Druga radionica sa Bubamara platnenim majstoricama u Zenici

U četvrtak 17.11.2022. godine Misli o prirodi! organizirao je drugu po redu kreativnu radionicu sa platnenim majstoricama obrta Bubamara, u Zenici. Na ovoj radionici ugostili smo učenice Druge gimnazije u Zenici koje su imale priliku kreirati ekološki prihvatljive proizvode za ličnu higijenu, poput platnenih uložaka, tufera za lice i menstrualnih gaćica.

Startup “Bubamara platnena – majstorica” su osnovale dvije mlade dame iz Zenice Sanita Kurbegović-Huskanović i Aldina Nezić koje su marljivo radile na novim krojevima tražeći najadekvatnije materijale kako bi sve bebe, mame, djevojke i djevojčice imale najbolje proizvode. Zeleni put koji su odabrale platnene majstorice zahtijevao je mnogo truda na polju istraživanja, učenja i napredovanja kako bi se održala i proširila ideja koja će u potpunosti zamijeniti jednokratne higijenske proizvode, uzimajući u obzir podatak da se u našoj državi za jedan dan baci oko 150.000 jednokratnih pelena.

Platnene zamjene za jednokratne proizvode su rješenje za manje otpada, finansijski su ispativije a pritom i mnogo zdravije!

Zadovoljstvo nam je biti dijelom ove divne priče zahvaljujemo se Drugoj gimnaziji na učešću, platnenim majstoricama na gostoprimstvu i prenesenom znanju. Kroz fotografije u nastavku pogledajte kako nam je bilo u Zenici.

Izbor za najljepši jestivi mini vrt (na balkonu, okućnici, bašti i/ili drugom prostoru)

Kampanja “Ja sadim,  a ti? organizuje novo takmičenje za najljepši jestivi mini vrt. Pošaljite fotografije svog jestivog mini vrta, možda baš on bude najljepši i osvoji vrijedne nagrade.

Svaki, pa i najmanji prostor u kojem se može staviti posuda sa malo zemlje, može da bude dio našeg mini jestivoga vrta. Sve što je potrebno jeste ljubav prema prirodi i dobra volja da započnemo malim koracima, a priroda će nam pokazati svoju zahvalnost darujući nas njenim plodovima.

Kroz kampanju “Ja sadim, a ti?” upoznali smo dosta zaljubljenika/ca u vrtlarstvo i vidjeli smo nevjerovatne mini jestive vrtove koje su kreirali svojim vrijednim rukama. Vrijeme je da nagradimo one najljepše i najkreativnije!

PRIJAVA ZA TAKMIČENJE

Kampanja „Ja sadim, a ti?“, koja se provodi u okviru projekta „Misli o prirodi!“, poziva vas da pokažete vaše jestive mini vrtove koje ste kreirali na vašim balkonima, okućnicama, baštama i drugim prostorima, kako biste dobili priliku da osvojite jednu od vrtlarskih nagrada i titulu najboljeg jestivog mini vrta u 2022. godini.

Zainteresirani učesnici/ce takmičenja mogu poslati svoje slike i popuniti prijavu OVDJE.

Napomena: Kako bi mogli da učitate fotografije, morate imati Gmail account.

Slike mogu poslati učesnici/ce koji imaju mini vrt do 5m² i koji su se učlanili u grupu „Ja sadim, a ti?“: https://bit.ly/JaSadimATiFB

Kriteriji za ocjenjivanje uključuju vizuelnu privlačnost, raznolikost kultura, kreativnost u korištenju malog prostora za uzgoj jestivih biljaka i jedinstvene karakteristike poput korištenja recikliranih materijala prilikom kreiranja infrastrukture i slično.

NAGRADE

Ukupno će se dodijeliti tri nagrade;

1. mjesto:

• Vrtni komposter
• Vrtni radni stol bijeli

2. mjesto:

• Stalak za biljke s rešetkom sivi
• Pojas za vrtni alat

3. mjesto:

• Nature tresetne posude
• Vrtni stolić za sadnju od impregnirane borovine 

Vremenski pregled

Napomena: Ceremonija dodjele nagrada će se organizovati u prostorijama Centra za promociju civilnog društva (adresa Marka Marulića 2/III, 71 000 Sarajevo). Ukoliko neko od dobitnika/ca ne može da prisustvuje ceremoniji dodjele nagrada u CPCD-u, nagrada se dodjeljuje sljedećoj rangiranoj osobi.

Obradujte nas svojim fotografijama mini jestivog vrta! Zajedno gradimo pozitivnu zajednicu i obnovimo zaboravljene vještine uzgoja hrane.

Podržite nas putem naše Facebook grupe „Ja sadim, a ti?“ https://bit.ly/JaSadimATiFB

i Facebook stranice „Misli o prirodi!“ https://www.facebook.com/mislioprirodi/

„Misli o prirodi!“ je trogodišnji projekat kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska u iznosu od 3 milion konvertibilnih maraka.

Poziv za učešće u kampanji “Ja sadim, a ti?”

Pozivamo sve vas koji/e biste željeli/e napraviti svoj PRVI mini eko vrt u kojem možete kombinirati povrće, voće, ljekovito/začinsko bilje i korisno cvijeće. Ako živite u Bosni i Hercegovini, imate balkon, pristup terasi/dvorištu ili malenoj okućnici, najosnovnija znanja u rukovanju smart telefonom ili računarom, imate Facebook profil i član/ica ste naše Facebook grupe “Ja sadim, a ti?” i želite učiti kako da njegujete uspješan vrt u skladu sa prirodom – onda ste vi naš pravi(a) kandidat(kinja)!

«Ja sadim, a ti?» je kampanja namijenjena punoljetnim osobama koje NEMAJU ozbiljnog iskustva u proizvodnji hrane i NEMAJU već organiziran jestivi vrt da, uz podršku, steknu praktične vještine efektnog uzgoja hrane na malim prostorima (uzgojne površine maksimalno 5 m²). Ukoliko već uzgajate hranu, molimo Vas da ne aplicirate i da dozvolite početnicima/cama da se pridruže svijetu vrtlarenja.

Podršku u sticanju vještina građani i građanke će dobijati od Eko HUBa Mostar kojim koordinira UG “Nešto Više”.

U skladu sa trenutnom zdravstvenom situacijom, sve edukacije, mentorisanje i savjetovanja će se obavljati online. Dakle, iz udobnosti svoga doma možete sticati nove vještine, istovremeno ih primjenjujući u svom novonastalom vrtu.

Pedeset (50) početnika/ca eko-vrtlara/ica će dobiti besplatan edukativni paket sa biljkama/sjemenima za početnike/ice, koji će biti isporučen na kućne adrese. Svaki trud i rad treba cijeniti, a za one koji se najviše potrude ćemo obezbijediti vrijedne nagrade. Dodatno, svi korisnici/ce kampanje “Ja sadim, a ti?” će naknadno dobiti individualizirane permakulturne planove, nakon usvojenih početnih znanja i aktivnog učešća.

Šta tražimo od vas? Da preuzmete obavezu poslušati snimljene edukacije u vremenu koje vama odgovara prije diskusija i pridružite se kratkim online diskusijama nove grupe na teme koje vas zanimaju, da nam se pridružite na Facebook grupi “Ja sadim, a ti?” gdje ćemo razmjenjivati sve informacije, da redovito komunicirate sa mentorom i šaljete nam fotografije i tražene detalje o prostoru za vrt, aktivno učestvujete u stvaranju svog individualnog plana vrta, te nas nakon sadnje radujete fotografijama napretka i zatražite potrebne savjete. Tražimo da marite – za svoje zdravlje i naš zajednički okoliš.

Od neorganiziranog prostora do uzgoja eko hrane, slijedeći individualne savjete i promišljanja, zaljubite se u mini vrtlarenje, ozelenite svoj životni prostor i uživajte u ukusnim, zdravim plodovima svoga rada.

Prijaviti se možete na link https://bit.ly/Ja_sadim_a_ti_III , a poziv je otvoren do popunjavanja broja mjesta. Napomena: Za popunjavanje aplikacije, potrebno je da imate gmail account kako bi mogli da pošaljete potrebne slike i skicu. Ukoliko nemate gmail account, možete kreirati svoj vlastiti gmail account ili zamoliti nekoga da podijeli sa Vama svoj gmail account kako bi mogli da popunite prijavu.

Razmatraće se samo aplikacije u kojima je odgovoreno na svako pitanje, te u kojim su dostavljene sve tražene fotografije i skica sa detaljima.

Edukativni paket će sadržati materijale za sadnju do maksimalno 5 m² sadnog prostora (balkon npr. može biti veći, sadnim prostorom se smatra onaj u posudama). Ukoliko na bilo koje od pitanja odgovorite sa “Ne” ili već imate solidno ili odlično znanje i iskustvo ili već imate organizirani jestivi vrt površine preko 5m², smatraćete se kao aplikant/ica koji/a ne ispunjava uvjete za učešće.

„Misli o prirodi!“ trogodišnji je projekat kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.

PRIRODA I DRUŠTVO sa Bojanom Golijanin: Mogu li mladi drugačije?

U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, radimo i razgovaramo i sa mladim političkim aktivistima i aktivistkinjama iz različitih stranaka, kako bi čuli njihovu viziju angažmana na području zaštite okoliša. Bojana Golijanin mlada je političarka i članica mladih SDS Istočno Novo Sarajevo.

“Odgovor većine mojih sugrađana kada želim da započnem razgovar o ekologiji i uopšteno o zaštiti životne sredine jeste kako postoji mnogo većih problema od zagađenja vazduha, uništenja rijeka gradnjom malih hidrocentrala, stvaranje divljih deponija i to je nešto što je poražavajuće – jer zdrava životna sredina predstavlja i zdravog čovjeka. Odnos prema životnoj sredini jeste loš, mi vrlo malo vodimo računa, kako na kolektivnom tako i pojedinačnom nivou o životnoj sredini.  Za nas uvijek je to tema o kojoj se može pričati sutra. Zamenarujemo činjenicu da kakav je naš odnos prema prirodi, biće takav i njen odnos prema nama. Stranke se malo ili nikako u svojim programima osvrću na zaštitu životne sredine i to je nešto što treba mijenjati u budućnosti. Ekonomija možda i jeste jedan od ključnih problema u našoj državi  pa često institucije na uštrb životne sredine žele da poprave tu činjenicu i to je svakako pogrešan pristup. Zakoni postoje, dosta dobro su definisani ali nažalost u praksi se ne sprovode.“ – navodi Golijanin kao komentar na pitanje kako društvo u cjelini danas tretira pitanje zaštite okoliša.

Ova mlada političarka kaže kako na osnovu njenog dosadašnjeg iskustva, mladi i jesu najviše uključeni u proces podizanja svijesti društva o važnosti zaštite životne sredine kroz različita udruženja, planinarska društva, volonterski rad i kako je to pozitivno.

„Toliko imamo prilike i mogućnosti slušati na temu ekologije, načina popravljanja stanja u društvu što svakako mladi dobro koriste. Međutim, još uvijek je vrlo malo mladih u politici i na mjestima na kojima se donose odluke, što sigurno nije izgovor, ali kada su institucije u pitanju ukoliko nemate podršku onih koji su neizostavni onda ni vaša inicijativa ne može proći. Stalna ukazivanja na sve štetne posljedice koje zagađena životna sredina nosi sa sobom, aktivnosti koje uključuju pisanje inicijativa, peticija, uključenje u nevladine organizacije, stalna borba i ukazivanje na posljedice sigurno mogu dovesti do rezultata. U našoj državi postoje zakoni po uzoru na evropske zemlje ali nema redovnog monitoringa da li se ti zakoni sprovode. Postoji teza „zagađivač plaća“, ali pitanje je koliko se ona realizuje. Da li zaista zagađivač plati? To je nešto o čemu treba povesti računa. Ono što mladi poliitčari mogu uraditi jeste vršiti pritisak na različite načine, prvo na predstavnike svojih stranaka, a kasnije i na odbornike ili ako su oni sami odbornici postavljati pitanja organima lokalne vlasti ili državne vlasti, potrebno je biti uporan. Mi već imamo dosta primjera gdje su se pojedinci izborili za pitanja zaštite životne sredine, borimo se protiv izgradnje malih hidrocentrala, u mom gradu predsjednik ekološkog udruženja je na osnovu činjenica i dokaza, podrške sugrađana i medija na određeni period zatvorio gradsku deponiju jer nema propisane sve uslove za rad. Međutim, to i nije, nažalost naišlo na podršku političkih stranaka ni pojedinaca vjerovatno zbog toga što to nije jedna od interesantnih tema za privući glasače. Ali bitno je imati volju i biti uporan.„ – komentiraše Bojana Golijanin.

Govoreći o tome da li je zaštita okoliša tema koja može okupiti ljude iz različitih političkih opcija oko jednog zajedničkog društvenog interesa, mlada političarka kaže kako ovo može i mora biti upravo takva tema.

„Poplave koje su zadesile određen broj gradova ove jeseni u BiH nisu birale ko kojoj političkoj opciji pripada. Kada razgovoramo o zaštiti životne sredine sve nesuglasice treba da stavimo po strani i da razmišljamo samo u jednom smjeru. Životna sredina nije ničije vlasništvo i zajedno moramo da djelujemo. To je u praksi sigurno teško ali zdrava budućnost je naš prioritet. BiH se često nalazi na vrhu ljestvice po zagađenosti vazduha i to je samo jedan od problema koji moramo zajedno početi rješavati. Ako svako u svojoj lokalnoj zajednici djeluje na pravi način na kraju će za sve nas to biti pozitivan ishod.“ – smatra članica mladih SDS Istočno Novo Sarajevo.

„Toliko je važnih tema o kojima se mora pričati i djelovati u što skorijem vremenskom periodu. Sve je prioritet. Izgradnja malih hidrocentrala nepovratno uništava jedno od najvećih blaga koje imamo u našoj zemlji, a to su rijeke. Teška je riječ zločin ali usmjeriti rijeku u cijev, plavi dragulj stvarno je velikim slovima zločin jer tako uništimo i sav životinjski i biljni svijet i poremetimo lanac ishrane. Zatim nelegalno i neadekvatno odlaganje otpada koje zagađuje i vazduh i zemljište i indirektno djeluje na zdravlje čovjeka. Međutim, prioritet djelovanja jeste zagađen vazduh. Statistički podaci pokazuju da smo prvi u Evropi, a drugi u svijetu po zagađenosti vazduha. Sve više je djece oboljele od respiratornih bolesti. To da skoro svaki dan zauzimamo prva tri mjesta po zagađenju vazduha u svijetu nije nimalo naivno – to znači da smo već trebali da djelujemo i to jeste prioritet u ovom trenutku. Zagađen vazduh direktno utiče na zdravlje čovjeka i taj gorući problem ne smijemo zanemariti. Neophodno je uključiti svu naučnu zajednicu, eksperte, predstavnike institucija, jer samo zajedno uz cjelokupnu uključenost društva moramo djelovati – kroz zakone, analize, dobre evropske prakse, može se naći rješenje.” – zaključuje Bojana Golijanin, mlada politička aktivistkinja i  učesnica projekta Priroda i društvo.

Projekat Priroda i društvo realizira se uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.

Aarhus centar u BiH: Održana završna konferencija projekta “Glas za rijeke!”

Danas je u Motelu Fejzić u Goraždu u 10:00 sati na konferenciji za medije predstavljen i obilježen završetak projekta „Glas za rijeke!“.

Projekt „Glas za rijeke“ provodilo je “Udruženje Resursni Aarhus centar u BiH”, u saradnji sa partnerskim organizacijama “Eko Habitat” iz Goražda te Udruženjem “Eko centar” iz Višegrada, na području Goražda, Višegrada i Foče, u okviru šireg projekta “Misli o prirodi!” koji implementira Centar za promociju civilnog društva uz finansijsku podršku Švedske.

Na konferenciji za medije govorili su: Čitak Amila, projektni menadžer ispred Aarhus centra Sarajevo, Dejan Furtula, koordinator na projektu ispred Eko Centra – Višegrad, Mirela Mekić-Borović, koordinator na projektu ispred Eko Habitata – Goražde te Anastasija Ćorović koordinator na projektu ispred Aarhus centra Sarajevo na lokaciji Foča.

Cilj projekta je bio unaprijediti zaštitu rijeka kao i odgovorno upravljanje vodnim resursima na području Goražda, Višegrada i Foče.

„Tokom implementacije projekta građani i građanke Goražda, Višegrada i Foče imali su priliku da unaprijede svoja znanja, ali i svijest, o temama zaštite okoliša/životne sredine kroz održane edukativne radionice, a koja će im služiti u daljoj borbi protiv izgradnje malih hidroelektana u njihovim lokalnim zajednicama“ istakla je Čitak Amila, projekt menadžer ispred Aarhus centra Sarajevo.

U Bosni i Hercegovini planirano više od 400 malih hidroelektrana (MHE) od toga preko 10 u partnerskim opština u ovom projektu. Ulične kampanje koje su se održale na projektnim lokacijama, jasno su pokazale da se svijest građana budi i da građani ne žele izgradnju MHE u svojim opštinama.

„Nažalost, o transparentnosti informacija i uključenosti građana i građanki pri donošenju okolišnih odluka još uvijek ne možemo pričati, ali smo napravili bitan korak ka tome. Glas projekta “Glas za rijeke!” stigao je do brojnih građana i građanki koji su svjesni važnosti očuvanja vodnih resursa i kako izgradnja MHE negativno utiče na njih“ istakla je Mirela Mekić-Borović, projektna koordinatorica ispred Eko habitat Goražde.

„U slučaju Višegrada, osvrnuo bih se na nedostatak komunikacije i razumijevanja od opštinske administracije i donosioca odluka. Opština Višegrad izdvaja jako malo finansijskih sredstava za zaštitu životne sredine i pomoći ekološkim organizacijama. Na dugogodišnje ukazivanje ekoloških problema naše Opštine, a koje smo posebno istaknuli kroz edukativne radionice tokom ovog projekta, nije naišlo na razumijevanje donosioca odluka koji su ostali nijemi na naše molbe i dopise. Očito je da je borba za naše rijeke građanska borba. Nažalost donosioci odluka na našim prostorima teško mijenjaju svoje odluke iako smo im kroz ovaj projekt jasno ukazali na važnost očuvanja i zaštite životne sredine, a posebno vodnih resursa“ istaknuo je Dejan Furtula, projektni koordinator ispred Udruženja Eko centar, Višegrad.

U sklopu projekta „Glas za rijeke“, partnerske organizacije, Udruženje „Resursni Aarhus centar u BiH“, te partnerske novoosnovane organizacije „Eko Habitat“ iz Goražda i Udruženje „Eko centar“ iz Višegrada, provele su neophodna istraživanja, terenske posjete i razgovore radi sagledavanja situacije u domenu upravljanja vodnim resursima u projektnim opštinama (Goražde, Foča i Višegrad), posebno sa aspekta izgradnje malih hidroelektrana i uključivanja javnosti u procese donošenja odluka.

Projektni tim je istaknuo da organi javne uprave trebaju na sistematski, transparentan, adekvatan i blagovremen način obavještavati i uključivati javnost u procese donošenja odluka, u skladu sa odredbama Aarhuske konvencije a čiji je potpisnik BiH. Istaknuta je i potreba za dodatnim obrazovanjem stanovništva u pogledu zakonskih prava na informacije, učešća u odlučivanju i pristupa pravne zaštite, kad je u pitanju upravljanje vodama i općenito zaštita okoliša/životne sredine te da je potrebno okrenuti se drugim obnovljivim izvorima energije, kao što je energija Sunca, energija vjetra.

Udruženje Eko Habitat iz Goražda te Udruženje Eko centar iz Višegrada zajedno sa Aarhus centrom u Bosni i Hercegovini nastavit će svoju borbu protiv izgradnje MHE, a sve u cilju zaštite prirode i okoliša za dobrobit svih nas te budućih generacija koje dolaze.

PRIRODA I DRUŠTVO sa Muamerom Čehićem: Šta mogu uraditi mladi?

U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, radimo i razgovaramo i sa mladim političkim aktivistima i aktivistkinjama iz različitih stranaka, kako bi čuli njihovu viziju angažmana na području zaštite okoliša. Muamer Čehić, naš sagovornik, mladi je političar i član Izvršnog odbora Narod i Pravda Gornji Vakuf-Uskoplje.

„Odnos prema zaštiti okoliša u Bosni i Hercegovini jedino se može analizirati u okviru ukupne političke, privredne i društvene situacije u državi. Institucionalno zanemarivanje pitanja očuvanja okoliša u korist privrednog i društvenog razvoja dovelo je do ugrožavanja okoliša u pojedinim oblastima.“ – navodi ovaj mladi magistar šumarstva.

Vjeruje kako su visok nivo zagađenosti zraka i vodotoka, nelegalne sječe šuma, gubitak plodnog tla, neadekvatno upravljanje otpadom, nekontrolisana gradnja i drugi ekološki problemi a koje uzrokuju i građani pozicionirali Bosni i Hercegovinu među države sa slabim učinkomu pogledu zaštite okoliša.

O tome kako njegova generacija mladih ljudi koji su politički angažovani mogu mijenjati ovako opisanu situaciju, te kako mogu ove teme staviti na dnevni red u institucije, pa i podići svijest društva o važnosti zaštite okoliša, Čehić govori:

„Nedovoljna zainteresovanost aktulenih političara za zaštitu okoliša, izostanak kvalitetnih zakonskih regulativa a svakako i ograničena svijest javnosti o negativnom uticaju degradacije okoliša, pružaju veliku šansu nama novoj generaciji mladih političara i političarki da učinimo nešto konkretno i važno po pitanju navedenog a što nam može obilježiti odnosno donijeti uspjeh u političkim karijerama.

Kako bi prevazišli izazove u zaštiti okoliša, mladi političari i političarke trebaju se maksimalno angažovati, educirati i konsultovati sa relevantnim stručnjacima ove oblasti, a što su neki od ciljeva projekta Priroda i društvo, a sve kako bi mogli dati konkretne prijedloge i prave ideje kojima ćemo probuditi interes kolega u strankama i institucijama a time i javnosti, za početak posebno na lokalnom nivou.Treba krenuti od malih i konkretnih inicijativa. Naprimjer institucije, javne pa i privatne kompanije trebaju sufinansirati troškove prijevoza samo onim uposlenicima koji za dolazak na posao koriste javni i grupni prijevoz (voz, tramvaj, autobus i sl.) – naravno, gdje je isto izvodivo.“

Obzirom da su u Bosni i Hercegovini izuzetno rijetke teme koje mogu okupiti ljude iz različitih političkih stranka, pitali smo i ovog mladog političkog aktivistu – da li je tema zaštite okoliša upravo takva?

„Za ozbiljan napredak u zaštiti okoliš ai unaprijeđenje instutacionalnih kapacite Bosne i Hercegovina, čitava plejada adekvatno usredotočenih političara iz različitih političkih opcija definitivno može, treba i mora staviti društveni ispred stranačkog interesa. U tom smislu svi trebamo poduzeti ogromne i iskrene napore za uspostavljanje u prvom redu usklađenog pravnog okvira zaštite okolišana svim nivoima odlučivanja, jer onečišćenje zraka ne poznaje granice općina, kantona ili entiteta. Moramo napraviti koaliciju vijećnika, zastupnika ili stranaka koja će raditi usmjereno na podizanju svijesti o osiguranju sigurnog i čistog okoliša, uvažavajući kontrolisano korištenje prirodnih bogatstava Bosne i Hercegovine i uspostavljanje balansa između istih, u skladu sa principima održivog razvoja.“ – odgovara Muamer Čehić.

Uzevši u obzir stručno zvanje magistra šumarstva ali i aktivno učešće u projektu „Priroda i društvo“, Čehić smatra da trenutno, a vrlo vjerovatno i budućnosti, postoje tri ključna prioriteta u okviru teme zaštite okoliša:

„Imajući u vidu egzistencijalne potrebe svakog živog bića u ovom trenutku a po mom mišljenju vrlo vjerovatno i u budućnosti tri su ključna prioriteta u okviru ove teme: očuvanje izvora pitkih voda, osiguranje čistog zraka i proizvodnja hrane iz čistog hemijski netretiranog tla. Propadanje okoliša a koje podrazumijeva onečišćenjevode i zraka odnosno gubitak tla, uključujući klimatske promjene, može usporiti i uništiti privredni napredak, ugroziti mir i stabilnost te uzrokovati migracije velikih razmjera.“ – zaključuje mladi političar i član Izvršnog odbora Narod i Pravda Gornji Vakuf-Uskoplje.

Eko forum Zenica: Od nove 2022. godine redovni odvoz otpada sa Smetova

S novom 2022. godinom, uvodi se obaveza redovnog odvoza otpada sa izletišta Smetovi. Eko forum je, u okviru Projekta „Zaštita prirode na teritoriji grada Zenice“, nabavio četiri zvonasta kontejnera, zapremine 2,5 hiljade litara, koja su trenutno postavljena pored parkinga na Smetovima. Sa dolaskom toplijih dana, kontejneri će dobiti i svoj konačni raspored, kako bi bili lako dostupni korisnicima. Nabavljena su ukupno četiri kontejnera, dva za miješani komunalni otpad i dva za prikupljanje posebnih kategorija otpada: PET i papir.

U sklopu ove akcije, Gradska uprava je sklopila ugovor o proširenju usluga sa komunalnim preduzećem „Alba“, čiji će kamioni sedmično prazniti kontejnere i odvoziti otpad sa Smetova. Ovo je prvi put da je sistemom odvoza otpada obuhvaćeno područje izletišta Smetovi, pa će izletnici svoj otpad nakon izleta moći odlagati na jednom od nekoliko kontejnerskih mjesta na platoima.

Istovremeno je Gradska uprava nabavila dodatni broj kontejnera, koji su postavljeni na lokacije kod Izviđačkog i Planinarskog doma.

Nadamo se da će ova akcija doprinijeti odgovornijem ponašanju izletnika i da će olakšati svima koji svoj otpad nakon izleta zbrinjavaju na odgovarajući način.

Da novi sistem odlaganja otpada na Smetovima donese i novi užitak boravka u prirodi, želi vam tim Projekta „Zaštita prirode na teritoriji grada Zenice“.

Inicijativa da se Smetovi obuhvate sistemom organizovanog odvoza otpada potekla je od Saveza izviđača grada Zenice, partnera na Projektu, kojim Eko forum želi ostvariti sve uslove za proglašenje zaštićenog područja „Babina-Tvrtkovac“. S proglašenjem parka prirode, u čijim su granicama i Smetovi, moći ćemo uspješnije i sadržajnije razvijati turističku i rekreativnu ponudu omiljenog izletišta Zeničana. Zamislite Smetove sa žičarama, uređenim skijalištima, sportskim igralištima, odgovarajućim informativnim putokazima i edukativnim sadržajima, biciklističkim i stazama za maraton, bezbjednim i sigurnim stazama, zaštićenim prirodnim prostorima… Sve to i više biće moguće nakon što naša prirodna bogatstva zaštitimo zakonom.

Zaštitimo prirodu grada Zenice!

Projekat “Zaštita prirode na teritoriji grada Zenice” realizuje Eko forum, sa partnerima Udruženjem Eko Tvrtkovac i Savezom izviđača Grada Zenice.

Pustoš Crvene rijeke

Piše: Berin Tukić

Rio Tinto (u prevodu Crvena rijeka) je rijeka u jugozapadnoj Španiji. Izvire ispod Sierra Morena gorja u Andaluziji. Teče u pravcu jug-jugozapad i ulijeva se u zaljev Kadiz, kod grada Huelva. Rio Tinto karakteriše jedinstvena crvena i narandžasta boja, proizašla iz jedinstvene specifične hemijske kompozicije koja je ekstremno kisela i opterećena željezom i drugim teškim metalima.

Iskopavanje ruda u regiji rijeke Rio Tinto vrši se preko 5.000 godina. Vjerovatna posljedica tog rudarenja je izuzetno kisela voda ove rijeke – pH vrijednost vode je 2. Ovako kisela voda omogućava otapanje teških metala, što znatno utiče na mogućnost života u ovoj rijeci. Međutim, naučnicima još uvijek nije jasno da li su ovakve karakteristike rijeke nastale prirodno ili pod uticajem višemilenijskog rudarenja.

Zbog ekstremnih uslova koji vladaju u Rio Tinto, ona je gotovo sterilna od svih oblika života. Izuzetak su samo ekstremopilne vrste mikroorganizama, koje uključuju alge i hemolitoautotrofne bakterije u sedimentu.

O, ironijo !

Rio Tinto je i englesko-australska rudarska kompanija, druga u svijetu prema prihodima, osnovana 1873 godine. Kroz gotovo čitav vijek svog poslovanja, ova kompanija je praćena raznim kontroverzama, od ustupanja sirovina silama Osovine u Drugom svjetskom ratu, preko izazivanje građanskog rata u Papua Novoj Gvineji do uništavanja drevnog svetišta australskih Aboridžana. Kako stvari stoje, sljedeća kontroverza Rio Tinta desit će se pred našim pragom.

Rio Tinto je još 2004. godine, istražujući zapadnu Srbiju, odnosno dolinu rijeke Jadar, pronašao novi mineral, sada poznati jadarit. Ova nova ruda sačinjena je od litijuma i bora i kao novi element priznata je 2006. godine. Za našu priču bitan je litijum.

Bor, kojeg Rio Tinto planira da ekstrakturje iz jadarita, koristi se u kozmetici, detrdžentima, fiberglasu, mobilnim telefonima, solarnim panelima i sintetičkim gnojivima.

Litijum, glavni akter priče, koristi se u proizvodnji baterija za gotovo sve mobilne uređaje (mobilne telefone, laptope, tablete), u proizvodnji lubrikanata, stakla i keramike, vojnih i medicinskih tehnologija, kao i u proizvodnji svemirskih letjelica. Međutim, jedna industrija preovladava. Industrija električnih automobila. Sa porastom potreba industrije električnih automobila raste i potreba za litijom. Rio Tinto ima u planu da dolinu rijeke Jadar uvede u top 10 rudnika litijuma u svijetu. Iz ove kompanije predviđaju da će, tokom 40 godina svog životnog vijeka, ovaj rudnik proizvesti 2,3 miliona tona litijuma koji se može koristiti za proizvodnju baterija i 160.000 tona borne kiseline godišnje.

Kakve to posljedice ostavlja po okolinu ?

Ekstrakcija litijuma iz ove rude zahtjeva ogromne količine vode, 1,3 litra prema kilogramu rude. U Čileanskoj regiji Salar de Atacama, rudarenje minerala, prvenstveno litija, iskoristilo je 65% dostupne vode te regije. To je dovelo do isušivanja podzemnih voda, zagađenja tla i drugih okolišnih problema. Kao posljedica takvih aktivnosti, stanovništvo je moralo napustiti domove svojih predaka.

U Srbiji, otvaranje rudnika zahtijevat će premještanje 81 domaćinstva, dobrovoljno ili drugačije, i otkup zemljišta od 293 vlasnika.

Najveću prijetnju po prirodu, otvaranjem ovog rudnika, predstavlja spiranje raznih toksičnih hemikalija koje se koriste pri procesu izdvajanja litija iz jadarita, kao i ulijevanje zagađenih otpadnih voda u vodotoke oko Loznice. Ova ruda se obrađuje izuzetno toksičnim hemikalijama koje, ukoliko dospiju u ekosisteme, mogu značiti katastrofu.

Voda uvijek nađe put. Zbog toga, ovo nije problem samo stanovnika Loznice i doline Jadra. Ovo je problem svih nas. Rijeka Jadar se ulijeva u rijeku Drinjaču, koja se nedugo zatim ulijeva u Drinu. Rijeke ne poznaju naše arbitražne granice. Ovakvim potezima nije samo Loznica ugrožena. U opasnosti su i Višegrad, Foča, Goražde i svi drugi gradovi i sela koji su smješteni uz Drinu. Zagađenje ovako velikih vodotokova može dovesti u opasnost vodosnabdijevanje preko dva miliona ljudi.

Pretpostavlja se da će preko 145 zaštićenih vrsta u slivu rijeke Jadar i ostalim nizvodnim slivovima biti pod pritiskom uslijed djelovanja rudnika.

U prvoj fazi bilo bi uništeno 533 hektara zemljišta, od čega 317 hektara obradivog zemljišta i preko 214 hektara visoko vrijednih šuma.

Neminovno je da automobili koje pokreću fosilna goriva postaju stvar prošlosti, te da se svijet okreće njihovoj električnoj verziji. Svi koji razumiju opasnosti klimatskih promjena pozdravljaju tu promjenu, ali treba se zapitati da li je tehnologija spremna za tu promjenu? Litijumske baterije nisu održiva tehnologija, da li se isplati zbog njih uništiti sve što imamo, prirodu?

Reference:
https://corporatewatch.org/serbia-rio-tinto-driving-ecological-destruction-in-the-jadar-valley/
https://www.cevreadaleti.org/print/lithium-project-in-jadar-and-radjevina
https://www.wired.co.uk/article/lithium-batteries-environment-impact
https://www.bastabalkana.com/2021/09/rio-tinto-i-citava-istina-o-eksploataciji-litijuma-u-srbiji/
https://www.theguardian.com/global-development/2021/nov/19/rio-tintos-past-casts-a-shadow-over-serbias-hopes-of-a-lithium-revolution
https://www.slobodnaevropa.org/a/pet-pitanja-rio-tinto-srbija/31290088.html
https://europeanwesternbalkans.com/2021/12/22/rio-tinto-controversy-has-the-eu-designated-serbia-as-a-sacrificial-zone-for-lithium-extraction/

Javna rasprava o novim izmjenama Zakona o šumama KS

Skupština Kantona Sarajevo usvojila je 14. decembra Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama Kantona Sarajevo koji, kako navodi Vlada KS, ima za cilj obezbijediti lakše i djelotvornije upravljanje ovim prirodnim resursom. Vlada je otvorila i javnu raspravu od 30 dana, a UG „Eko akcija“ organizaovao je ovim povodom online javnu tribinu, koju podržava i Centar za promociju civilnog društva, a koja je zakazana za 6. januar sa početkom u 14:00 sati.

Izmjenama Zakona predviđa se ukidanje naknade za opću korisnu funkciju šuma koju su do sada bili dužni plaćati svi poslovni subjekti u KS, te namirivanje tih sredstava iz budžeta KS, preusmjeravanja zadatka čuvanja šuma sa Uprave za šumarstvo Ministarstva privrede na KJP „Sarajevo šume“, definiše se postupak i nadležnost za proglašenje određenog područja „šumom s posebnom namjenom“ itd.

Eko akcija organizovala je pomenutu tribinu radi potrebe uključivanja civilnog sektora u ove izuzetno bitne izmjene od kojih zavisi budućnost šuma u Kantonu Sarajevo. Centar za promociju civilnog društva također poziva sve organizacije civilnog društva, članove i članice akademske zajednice, stručna lica te građane i građanke KS, ali i BiH, da se pridruže tribini. Na tribini će biti usvojeni zaključci i prijedlozi koje će zatim Eko akcija uputiti Vladi KS. Javna tribina će se održati online putem ZOOM komunikacijske platforme, a moguće joj je pristupiti putem linka https://bit.ly/3EXxOFB.

Originalni Zakon o šumama KS možete pročitati OVDJE, a izmjene iz marta ove godine na: https://www.akta.ba/legislativa/zakon-o-izmjeni-zakona-o-sumama-kantona-sarajevo/132436.

Novi Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama KS pročitajte OVDJE.

PRIRODA I DRUŠTVO: Mladi za zaštitu okoliša

U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, radimo i razgovaramo i sa mladim političkim aktivistima i aktivistkinjama iz različitih stranaka, kako bi čuli njihovu viziju angažmana na području zaštite okoliša. Ibrahim Indžić, naš prvi sagovornik, mladi je političar i član Izvršnog odbora Asocijacije mladih SDA Travnik.

„Okoliš ili okolina su sami po sebi relativno složena društvena oblast, koji iziskuju posebnu pažnju i još pažljiviji pristup, a sve u cilju kreiranja što ljepše životne sredine za sve nas.“ – započinje svoju percepciju ove teme Indžić.

„Iskreno govoreći, Bosna i Hercegovina, kao i u ostalim segmentima tako i u segmentu očuvanja okoliša se susreće sa problemima nedovoljno razvijenih kapaciteta, kao i mnogim socio-ekonomskim i institucionalnim problemima. Činjenica koja ohrabruje jeste da se sve više i više posvećuje pažnja ovome pitanju i problemi se rješavaju institucionalno, ali slobodno možemo reći da je taj tempo dosta usporen iz navedenih razloga. Smatram da proces pridruživanja BiH Evropskoj uniji dosta doprinosi pozicioniranju ove tematike unutar institucija BiH tako što na jedan način stvara izvjesni “pritisak” u procesu osvještavanja spomenutih institucija po pitanju ekologije, stoga u konačnici možemo očekivati sve veći napredak i čistije i zdravije okruženje za sve.“ – navodi mladi političar.

Kada je u pitanju odnos građana prema zaštiti okoliša, smatra kako su jasni pokazatelji da je svijest građana na izuzetno niskom nivou.

„Potrebno je određeno zakonsko rješenje, pa ako želite i zakonske sankcije za građane koji narušavaju i zagađuju okoliš, kako bi bar na taj način građani malo više obratili pažnju na ovu jako bitnu komponentu. S druge strane postoje i građani koji su ekološki osviješteni, ukazuju drugima na značaj očuvanja okoliša, ispravnog odlaganja otpada, i na koncu svojim primjerom ukazuju ostalima kako trebaju da vode brigu o svom okruženju.“

O tome kako njegova generacija u politici može doprinijeti rješavanju problema i izazova u oblastu zaštite okoliša, Ibrahim Indžić govori:

„Mladi političari ispred svojih političkih organizacija treba prvo da budu aktivni i prepoznatljivi kao aktivisti u svojim lokalnim zajednicama. Treba da aktivno uzimaju učešće u svim programima, projektima, edukacijama i aktivnostima vezanim za temu ekologije i očuvanja okoliša, a potom da sva stečena znanja i vještine dalje prenose svojim mladim kolegama u svojim političkim organizacijama. Jedan od načina stavljanja ove teme na dnevni red svojih stranaka jeste i podnošenje inicijative višim organima stranke da u svoje programe i strateške dokumente konkretnije zastupe temu ekologije, a upravo to je ono na što Mreža progresivnih inicijativa kao nevladina organizacija podstiče učesnike ekoloških radionica u svojoj organizaciji. Želio bih navesti i svijetli primjer svoje lokalne zajednice, Općine Travnik, kada je na inicijativu općinskog načelnika gospodina Kenana Dautovića u mjesecu septembru ove godine održana ‘Sedmica čistoće’ kojoj se odazvalo više stotina volontera u svim mjesnim zajednicama općine i zajedničkim snagama za sedam dana je očišćen veliki dio površine koju obuhvata općina Travnik, te je na taj način stvoreno ekološki prihvatljivije okruženje za sve stanovnike općine.“

Da svaka politička stranka treba imati educiran kadar u smjeru kreiranja zelenih politika, nužnost je današnjice, smatra ovaj mladi politički aktivista. Navodi i da je tema zaštite okoliša upravo ona koja bi morala okupiti različite političke stranke u istoj borbi.

„Naročito obzirom da je čist okoliš i okruženje zajednički interes za sve, bez obzira kojoj nacionalnoj, etničkoj, religijskoj ili političkoj skupini neko pripadao. U centru ove teme je čovjek! Smatram da su “zelene politike” sadašnjost i budućnost određenih političkih kretanja u sklopu savremenih političkih stranaka. Teško je opredijeliti se za samo jedan prioritet iz oblasti ekologije kojem treba da se promptno posvetimo. Umjesto toga rekao bih da su neki od prioriteta rješavanje problema divljih deponija koje su nastale isključivo ljudskim faktorom. Divlje deponije je potrebno prvo detektovati pa onda sanirati na efikasan način, te zakonskim regulativama ponuditi sankcije za nesavjesne građane koji doprinose nastajanju novih i širenju već postojećih divljih deponija. Zagađenje zraka od strane velikih termoelektrana, poput one u Tuzli, su također jedan od gorućih problema koje treba u što skorije vrijeme rješavati tako što će se građanima ponuditi “zelena alternativa” dosadašnjem načinu zagrijavanja objekata. Nadalje, veliki problem je i gradnja mini hidrocentrala koje narušavaju ekosistem, stvaraju problem sa pitkom vodom stanovnicima u čijim mjestima su planirane, te bih također ovom prilikom spomenuo primjer svoje lokalne zajednice gdje se na nedavnoj sjednici Općinskog vijeća Travnik donijela odluka o stopiranju daljnje izgradnje mini hidrocentrala na području općine Travnik, a koncesije kod kojih je to bilo moguće su poništene.“ – govori Ibrahim Indžić, mladi politički aktivista i učesnik projekta “Priroda i društvo”.