenica da u pogodnom staništu za zmije nerijetko će te vidjeti više od jedne kada je sezona parenja.  

Na dodir zmije su sluzave i hladne 

Ljudi pretpostavljaju da je zmijina koža slična koži vodozemaca. Međutim, zmije pripadaju skupini gmizavaca (Klasa Reptilia:Red Squamata) te je njihova koža prekrivena krljuštima. Za razliku od ljudi, zmije su poikilotermni organizmi (organizmi koji nemaju stalnu tjelesnu temperaturu i njihova temperatura najčešće odgovara temperaturi okoline) zbog čega vlada mišljenje da je njihova koža uvijek hladna na dodir. Ali ipak kada bi dodirnuli zmiju osjetili bi ste da je njihova koža poput glatkog pijeska i zavisno od činjenice jesu li bile izložene sunčevim zrakama topla ili hladna ako je bila na tamnijem, hladnijem mjestu. 

Trokutasta glava je znak da je zmija otrovna 

Postoji vjerovanje da je trokutast oblik glave identifikacijski faktor za otrovnice. Ovaj mit proizilazi iz činjenice da ljutice (porodica Viperidae) imaju ovakav oblik glave, a otrovnice su. Struktura glave i vilice kod većine zmija donekle je trokutasta, ali to ne znači da su otrovne. Na primjer, zmije iz porodice Elapidae kao što su kobre i koraljne zmije vrlo su otrovne, ali imaju tupe njuške. Azijska zmija loze (Ahaetulla prasina), koja ima preciznu kutnu glavu, bezopasna je za ljude.  

 Stvarna slika i uloga zmija 

Iako su zmije kroz mitove, predanja i religijske priče poprimile epitete opasnih, agresivnih i zlonamjernih životinja, ono što zasigurno znamo da nije mit je činjenica da su ove životinje vitalne za očuvanje zdravlja ekosistema. Zmije održavaju ravnotežu u mrežama ishrane. One  igraju integralnu ulogu u održavanju ravnoteže u ekosistemu. Kao što je prethodno navedeno, zmije mogu biti i grabežljivac i plijen. Kada velika populacija plijena privuče i održava veliku populaciju zmija, te zmije postaju plijen ptica, sisara, pa čak i drugih zmija. Također, one služe kao prirodni oblik suzbijanja štetočina. Njihova uloga predatora pomaže u održavanju populacije plijena. Na primjer, reprodukcija glodara ima eksponencijalni rast u odsustvu grabežljivaca, sve dok ima dovoljno hrane. To se posebno odnosi na okruženja u kojima dominiraju ljudi. Istraživanja Univerziteta u Nebraski su procijenila da miševi nanesu štetu od 20 miliona dolara na godišnjem nivou u Nebraski samo. Većina ljudi pokušava suzbiti ove štetočine hemikalijama koje na kraju zagađuju okolinu. Zmije pružaju jednostavnu, ekološku, besplatnu i prirodnu uslugu suzbijanja štetočina. Osim toga, neke zmije poput šumske čegrtuše na istoku SAD-a jedu glodare koji su domaćini krpelja. Ti krpelji su prenosni vektor za lajmsku bolest, koja je opasna bakterijska infekcija koja se može prenijeti na ljude. Kada zmije smanje populaciju glodara, prevalencija lajmske bolesti u okolišu se smanjuje. 

Razlog zbog češćih susreta sa zmijama leži i u našem ponašanju. Rapidna urbanizacija koja dovodi do našeg sve većeg širenja u prirodnim staništima zmija ujedno dovodi i do češćih susreta. Međutim, ne samo da ulazimo u njihova staništa već vršimo i njegovu konverziju u poljoprivredne površine što je dovelo do naglog opadanja broja ovih gmizavaca. Zbog toga su se mnoge vrste zmija našle na IUCN listi ugroženih životinja i zaštićene su različitim zakonima u zavisnosti od država. U isto vrijeme postoji napor i trud naučnika da se educira lokalno stanovništvo o zmijama koje se nalaze u njihovim državama, koji su njihovi benefiti i kako postupati s njima ako dođe do kontakta tako da je siguran i za ljude i za ove izuzetno bitne gmizavce.  

https://www.conservationjobs.co.uk/articles/disappearing-snakes/ 

https://environment.des.qld.gov.au/wildlife/animals/living-with/snakes/importance#the_importance_of_snakes_conservation 

https://coalitionwild.org/save-the-snakes/ 

https://savethesnakes.org/s/why-snakes/ 

https://www.mentalfloss.com/article/66503/11-snake-myths-debunked 

https://dukespace.lib.duke.edu/dspace/bitstream/handle/10161/14150/Evaluating%20Current%20Attitudes%20towards%20Snakes%20at%20NSOE.pdf?sequence=1 

Intervju sa korisnicima grantova “Misli o prirodi!”: Banjaluka.com, Radio Sarajevo i NTV IC Kakanj

U okviru projekta „Misli o prirodi!“ do danas je provedeno ili se provodi 40 projekata na različitim grant linijama. U prvom krugu okončano je 13 projekata, a među njima, šest je medijskih koji su na različite načine, i u različitim medijskim formatima, pokušali obraditi teme zaštite okoliša.

„Eko glas za spas“ Nezavisne televizije IC Kakanj serijom TV priloga govorio je o okolišnim problemima u ovoj opštini, ali i mogućim rješenjima te aktivistima i aktivisticama koji pokušavaju doći do njih, Radio Sarajevo istražio je ekološke prakse, kako pozitivne tako i negativne, u instucijama BiH u Sarajevu, dok je InfoARS, odnosno portal Banjaluka.com, svoje aktivnosti fokusirao na građane/ke – organizovanjem predavanja za studente/ice žurnalistike te omogućivši građanima/kama da putem mobilne aplikacije upozore te kreiraju objavu o okolišnim problemima za portal Banjaluka.com.

Sa predstanicima ova tri medija koji su uspješno implementirali projekte, urednicom programa NTV IC Kakanj Eminom Karzić, urednikom portala Banjaluka.com Rankom Petrušićem te izvršnom urednicom Radio Sarajevo Vesnom Andree-Zaimović razgovarali smo o implementaciji njihovih projekata, o tome koliko mediji mogu uticati na snažniju zaštitu okoliša te koliko mediji danas pridaju pažnju ovoj temi.

1. Dragi partneri, vaši medijski projekti u okviru projekta „Misli o prirodi!“ uspješno su okončani. Implementirajući projekte, kreirali ste zaista zanimljive i kvalitetne sadržaje na temu zaštite okoliša, sve sa zajedničkim ciljem, između ostalog, informisati i edukovati građane i građanke Bosne i Hercegovine o okolišu. Koliko medijsko izvještavanja zaista može utjecati na povećanje svijesti građana i građanki o okolišu? Također, svjesni smo da su vaši mediji i ranije bavili ovom temom, ali isto tako i da to nije učestala praska bh. medija. Smatrate li da mediji danas dovoljno pažnje posvećuju ovom problemu?

Vesna Andree-Zaimović, Radio Sarajevo: Za portal Radiosarajevo.ba je od velike važnosti tretirati teme koje se tiču zaštite okoliša, s obzirom da smo svjesni dalekosežnih posljedica koje zagađenje i iscrpljivanje prirodnih resursa nanose planeti. Zaštita prirode u najširem smislu je problem koji se tiče naših čitatelja i nas samih. Medijski sadržaji koji kroz različite aspekte tretiraju ekološka pitanja na portalu Radiosarajevo.ba su redovna praksa – od tema aerozagađenja, zaštite rijeka, upravljanja otpadom, energetske održivosti, pa do specijaliziranih medijskih sadržaja poput infografika, tematskih intervjua, istraživačkih tema, videa.  Nažalost, još uvijek ne možemo reći da postoji izražena javna svijest o važnosti ekoloških tema, pa samim time ovi medijski sadržaji ne spadaju u najčitanije. To je možda razlog što nisu često zastupljeni generalno u medijima. Smatramo da se kroz projekte poput „Misli o prirodi!“ može unaprijediti ova praksa, povećati kvalitet i kvantitet izvještavanja, obučiti novinare i urednike, te posredno djelovati na javnu svijest i donosioce odluka.

Ranko Petrušič, Banjaluka.com: Mediji se ne bave ekološkim tema, jer prije svega za to nema interesa i nema školovanog kadra koji na adekvatan način prati ovu tematiku. To je i bio razlog zašto smo u našem projektu stavili fokus na edukaciju i stvaranje novih kadrova koji mogu odgovoriti ovim izazovima. Pored razumijevanja ekologije kao oblasti, ekološki novinari su specifičan kadar po tome što ovaj posao zahtijeva profile ljudi koji imaju istraživački duh i analitičnost. Mnoge redakcije ovakve ljude usmjere u druge teme (npr. politika) pa se ekologijom bave ljudi koji nemaju bihejvioralne karakteristike pogodne za ovaj posao.

Emina Karzić, NTV IC Kakanj: Mediji su danas generalno sveprisutni i teško se otrgnuti od njihovog uticaja na stavove i ponašanja građana i građanki. U zavisnosti od načina na koji svoje sadržaje oblikuju i prezentuju taj uticaj je slabiji ili jači ali definitivno politika određenog medija diktira koje će to teme biti više zastupljene i koje će se poruke prenositi te ključno – u koje vrijeme. Ekološka pitanja i teme iz oblasti ekologije, čini se, zadnjih su godina više „moderne“ ili u „trendu“ nego što ih pojedini mediji forsiraju upravo iz potreba da se njima skrene pažnja na značaj suživota sa prirodom. Sa druge strane, nevjerovatno je da smo ovdje, na ovim prostorima u 21. stoljeću toliko malo osviješteni ili smo jednostavno nezainteresirani i lijeni djelovati – kako nadležne institucije tako i građani koji koriste nepostojanje zakonskih odredbi ili neprovođenje sankcija. Stoga je ekologija neiscrpan izvor tema i u ovom smislu zaista je za medije važno držati se one „misli globalno – djeluj lokalno“ ili one „promjene kreću od pojedinca“. Na kraju smatram da je ima još mnogo prostora za ove teme u medijima te da je presudno da sadržaji budu kreirani na jednostavan i dopadljiv način za gledaoce te da se  i oni sami više uključuju u njihovo kreiranje (npr. djeca u školama, aktivist NVO, nadležni iz institucaija…).

2. InfoArs, odnosno portal Banjaluka.com, je u okviru projekta Akademija eko novinarstva, direktno uključio građane i građanke u kreiranje medijskih sadržaja, prvenstveno kroz mobilnu aplikaciju Eko:mšija koja je omogućila građanima/kama da sa terena izvještavaju o problemima životne sredine. Odaziv je bio i više nego zadovoljavajući. Možemo li zaključiti da je ovakav podstrek potreban građanima/kama da se aktivnije uključe u zaštitu okoliša?

Ranko Petrušić, Banjaluka.com: Tačno. Za razliku od drugih novinarskih oblasti (npr. politika) koje su koncentrisane uglavnom na urbanim i lako dostupnim lokacijama, gdje je najčešće poznato vrijeme dešavanja ekološke teme su geografski raširene sa nepoznatom vremenskom odrednicom. Samim tim potrebno je imati stalni dotok informacija jer je vrijeme i mjesto dešavanja ekoloških problema nepredvidivo. To je nemoguće pokriti ni velikim redakcijama koje broje desetine novinara, a kamoli malim redakcijama kao što je banjaluka.com. Zbog toga je učešće građana, koji su akteri i svjedoci raznih ekoloških problema jako važno i potrebno ga je razvijati i unapređivati. Potrebno je dati građanima i građankama alat kojim mogu stvarati promjene.

3. NTV IC Kakanj je u okviru projekta Eko glas za spas seriju video priloga Eko oko – eko glas u velikoj mjeri posvetio civilnom društvu i aktivistima/kinjama za zaštitu okoliša na terenu. Koliko su ovakve priče podstrek i onim manje aktivnim građanima i građankama da se aktiviraju i daju svoj doprinos zaštiti okoliša?

Emina Karzić, NTV IC Kakanj: Serijal priloga „Eko oko – eko glas“ bio je izvrsna prilika da se pokaže kako eko aktivisti djeluju na terenu, kako nastaju njihovi projekti i akcije te da se naglasi da, za mali doprinos pojedinca – a koji ima neizmjeran značaj za prirodu – često ne treba mnogo vremena i planiranja. Važno je da čovjek djeluje u momentu kada za to osjeti potrebu, kada shvati da jedna njegova radnja ili upozorenje, skretanje pažnje drugome može spiječiti štetu. A šteta je i bacanje samo jedne vrećice u rijeku ili bespotrebno trošenje električne energije držeći punjač mobitela u utičnici. Eko aktivisti svojim djelovanjem nastoje dati vlastiti doprinos očuvanju zdravog okruženja ali i animirati druge da ih prate na tom putu. Medijsko praćenje ovakvih projekata i akcija te poruka koje direktno šalju veliki je doprinos zaštiti okoliša jer upravo na ovaj način te poruke stižu do velikog broja gledalaca koji tada imaju priliku razmisliti o svom ponašanju i djelovanju. Jedan od dokaza da je tako bilo i u slučaju naših sadržaja iz serijala priloga „Eko oko – eko glas“ jesu poruke koje su nam, putem društvenih mreža, slali naši gledaoci kako bi nas obavijestili da su, nakon nekog od naših priloga i sami odlučili poduzeti slične akcije u svojoj mjesnoj zajednici, školi i sl.

4. Različito od projekata kolega/ica iz NTV IC Kakanj i Banjaluka.com koji su bili direktno usmjereni prema građanima/kama i građanskom društvu, Radio Sarajevo bavio se praksama vlasti – istražio je ekološke prakse šest institucija vlasti u njihovim prostorijama u Sarajevu. Možete li nam ukratko predstaviti osnovni zaključak – koliko institucije vlasti brinu o okolišu, barem u svom radnom okruženju? Vjerujete li da istraživački medijski radovi, poput navedenih, mogu podstaći vlasti da više pažnje posvete ovom problemu, kao i građane/ke da zahtijevaju odgovore i na ova pitanja?

Vesna Andree-Zaimović, Radio Sarajevo: Namjera projekta je istražiti i širokoj javnosti prikazati kakve su procedure i prakse u pogledu zaštite okoliša u zgradama institucija i ustanova, te ponuditi jednostavna i brzo primjenjiva rješenja. Željeli smo informirati širu javnost o stepenu ekološke osviještenosti institucija i ustanova (budžetskih korisnika), zatim ukazati na loše prakse, promovirati odgovorne prakse ekološke osviještenosti i dobre procedure na kratkoročnom i dugoročnom planu, dati doprinos razvijanju sistema reciklaže i upravljanja otpadom, te potaknuta nadležne službe ka odgovornijem postupanju. Vjerujemo da smo svojim djelovanjme makar donekle utjecali na svijest uposlenika i donosioca odluka u institucijama vlasti.

U projektu „Prakse zaštite okoliša u institucijama vlasti i javnim ustanovama“, ukupno je objavljeno Sedam istraživačkih tema, plus jedna dodatno. Institucije i ustanove čije smo prakse istražili su: Centralna Banka; Regulatorna agencija za emitiranje; Federalno ministarstvo okoliša i turizma; Zgrade državnih institucija na Trgu BiH (Zgrada PS BiH i Vijeća ministara); Zgrade državnih institucija u Malom parku; Zgrada Općine Centar i Zgrada Druge gimnazije. Dodatno smo istražili problem neuspostavljanja sistema za odvojena odlaganje reciklažnog otpada na području Sarajeva. Sve teme mogu se pronaći na portalu Radiosarajevo.ba, pod tagom misli o prirodi.  Na kraju projekta objavljen je tekst u kojem su rekapitulirana sva istraživanja, te je za svaku od institucija postavljen kratki social video u kojem su sumirane najznačajnije ekološke prakse: https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/zavrsenoistrazivanje-ekoloskih-praksi-u institucijama/411913

Izražena otežavajuća okolnost na koju smo nailazili je nepostojanje ustaljenih procedura unutar institucija, tako da se naš predmet često selio od jednog do drugog djelatnika, pod izlikom da nisu kompetentni za ovu tematiku. Zaključak je da u institucijama još uvijek nisu sistemski zaživjele procedure vezane uz ekološku praksu. Ovo je posebno bilo izraženo prilikom uvezivanja problema na liniji Institucije BiH – KJKP Rad – Općina Centar.

Neke od institucija imaju započete projekte razdvajanja otpada, u suradnji s preduzećem RAD, ali su ti projekti, usljed COVID-a, „na čekanju“ . Bez obzira na taj status, ove inicijative zabilježene su kao početak sistemskog rješavanja.

Generalni zaključak je da  u institucijama vlada nedovoljna svijest o važnosti provođenja ekoloških praksi, te da se one sprovode samo ako postoji obaveza, te u većini slučajeva donator. Veoma rijetko su zabilježena rješenja koja su inicirana iz kolektiva, a ako jesu, riječ je o pojedincima – entuzijastima.

5. Naravno, da bismo građane i građanke putem medija informisali o problemima zaštite okoliša, potrebno je povećati kvantitet, ali i kvalitet, medijskih sadržaja na tu temu. InfoArs je organizovao i trening za studente/ice novinarstva. Koliko su banjalučki studenti novinarstva zainteresovani za zaštitu okoliša i da li su spremni baviti se tom temom u svom budućem profesionalnom angažmanu?

Ranko Petrušić, Banjaluka.com: Interesovanje studenata je veliko. Pranirano je 20 studenata za obuku, a mi smo imali 43 prijavljenih. Za pohađanje eko akademije smo odabrali studente za koje smo procijenili da imaju veće interesovanje za ekološke teme. Imajte na umu da je obuka organizovana u jeku pandemije te da se mnogi zainteresovani iz zdravstvenih razloga nisu prijavili. Većina studenata s kojima smo razgovarali su nam rekli da na fakultetu nemaju mogućnost da nauče bilo šta o ekološkim temama.

6. Pitanje i za ostale – koliko bh. medijima nedostaje tematski opredijeljenih, specijaliziranih novinara i novinarki uopšte, a posebno novinara/ki specijaliziranih za pitanje ekologije, odnosno zaštite okoliša?

Vesna Andree-Zaimović, Radio Sarajevo: Mnoge redakcije danas rade sa ograničenim ljudskim kapacitetima, tako da je veoma teško da delegiraju novinare na treninge koji traju više dana. Dobro je da se novinari ediciraju na ovu temu i potrebno,  ali je potrebno pronaći najpraktičnija rješenja.  konačno – sve zavisi i od samih novinara i urednika i postojanju svijesti.

Emina Karzić, NTV IC Kakanj: Iako teme iz oblasti ekologije postaju sve češći dio sadržaja u medijima, broj specijaliziranih novinara u našoj zemlji, smatramo, nije veliki. Prioritet se daje političkim sadržajima, privrednim aktuelnostima, sportskim dešavanjima i najveći broj novinara učestalo prati te teme i pohađa različite edukacije i seminare kako bi upotpunili svoja znanja iz tih oblasti. Teme o ekologiji najčešće su dnevne teme i nema dovoljno prostora za istraživanja ili značajnije bavljenje konretnim pitanjima. Naročito je to izraženo u manjim, nezavisnim i lokalnim medijima gdje novinari rade, takoreći, u svim redakcijama i svakodnevno obrađuju različite teme. Ovo ne znači da medijski sadržaji koje oni realiziraju nisu dobovljno kvalitetni nego da bi, uz edukacije, lakše radili ovaj posao.

7. U jednom od priloga u okviru projekta Eko glas za spas govorilo se i o kakanjskim Romima koji prikupljaju sekundarne sirovine i prodaju ih u svrhu reciklaže. Može li praksa ove manjinske zajednice predstavljati primjer ostalim građanima BiH?

Emina Karzić, NTV IC Kakanj: U ovom prilogu predstavljena je romska porodica koja se bavi prikupljanjem sekundarnih sirovina i njihovom prodajom isključivo u svrhu obezbjeđivanja finansijskih sredstava za svakodnevne životnenpotrebe. Istovremeno radi se o samoj reciklaži – najčešće papira- a što u mnogome doprinosi očuvanju okoliša konkretno sprečavanju stvaranja divljih deponija jer su one nerijetko produkt odlaganja ove vrste otpada. Na ovaj način svi imaju određenu korist, a što je važno, priroda ostaje sačuvana. Jasno je da bi ovakvih primjera trebalo biti na svakom koraku – pogotovo kada se zna da je proces recikliranja otpada na našem području još uvijek u povoju. Osim povećanja ekološke svijesti građana na koje se nastoji apelovati, prije svega, medijskim kampanja bitno je da na ovom pitanju više rade i same nadležne istitucije, počevši od onih u lokalnim zajednica. Uspostaviti kompletan sistem reciklaže skup je i dugoročan proces,ali se mora krenuti ka tom procesu. Za početak je dovoljno obezbijediti preuzimanje i otkup sekundarnih sirovina, a koje će građani odvajati u svojim domaćinstvima i firmama. Kako bi se istrajalo u tom procesu, bitno je da reciklirani otpad na kraju ponovo NE ZAVRŠI na deponijama komunalnog otpada. 

Ranko Petrušić; Banjaluka.com: Angažovanjem “odraslih građana” moguće je stvoriti motivaciju mlađim naraštajima koji nemaju razvijenu svijest o važnosti zaštite prirode.

8. Osim institucija vlasti, Radio Sarajevo je u okviru projekta Prakse zaštite okoliša u institucijama vlasti i javnim ustanovama istražio i Drugu gimnaziju. Možete li uporediti rad ove škole na zaštiti okoliša sa radom institucija vlasti?

Vesna Andree-Zaimović, Radio Sarajevo: Radeći na istraživanju u institucijama vlasti, primijetili smo realan nedostatak interesa najvećeg broja uposlenika za ekološke prakse. Ovo se ne može opravdavati covidom, već prije nedovoljno razvijenom svijesti prema okolišu, ali i letargijom i pomanjkanjem korporativne svijesti unutar institucija. Većina ekoloških praksi koje su uspostavljene u zgradama, takve su jer je to zahtijevano određenim projektima, ili zahvaljujući pojedinačnom entuzijazmu.

Potpno drugačiji pristup doživjeli smo među osobljem Druge gimnazije koje je uz pozitivnu energiju spremno prihvatilo poziv za saradnju i iskazalo veliki interes i upućenost u ovu temu. Oni su sami pokrenuli mnogo ekoloških praksi, manjih i većih projekata. Njihova visoka svijest o ekologiji , ali i pripadanje kolektivu, pokazala se i po najvećem broju reakcija na društvenim mrežama, jer učenici i uposlenici ove škole dijele ponos kada se njihova ustanova prikaže u pozitivnom svjetlu.

Ovo se može obrazložiti i generacijski, s obzirom da danas mladi obrazovani ljudi imaju potencijalno širi uvid u problematiku ekološke održivosti i izraženiju svijest.

9. Koliko medijski sadržaji koji edukuju, umjesto pukog informisanja građana i građanki, imaju odjeka danas i koliko su podržani od strane vlasti, donatora i sličnih…? Drugim riječima, koliko je teško danas jednoj nezavisnoj medijskoj kući izdvojiti kapacitete za edukaciju građana i građanki?

Emina Karzić, NTV IC Kakanj: Nezavisnim medijima danas jako je teško izdovojiti kapacitete i sredstva za edukaciju građana i građanki. Ali to ne znači da ih ne izdvajaju i da nastoje na najbolji mogući način, sa onim čime raspolažu, raditi na ekološkim medijskim kampanjama. To vremenom postaje i pitanje želje i namjere samih novinara  i urednika da nesebično daju svoj doprinos ovim temama. Većina medija nastoji napraviti partnerstvo ili saradnju sa nadležnim institucijama koje imaju interesa i same raditi na ovim pitanjima te na taj način osiguraju dio sredstva.

Sadržaji koji se bave edukacijom građana i građanki sve su češće i predmet javnih poziva vlasti sa različith nivoa ali i donatora što mediji iskoriste za realizaciju svojih projekata.

Vesna Andree-Zaimović, Radio Sarajevo: Kao što smo već napisali, nezavisni mediji danas rade s ograničenim ljudskim kapacitetima i neizvijesnom održivosti. Ne svjedočimo praksi da institucije vlasti kojima je okoliš u fokusu djelovanja imaju programe podrške medijima u edukaciji građana i građanki. Podrška se za sada može očekivati jedino od međunarodnih donatora. Projekti koji podržavaju medije i produkciju edukativnih sadržaja, poput projekta „Misli o prirodi!“ su od velike  pomoći.

Ranko Petrušić, Banjaluka.com: Glavni problem malih medija koji pišu o ekološkim temama je nedostatak finansijskih sredstva. Jedna ekološka tema zahtijeva dosta terenskog rada što uzrokuje troškove prevoza, nekad i smještaja, a pored toga uzrokuje i vremenske troškove zaposlenih. Za razliku od drugih tema koje su lako dostupne i brze za obraditi ekološke teme zahtijevaju mnogo više vremena i skuplje su za realizaciju. Definitivno donatorska podrška je važna za medije koji imaju interes da pišu o eko temama.

Nabavka i distribucija parkovskih klupa, stolova i kanti za smeće za 9 škola u BiH

Sarajevo, 16.7.2021.
Protokol br: 1099/2021

Otvoreni postupak za dostavljanje ponuda br. SD 003 04/2021

Pozadina:

CPCD implementira trogodišnji projekat pod nazivom „Misli o prirodi!“, kojim doprinosi povećanju  uticaja civilnog društva u zaštiti okoliša kroz umrežavanje organizacija civilnog društva, institucija, stručnih lica, medija i mladih za zajedničko, sinhronizirano i snažno djelovanje na lokalnom nivou. Dodatni značaj projekta predstavlja doprinos provođenju zahtjeva Evropske unije i međunarodnih sporazuma iz oblasti okoliša, klime i energije koje je Bosna i Hercegovina (BiH) ratificirala. Projekat je zasnovan na pet komponenti: zagovaranje, Eko HUBovi, eko škole, mladi i eko novinarstvo. Projekat finansira Švedska u iznosu od 3 miliona KM.

U okviru komponente Eko škole, CPCD u cilju podrške implementacije aktivnosti škola uključenih u Certifikacijski mehanizam Eko škola u BiH provodi nabavku parkovskih klupa, stolova i kanti za smeće za 9 škola u BiH.

Više informacija o projektu Misli o prirodi! možete naći na https://mislioprirodi.ba/

Predmet nabavke:

Ova nabavka podrazumijeva nabavku i distribuciju parkovskih klupa, stolova i kanti za smeće za 9 škola u BiH, a podijeljena je na 4 LOTa:

LOT 1 Nabavka parkovskih kanti za smeće, koja obuhvata 5 škola u Čelincu, Mostaru, Posušju i Ljubuškom;

LOT 2 Nabavka klupa i stolova- kombinacija drvo-metal, koja obuhvata 4 škole u Mostaru, Ljubuškom i Ilidži;

LOT 3 Nabavka klupa i stolova od drveta, koja obuhvata 2 škole u Mostaru i Zavidovićima;

LOT 4 Nabavka pocinčanih klupa, OŠ „Ante Brune Bušića“ Rakitno Posušje;

Spisak potrebnih roba se nalazi u Annex 2 – Tehnička specifikacija podijeljena po  LOTovima.

Uspješni ponuđač će tokom realiziranja poslova blisko sarađivati sa projektnim timom projekta.

U cilju realiziranja ove aktivnosti sa školama CPCD raspisuje poziv za potencijalne ponuđače za provođenje gore opisanih nabavki.

Očekivani rezultati:

Od ponuđača se očekuje slijedeće:

• da dostavi ugovorenu robu na adrese škola u navedenim gradovima u periodu septembar – oktobar 2021. godine u terminima koje škole izaberu, ali će se isporuka planirati tako da više škola u bliskom okruženju dobije robu u jednom danu;

Uslovi angažmana:

Pravo prijave imaju pravna lica registrirana u BiH koja se bave uslugama navedenim u LOTovima . Ponuđač može aplicirati na jedan ili više LOTova, ali za svaki LOT treba da dostavi tehničku specifikaciju i zasebno iskaže finansijsku ponudu.

Vrsta angažmana

Izabrani ponuđač/i će biti angažiran/i na osnovu ugovora o poslovnoj saradnji, a plaćanje će se vršiti na osnovu dostavljene otpremnice za robu te ispostavljene fakture. Avansno plaćanje nije predviđeno ovim javnim pozivom.

Jezički zahtjevi:

Ponuda i korespondencija vezana za ponudu između ponuđača i ugovarača komunicira se na jednom od službenih jezika u BiH.

Komunikacija sa ugovaračem:

Sve informacije u vezi sa pružanjem usluga, zahtjevi za pojašnjenje i druge informacije, ponuđači mogu dobiti isključivo od kontakt osobe, u protivnom, drugi način korespondencije ugovarač neće smatrati valjanim.

Sva korespondencija između ugovarača i ponuđača treba se odvijati u pisanoj formi, putem e-maila.

Upiti se mogu slati do dana 26. jula 2021. godine do 14:00 h.

Kontakt osoba: Sabina Jukan, Sabina.jukan@cpcd.ba

Odgovori na sva pitanja pristigla do roka za upite, biti će objavljeni na web stranicama: CPCD-a www.civilnodrustvo.ba i projektnoj stranici www.mislioprirodi.ba najkasnije do 31. jula 2021. godine do 12:00 h.

Priprema ponude:

Ponude se podnose elektronski na email adresu naznačenu u sekciji “Način dostavljanja ponude”, a za svaki LOT treba da sadži sljedeće dokumente:

1. Prijavni obrazac sa kontakt podacima i pismom namjere o izvršenju posla (Annex 1)
2. Rješenje o registraciji kompanije
3. Tehničku specifikaciju/ponudu (Annex 2)
4. Finansijsku ponudu (Annex 3)

Ukoliko se ponuđač prijavljuje na više od jednog LOTa onda u ponudi dostavlja po jedan primjerak dokumenata pod 1. i 2. s tim da u pismu namjere dokumenta 1 navede da se prijavljuje na više LOTova. Prijavni obrazac sa pismom namjere potpisan, ovjeren i skeniran se dostavlja u PDF formatu. Finansijske ponude (dokument br.4) ponuđač dostavlja zasebno za svaki LOT u Excel dokumentima (broj ovih dokumenta zavis od broja LOTova na koje se prijavljuje ponuđač) dok ovjerenu tehničku specifikaciju/ponudu dostavlja u jednom dokumentu bez obzira da li aplicira za jedan ili više LOTova.

Ponuđači su obavezni da pripreme ponude u skladu sa uslovima nabavke. Ponude koje nisu u skladu sa uslovima, biće odbačene kao neprihvatljive.

• Tehnička specifikacija/ponuda

Jedan od važnih priloga ovog javnog poziva jeste tehnička specifikacija/ponuda u kojoj se nalaze vrste i količine roba koje se nabavljaju putem ove nabavke. Na prvoj stranici dokumenta opisano je kako se on popunjava.

• Finansijska ponuda

Kao dodaci ovog javnog poziva nalaze se 4 priloga finansijske ponude za 4 LOTa. U svakom finansijskom prilogu nalazi se opis roba prema pripadajućim školama i gradovima.

Ponuđač u koloni “jedinična cijena s PDVom” obojenoj plavo unosi cijene sa PDVom za svaku navedenu stavku koja se automatski računa u koloni  “ukupna cijena sa PDVom”. Ukoliko ponuđač nudi zamjenu za neku robu onda crvenom bojom pored traženog materijala (u koloni „nabavka“) navodi šta ima na raspolaganju kao zamjenu. Ukoliko ponuđač u tehničkoj specifikaciji navede da nema neku robu onda ga u finansijskoj ponudi oboji crvenim slovima. Ukoliko ponuđač nudi popust za robu potrebno je da ga navede ispod ukupne cijene.

Ponuđači su dužni u finansijskoj ponudi izraziti i način dostave roba (u vlastitoj režiji – izraziti cijenu po kilometru ili brzom poštom, popuniti plava polja u dijelu tabele koja se odnosi na vrstu prevoza).

Ukupna cijena ponude uključuje robu plus dostavu na adresu škole i piše se brojevima i slovima, a izražava u konvertibilnim markama (KM). Ponudu je potrebno kreirati sa uključenim PDVom.

U slučaju neslaganja ukupnih iznosa upisanih brojčano i slovima, prednost se daje iznosu upisanom slovima.

Ugovarač ne može imati nikakve dodatne troškove, osim onih koji su navedeni u ovom obrascu.

Ponuđači su obavezni da pripreme ponude u skladu sa uslovima nabavke. Ponude koje nisu u skladu sa uslovima, biće odbačene kao neprihvatljive.

Ponuđači snose sve troškove nastale u toku pripreme i dostavljanja ponude. Ugovarač ne snosi nikakve troškove u postupku nabavke.

Ponuda mora sadržavati datum i potpis ponuđača sa kontakt informacijama (skeniran dokument Prijavni obrazac). Ukoliko sadrži više od jedne stranice, potrebno je da sve stranice ponude budu numerisane, na način da je vidljiv redni broj stranice.

U roku za podnošenje ponuda, ponuđač može da izmijeni, dopuni ili povuče ponudu. Ponuđač podnosi izmjenu, dopunu ili povlačenje ponude sa naznakom jedne od opcija: „izmjena/dopuna/povlačenje ponude br. SD 003 04/2021“.

Period važenja ponude:

Ponude moraju da važe 90 dana, računajući od dana zatvaranja poziva za ponude.

Rok za donošenje odluke o izboru ponuđača:

Ugovarač će donijeti odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača u roku od 15 radnih dana od roka za podnošenje ponuda.

Ugovarač će izabranog ponuđača obavijestiti o prihvatanju ponude najkasnije u roku od 20 radnih dana od dana zatvaranja poziva. U istom periodu biće obaviješteni i svi ostali ponuđači u postupku nabavke, čija ponuda nije prihvaćena.

Rok, načini i uslovi plaćanja izabranom ponuđaču:

Rokovi plaćanja će se precizirati ugovorom sa uspješnim ponuđačem.

Avansno plaćanje nije predviđeno ovim pozivom.

Kriterij za odabir najbolje ponude:

Ugovarač će donijeti odluku o najuspješnijoj ponudi na osnovu slijedećih kriterija:

• Sveobuhvatnost i kvalitet ponude
• Iskazane cijene za robu
• Iskazane cijene za prevoz

Način dostavljanja ponude:

Ponude se dostavljaju emailom na adresu info@mislioprirodi.ba sa naznakom u SUBJECTu maila:

Ponuda po otvorenom postupku za dostavljanje ponuda br. SD 003 04/2021 (naziv ponuđača)

U tijelu maila se navode nazivi svih dostavljenih dokumenata, a dokumenti se imenuju kao što su nabrojani u sekciji „Priprema ponude“.

Svi dokumenti koji sadrže potpise i pečate trebaju biti dostavljeni u PDF formatu. Finansijske ponude se dostavljaju u Excel dokumentima. Dokumentaciju ne stavljati u ZIP.file ili bilo koji drugi kompresovani format.

Maksimalna veličina maila može biti 10 MB. U slučaju da su dokumenti u prilogu veći od 10 MB, rasporedite dokumente u više mailova s tim da u polje SUBJECT: u prvom mailu upisujete: Ponuda po otvorenom postupku za dostavljanje ponuda br. SD 003 04/2021 (naziv ponuđača)_x/#, umjesto oznake „x“ upisujete redoslijedni broj maila, a umjesto oznake „#“ upisujete ukupan broj mailova koje ćete poslati. U tijelu maila navodite numerisanu listu svih priloženih dokumenata u tom mailu.

Krajnji rok za dostavljanje je 5. august 2021. godine do 14:00 sati.

Prilozi:

Annex 1 – Prijavni obrazac
Annex 2 – Tehnicka specifikacija + tehnicka ponuda
Annex 3.1. Finansijska ponuda za LOT 1. Parkovske kante
Annex 3.2. Finansijska ponuda za LOT 2 Klupe i stolovi kombinacija drvo-metal
Annex 3.3. Finansijska ponuda za LOT 3 Klupe i stolovi od drveta
Annex 3.4. Finansijska ponuda za LOT 4 Pocinčane klupe

Nabavka i distribucija različitih materijala, roba i usluga za 36 škola u BiH – Odgovori na pitanja

Otvoreni postupak za dostavljanje ponuda br. SD 003 03/2021

Nabavka i distribucija različitih materijala, roba i usluga za 36 škola u BiH podijeljenih u 26 LOTa

Odgovori na pitanja

Pitanje 1. vezano za LOT 21 – OŠ “Tina Ujevića” Vitina, Ljubuški, stavka 21.1.

 S obzirom da se traži ugradnja, interesuje me u šta se panel ugrađuje (rigips, Armstrong ploče, betonski plafon)?

 Ugradnja panela će se raditi u betonski plafon.

Pitanje 2. vezano za LOT 16 –  Gimnazija Visoko, stavka 16.5

S obzirom da se traži ugradnja, interesuje me u šta se panel ugrađuje (rigips, Armstrong ploče, betonski plafon)?

Ugradnja panela će se raditi u betonski plafon.

Pitanje 3. vezano za LOT 16 –  Gimnazija Visoko, stavka 16.8

Da li je rasvjeta ugradna ili nadgradna?

Rasvjeta je nadgradna.

Pitanje 4. vezano za LOT 18 – Srednja tehnicka škola Tešanj, stavka 18.1

Molim vas da navedete podrobnije vrstu svjetiljki (visina, snaga, oblik, …)?

Instalacije rasvjete obuhvata: iskop kanala, postavljanje uzemljenja i spajanje na kućište svjetiljke, postavljanje alkaten kabla i provlačenje napojnog kabla te spajanje na svjetiljku, izradu betonske osnove za svjetiljku dimenzija 25 x 25 cm i dubine min. 30 cm na koju se pričvršćuje kućište svjetiljke.

Na kraju, potrebno je izvršiti spajanje novourađenih svjetiljki na postojeću mrežu.

Izgled svjetiljke je dat na slici. Nažalost od škole nismo dobili preciznije informacije o samim svjetiljkama.

Pitanje 5. vezano za LOT 13 OŠ “Majka Knežopoljka” Knežica, Kozarska Dubica, stavke 13.1 i 13.2

Da li su paneli ugradni ili nadgradni, te ako su ugradni u koju vrstu međuspratne konstrukcije se ugrađuju?

Radi se o nadgradnim panelima.

Pitanje 6. Molim vas da mi navedete vrstu plaćanja (avans, odgođeno, po obavljenim radovima i slično)?

Izabrani ponuđač/i će biti angažiran/i na osnovu ugovora o poslovnoj saradnji, a plaćanje će se vršiti na osnovu dostavljene otpremnice za materijale i robu te ispostavljene fakture za materijale, robu ili usluge u roku od 15 dana od primitka fakture. Avansno plaćanje nije predviđeno ovim javnim pozivom.