Šta ti možeš uraditi za prirodu?

U periodu od 05. augusta do 02. septembra 2020. g., kampanja „Šta ti možeš uraditi za prirodu?“ je implementirana u pet bosanskohercegovačkih gradova Banja Luka, Mostar, Zenica, Tuzla i Sarajevo.  Kampanje je imala za cilj promovirati i informirati o projektu „Misli o prirodi!“, ali i pozvati građane/ke da posjete web stranice mislioprirodi.ba kako bi saznali kako aktivno mogu doprinijeti svojoj lokalnoj zajednici u očuvanju i zaštiti okoliša/životne sredine. Jeste li nas vidjeli?

Pitate se šta web stranica nudi i zbog čega biste je trebali posjetiti? Ukoliko ste se više puta osjećali obeshrabreno kada razmišljate o tome šta možete učiniti za prirodu, koja je vaša uloga, kako pomoći prirodi, kome se obratiti i s kim sarađivati, gdje biste mogli postaviti pitanja i iznijeti svoje stručno mišljenje, web stranica “Misli o prirodi!” ima odgovore na postavljena pitanja.

Izuzetno nam je zadovoljstvo što projekt „Misli o prirodi!“ djeluje na području čitave Bosne i Hercegovine, te zajedno s našim partnerima Eko HUBovima doprinosimo lokalnim zajednicama. Pozivamo vas da pogledajte sekciju Eko HUB, koju čine mrežu organizacija civilnog društva uključenih u procese zaštite okoliša/životne sredine na određenom području kojima koordiniraju organizacije civilnog društva iskusne u oblasti zaštite okoliša/životne sredine i uključite se.

Sekcija Eko mediji donosi informacije o medijima u Bosni i Hercegovini koji se ozbiljnije posvećuju temama vezanim za zaštitu okoliša/životne sredine, poput klimatskih promjena, zagađenja zraka, vode i tla, energijske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, upravljanja otpadom i sličnih tema. Provjerite koji su i pratite njihov rad.

Ukoliko ste zainteresirani za obrazovanje ili radite u prosvjeti, pitate se kako školarci razmišljaju o prirodi sekcija Eko škole je ono što tražite. Eko škole će se aktivno uključiti u pitanja zaštite okoliša/životne sredine, kako u samoj školi tako i u lokalnoj zajednici, i to učešćem u različitim aktivnostima, kao i razvojem nastavnog programa u oblasti zaštite okoliša/životne sredine. Škole u BiH imat će priliku da u okviru projekta, ispunjavajući određene uslove, dobiju certifikat Eko škole.

Za mlade koji vole prirodu, “Misli o prirodi!” će vam dati priliku da budete dio Eko mladi tima i da se zanimate za svoje okruženje, prirodu, te aktivno učestvujete u zaštiti okoliša/životne sredine.

Bavite se zaštitom okoliša/životne sredine, novinarstvom, brinete o prirodi i imate želju pisati blog putem kojeg ćete dijeliti korisne i zanimljive informacije o prirodi i vašem okolišu/životnoj sredini, mi smo prava adresa. Javite nam se, a mi ćemo vam dati prostor da podijelite svoje tekstove.

Zaljubljenik/ca ste u svoj kraj i imate super fotke i priče koje biste podijelili s drugima? Pošaljite nam tekst o prirodnim zanimljivostima i slike – rado ćemo objaviti.

Priča o prirodi i zaštiti okoliša/životne sredine je naša zajednička priča. Pozivamo vas da zajedno stvaramo i kreiramo bolju eko budućnost.

Pedeset godina skretanja pažnje na ugroženost planete Zemlje

Piše: Mr. sc. Sabina Jukan, dipl. ing. tehn.

Na konferenciji UNESCO-a 1969. godine John McConnell prvi je predstavio ideju obilježavanja Dana Zemlje, a sam naziv „Earth day“ prvi put je upotrijebio 21. marta 1969. godine gradonačelnik San Francisca Joseph Alioto u proglasu kojim je odlučeno da se na području San Francisca proslavi Dan planete Zemlje.

Dan planete Zemlje je prvi put masovno obilježen 22. aprila 1970. godine u SAD-u i predstavlja početak buđenja svijesti o očuvanju okoliša i čovjekovog štetnog utjecaja na prirodu. Bio je to jedinstven odgovor na zagađenje okoliša: izlijevanje nafte, smog, zagađene rijeke…

Dana 22. aprila 1970. godine 20 miliona Amerikanaca – tada 10% američke populacije – izašlo je na ulice, fakultetske kampuse i druga mjesta u stotinama gradova kako bi protestirali zbog lošeg stanja okoliša i zahtijevali novi put naprijed za našu planetu.

Prvi Dan planete Zemlje 1970. pokrenuo je val akcija uključujući donošenje značajnih zakona o zaštiti okoliša u SAD-u. Akti o čistom zraku, čistoj vodi i ugroženim vrstama nastali su kao odgovor na zahtjeve prvog Dan planete Zemlje 1970. godine, kao i stvaranje Agencije za zaštitu okoliša (EPA).

Slično buđenje svijesti o zaštiti okoliša javilo se i u drugim dijelovima svijeta. Mnoge zemlje su uskoro usvojile slične zakone. Dan planete Zemlje službeno se obilježava od 1992. godine kada je tokom Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru na kojoj je sudjelovao velik broj predstavnika vlada i nevladinih organizacija usklađen program za promoviranje održivog razvoja. Na prijedlog bolivijske vlade 2009. godine Opća skupština Ujedi­njenih naroda 22. april proglasila je međunarodnim Danom planete Zemlje.

Dan planete Zemlje i dalje ima veliki međunarodni značaj: 2016. godine Ujedinjeni narodi izabrali su Dan planete Zemlje kao dan kada je na snagu stupio historijski Pariški sporazum o klimatskim promjenama.

Klimatske promjene kao najveća prijetnja modernog doba

Tema Dana planete Zemlje 2020. godine je akcija protiv klimatskih promjena. Ogroman izazov ali i ogromne mogućnosti djelovanja na klimatske promjene izdvojili su to pitanje kao goruću temu za 50. godišnjicu. Klimatske promjene predstavljaju najveći izazov budućnosti čovječanstva i eko sistema koji čine našu planetu prihvatljivom za život.

Globalna se klima mijenja, a sve promjene je uzrokovao čovjek. Zavisnost privrede o fosilnim gorivima, prakse korištenja zemljišta i krčenje šuma širom svijeta povećavaju koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, što utječe na promjene globalnih klimatskih uvjeta. Klimatske promjene utječu na sve nas kao i na svaki dio naše planete. Neke se zajednice suočavaju s ekstremnim toplinskim udarima i sušom, dok se u drugima javljaju sve učestalije i snažnije oluje. Klimatske promjene utječu na ljude, prirodu i privredu.

Utjecaj klimatskih promjena osjeti se i u našoj zemlji. Svjedoci smo sve blažih zima sa veoma malo ili ponegdje nikako snijega i sve vrelijih ljeta bez dovoljno padavina.

Prema Strategiji prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja za Bosnu i Hercegovinu provedene studije o temperaturnim promjenama u periodu 1961.- 2010. godina ukazuju na to da je temperatura već povišena u svim dijelovima zemlje. Tokom perioda 1981.-2010., najveća povećanja prosječne temperature u ljetnim mjesecima su zabilježena u Hercegovini (u Mostaru – 1,2⁰ C) i centralnim područjima (u Sarajevu –0,8⁰ C), dok je najveći porast temperature tokom proljeća i zime zabilježen u sjevernim i centralnim područjima (u Banjoj Luci – 0,7⁰ C). Stopa porasta temperature se povećavala tokom posljednje decenije. Iako su ova povećanja zabilježena u kraćem posmatranom vremenskom periodu, zabrinjavajuća su zbog činjenice da bi mogla ukazivati na to da se brzina dešavanja klimatskih promjena povećava.

U periodu 1981.- 2010. godina, veliki dio teritorije Bosne i Hercegovine je pokazivao trend blagog rasta godišnjih količina padavina u odnosu na period 1961.- 1990. godina. Najveće povećanje u godišnjoj količini padavina je zabilježeno u centralnim planinskim područjima (Bjelašnica i Sokolac) i u blizini Doboja, dok je najveći deficit zabilježen na jugu (područje Mostara i Trebinja). Najveće smanjenje u količini padavina je zabilježeno tokom proljeća i ljeta u regiji Hercegovine (20%). U periodu jeseni je zabilježen najveći porast u količini padavina, i to naročito u sjevernim i centralnim područjima. Iako se količina godišnjih padavina nije značajno promijenila, broj dana u godini tokom kojih su zabilježene kišne padavine je smanjen, ali je istovremeno povećan broj dana tokom kojih su zabilježene intenzivne kišne padavine. Ovo predstavlja značajnu promjenu u režimu padavina, i to posebno u kombinaciji sa porastom temperature. Rezultat ovih promjena bit će manja vlažnost zemljišta kao i povećana vjerovatnoća poplava, s obzirom na povećanje učestalosti intenzivnih kišnih padavina.

Iako toga mnogi nisu svjesni misleći da je to „neki tamo globalni problem“ i ne tiče se nas, promjena klime se itekako tiče svih nas i zato svi zajedno trebamo udružiti snage za ublažavanje ovih promjena jer ih ne možemo skroz zaustaviti. Kao jedinke možemo krenuti sa malim koracima već danas i dati svoj doprinos u očuvanju naše planete:

• auto zamijeniti pješačenjem ili biciklom kada god je to moguće, a kada nije moguće koristiti javni prijevoz;
• štediti energiju kako kući tako i u uredu;
• ne siječi šumu neplanski;
• pošumljavati goleti;
• racionalno koristiti vodu;
• reciklirati otpad;
• koristiti obnovljive izvore energije;
• ne trošiti hemijska sredstva u poljoprivredi i okrenuti se organskom uzgoju;
• prenositi ove navike na svoju djecu kako bi im budućnost bila manje ugrožena.

I uvijek imati na umu da Zemlja može bez ljudi, ali ljudi ne mogu bez Zemlje jer ona je naš jedini dom.

Rezultati prvog poziva za dodjelu grantova u okviru projetka Misli o prirodi!

Odabrano 10 Eko HUBova i 15 projekata za jačanje organizacija civilnog društva i medija u zaštiti okoliša

Deset Eko HUBova koji će naredne gotovo tri godine raditi na jačanju kapaciteta organizacija civilnog društva u deset regija u Bosni i Hercegovini, kao i projekti zagovaračkih mreža, inicijativa društvene odgovornosti kompanija te medija, odabrani su za dodjelu grantova u okviru projekta „Misli o prirodi!“.

Projekat „Misli o prirodi!“, kojeg provodi Centar za promociju civilnog društva, a finansira Vlada Švedske u iznosu od 3.000.000 KM, za cilj ima povećanje uticaja civilnog društva u zaštiti okoliša kroz umrežavanje organizacija civilnog društva, institucija, stručnih lica, medija i mladih za zajedničko, sinhronizirano i snažno djelovanje na lokalnom nivou.

Danas objavljujemo rezultate javnih poziva za četiri vrste grantova – Eko HUBove, zagovaračke mreže, inicijative društvene odgovornosti kompanija i medije – objavljenih u okviru projekta „Misli o prirodi!“ 27.12.2019. Stiglo je čak 76 prijava među kojima je izabrano 10 Eko HUBova te ukupno 15 projekata zagovaračkih mreža, inicijativa društvene odgovornosti kompanija i medija. Zbog epidemije korona virusa u BiH, te u cilju zaštite zdravlja naših partnera i partnerki, svih građana i građanki BiH, kao i samih članova i članica tima „Misli o prirodi!“, potpisivanje ugovora sa organizacijama dobitnicama grantova bit će odgođeno do trenutka kada se steknu uslovi za to. Eko HUBovi koji su odabrani u ovom javnom pozivu djelovat će do kraja projekta, dok će naredni poziv za dodjelu grantova zagovaračkim mrežama, inicijativama društvene odgovornosti kompanija i medijima biti objavljen u decembru/prosincu 2020. godine.

Grantovi za Eko HUBove dodijeljeni su organizacijama civilnog društva koje su se već etablirale kao organizacije koje se bave zaštitom okoliša i koje mogu biti izvor znanja, ekspertize, motivacije i faktor uspostavljanja partnerskih odnosa među različitim lokanim akterima. Deset takvih organizacija kojima su dodijeljeni grantovi formirat će i voditi deset Eko HUBova, a učešće u ovom projektu će osnažiti njihove organizacione i institucionalne kapacitete kako bi mogli da djeluju samostalno i u partnerstvu u regijama u kojima rade, kao i da daju podršku drugim organizacijama i interesnim grupama. Drugim riječima, Eko HUBovi su resursni centri za pitanja okoliša u regijama obuhvaćenim projektom. Eko HUBovi će raditi na planiranju svojih aktivnosti vezanih za zaštitu okoliša, a koje će biti dio strateškog plana Eko HUBova.

Dobitnice grantova za EkoHUBove su organizacije:

1. Centar za ekonomski i ruralni razvoj (CERD), Laktaši
2. Prijatelji prirode Eko element, Bugojno
3. Nešto više, Mostar
4. Zelene staze – Organizacija za podršku održivom razvoju, Mrkonjić Grad
5. Fojničani, Maglaj
6. LIR Evolucija, Banja Luka
7. Eko ZH, Široki Brijeg
8. Eko forum, Zenica
9. Omladinski klub Novi val, Blagaj
10. Resursni Aarhus centar u BiH, Sarajevo

Grantovi za zagovaračke mreže dodjeljuju se za jačanje kapaciteta lokalnih organizacija i pružanje podrške u stvaranju partnerstva, odnosno umrežavanju organizacija civilnog društva u cilju podizanja svijesti i odgovornosti svih interesnih grupa (građana/ki, kompanija, vladajućih struktura) o očuvanju okoliša kroz zagovaračke kampanje.

Odabrani projekti zagovaračkih mreža su:

1. Neka rijeke teku, Raft-eko klub Accent, Tuzla
2. Čist zrak je naše pravo!, Centar za ekologiju i energiju, Tuzla
3. AIRQ – Jačanje uloge organizacija civilnog društva u promoviranju demokratskih principa i postupaka vezanih za SEA/EIA i zaštitu okoliša, Resursni centar za okoliš (REC), Sarajevo
4. Zaštita rijeka i prirodnih vrijednosti Bosne i Hercegovine, Eko akcija, Sarajevo
5. Valorizacija, zaštita i promocija posebnih rezervata i parkova prirode Kneževo, Vilenska vrela, Kneževo

Inicijative društvene odgovornosti kompanija nastojat će podstaći djelovanje građana (grupa i pojedinaca) u lokalnim zajednicama kroz organizacije civilnog društva, s ciljem ukazivanja na probleme zagađivača i smanjenje negativnog uticaja na okoliš.

Odabrani projekti inicijativa društvenih kompanija su:

1. Unapređenje provođenja tehničkih pregleda motornih vozila na području Kantona Sarajevo, Regionalni centar za obrazovanje i informisanje iz održivog razvoja za Jugoistočnu Evropu – REIC, Sarajevo
2. I njih se tiče, Jer nas se tiče, Mostar
3. Plastic Free objekti u Nacionalnom parku Una, Turistički klaster Unasana, Bihać
4. Zaštita izvorišta vode „Crno Vrilo“ za javno vodosnabdjevanje stanovništva, Ekološka udruga „Aurea Vranica“ Gornji Vakuf/Uskoplje

Grantovi za medije nastoje osigurati aktivno učešće medija u zagovaračkim inicijativama, kako bi se u medijskom okruženju razvio novi pristup eko temama, uvođenje okolišnih pitanja u dnevnu šemu medija, kreiranje multimedijalnih sadržaja o pitanjima okoliša koji će podsticati građane i građanke da se uključe u rješenje lokalnih pitanja, koji će biti edukativni alat, promotivni materijal za suživot čovjeka i prirode. Dodatni cilj ovog granta je razvijanje što bolje saradnje između medija i organizacija civilnog društva.

Odabrani projekti medija su:

1. Slušaj prirodu, B-U Specijal – Radio Zenit, Zenica
2. Prakse zaštite okoliša u institucijama vlasti i javnim ustanovama Kantona Sarajevo, Zid d.o.o. – Radio Sarajevo, Sarajevo
3. Akademija eko novinarstva, InfoARS, Banja Luka
4. Eko glas za spas, NTV IC, Kakanj
5. Ekoljublja, Denameda – Start BiH, Sarajevo
6. Ekološka riznica – Kako je zaštititi?, Novi radio, Bihać

Eko HUBovi izabrani na ovom javnom pozivu djelovat će do kraja projekta „Misli o prirodi!“, dok će projekti zagovaračkih mreža, inicijativa društvene odgovornosti kompanija i medija, koji su dobili grant sredstva, biti implementirani u različitim dužinama, a najduži će trajati 12 mjeseci. Početak implementacije, međutim, zavisit će od okončanja trenutne situacije uzrokovane epidemijom korona virusa. Osim finansijske podrške u vidu dodjele bespovratnih grant sredstava, u ovisnosti od vrste granta korisnicima granta bit će osigurana i podrška u izgradnji kapaciteta. Svi projekti radit će na cilju jačanja kapaciteta civilnog društva u zaštititi okoliša.

Okončan trening za novinare i novinarke „Misli o prirodi!“: Kako kvalitetnije izvještavati o okolišnim temama?

Dvadeset učesnika i učesnica treninga za novinare i novinarke na temu zaštite okoliša „Mislio prirodi!“ u petak su preuzeli svoje certifikate o učešću.

Trening za novinare i novinarke na temu zaštite okoliša održan je u hotelu „Holiday“ u Sarajevu od 12. do 14. februara 2020. godine, u sklopu trogodišnjeg projekta „Misli oprirodi!“ koji provodi Centar za promociju civilnog društva, a finansira Vlada Švedske uiznosu od 3 miliona konvertibilnih maraka.

Dvadeset novinara i novinarki iz svih krajeva Bosne i Hercegovine – iz Sarajeva, Banjaluke,Mostara, Kaknja, Donjeg Vakufa, Konjica, Maglaja, Žepča, Visokog i Cazina – disktovali su o načinima i modelima kvalitetnijeg izvještavanja na temu zaštite okoliša, kao i o problemima sa kojima se novinari i novinarke u tom procesu suočavaju.

Nakon uvodnog panela prvog dana treninga, drugi dan je održana sesija na temu integracije okolišnih tema u medijski sadržaj. Na u temu su govorili predavači iz ugla struke – savjetnicaza zaštitu okoliša na projektu „Misli o prirodi!“ Sabina Jukan, iz ugla novinarske prakse -novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Srbije Dina Đorđević, dok je iz ugla civilnog društva – predsjednik UG Eko akcija Anes Podić govorio o važnosti saradnje medija sa okolišnim organizacijama civilnog društva.

Dina Đorđević, dobitnica nagrade „Marina Kovačev“ za najbolju mladu novinarku Srbije2018. godine, smatra kako je okolišne teme potrebno na adekvatan način približiti građanima i građankama.

„Evidetno je da se sve države na Balkanu, ne samo Bosna i Hercegovina i Srbija, suočavaju sa istim ili sličnim problemima kada je riječ o zaštiti životne sredine. Kao naslijeđe tehnologije iz Jugoslavije koja nam je dobro poznata, i dalje se susrećemo sa izgradnjom mini hidroelektrana i zagađenošću vazduha kao problemima koji su prisutni širom regiona. Mnogo primjera pokazuju da je dobar put da se ove teme aktueliziraju kroz umrežavanje medija i organizacija civilnog društva putem prekogranične saradnje“, istakla je Đorđević.

Tariku Kučeviću iz Novinske agencije „Patria“ ovakvi treninzi su bitni, kako je rekao, jer pomažu novinarima/kama da nauče kako ovakve teme sagledati kroz naučnu i stručnu prizmu.

„Građani/ke koji su suočeni sa osnovnim egzistencijalnim problemima nemaju vremena pretjerano razmišljati o zaštiti okoliša, stoga su mediji ti koji im trebaju ukazati dana rušavanje okoliša direktno ugrožava i njih“, smatra Kučević.

Trening za novinare i novinarke na temu zaštite okoliša završen je svečanom dodjelom certifikata učesnicima i učesnicama čemu je prethodila moderirana diskusija tokom koje su iznijeti konstruktivni prijedlozi i preporuke za kvalitetnije izvještavanje na temu zaštite okoliša.

Osnovni cilj projekta “Misli o prirodi!” jeste povećati uticaj civilnog društva u zaštiti okoliša kroz umrežavanje organizacija civilnog društva, institucija, stručnih lica, škola, medija i mladih za zajedničko, sinhronizirano i snažno djelovanje na lokalnom nivou. Dodatni značajprojekta predstavlja doprinos provođenju zahtjeva Evropske unije i međunarodnih sporazuma iz oblasti okoliša, klime i energije koje je BiH ratificirala.

Trening na temu zaštite okoliša okupio veliki broj novinara i novinarki iz cijele BiH

Trodnevni trening na temu zaštite okoliša namijenjen novinarima i novinarkama iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, koji se provodi u okviru projekta „Misli o prirodi!“, započeo je u srijedu, 12. februara, u Hotelu „Holiday“ u Sarajevu.

Trening je okupio više od 20 novinara iz Sarajeva, Mostara, Banjaluke, Cazina, Maglaja, Donjeg Vakufa, Visokog… Otvorila ga je menadžerica projekta „Misli o prirodi!“ Dajana Cvjetković prezentacijom o samom projektu, njegovim ciljevima i aktivnostima, a posebno onim usmjerenim prema medijima. 

Nakon uvodne prezentacije i predstavljanja učesnika i učesnica, Cvjetković je preuzela ulogu moderotorice panela na temu izvještavanja medija u Bosni i Hercegovini o problemima zaštite okoliša. O navedenoj temi govorila je Sanela Habeš, iskusna novinarka i dobitnica brojnih nagrada za rad upravo na ovu temu, te stručnjakinja iz oblasti zaštite okoliša i savjetnica na projektu „Misli o prirodi!“ Sabina Jukan.  

Cilj edukacije novinara i novinarki na temu zaštite i unapređenja okoliša jeste podizanje nivoa znanja i ekološke svijesti o potrebi učestalijeg i kvalitetnijeg izvještavanja i informisanja o važnim temama koje su direktno povezane sa kvalitetom života i smanjenjem zagađenja prirode.

Centralni dio treninga bit će sutrašnja sesija o tome kako integrisati okolišne teme u medijski sadržaj te važnosti saradnje medija i okolišnih organizacija civilnog društva na kojoj će iz ugla struke govoriti Sabina Jukan, iz ugla medija Dina Đorđević iz Centra za istraživačko novinarstvo Srbije, te iz ugla civilnog društva Anes Podić iz sarajevske „Eko akcije“. U petak, posljednjeg dana treninga, učesnicima i učesnicama će biti dodijeljeni certifikati. 

2. februar – Međunarodni dan zaštite močvarnih staništa Močvare i biološka raznolikost tema je 2020. godine

Međunarodni dan zaštite močvarnih staništa obilježava se 2. februara u većini država svijeta.

Prije samo dvadesetak godina, ljudi su močvarna područja smatrali nepotrebnima, prljavima i izvorima različitih bolesti. Takvo vjerovanje dovelo je do uništavanja najbogatijih ekosistema. Močvarna područja danas čine 6% površine Zemlje u kojima živi 40% svih biljnih i životinjskih vrsta.

Da bi se spriječila dalja devastacija močvarnih područja 171 država svijeta, a među njima i Bosna i Herecgovina, pristupile su Ramsarskoj konvenciji kojom su se obavezale na očuvanje močvara na vlastitom teritoriju. BiH je ratificirala Ramsarsku konvenciju 24.9.2001. godine.

Ramsarska konvencija o močvarnim staništima potpisana je 2. februara 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru i predstavlja jedan od najvažnijih međunarodnih sporazuma o zaštiti močvarnih staništa. Konvencija predstavlja međuvladin sporazum koji čini okvir za međunarodnu saradnju u zaštiti i razumnom iskorištavanju močvarnih staništa. Ona obvezuje svaku stranku-potpisnicu na opće čuvanje močvara na vlastitom teritoriju, kao i na posebne obaveze vezane uz močvarna staništa od međunarodne važnosti koja se upisuju u Ramsarski popis. Stranke su dužne donijeti programe zaštite močvarnih staništa i uključiti mjere njihove zaštite i održivog korištenja u svoje planove uređenja i upotrebe prostora. Pored toga, dužne su i štiti močvarna staništa utemeljenjem prirodnih rezervata, od kojih najmanje jedan, koji zadovoljava kriterije za međunarodnu važnost, mora biti predložen za upis u Ramsarski popis. Uvrštavanjem u ovaj popis, takvi lokaliteti dobivaju status prirodnog dobra koji predstavlja bogatstvo čitavog čovječanstva.

Potpisnice-članice Konvencije pokreću proces prepoznavanja mjesta unutar svoga teritorija kojima je potrebno pružiti posebnu pažnju u zaštiti i održivom korištenju, upravo zbog posebnog bogatstva i važnosti za opstanak vodnih sistema. U BiH trenutno postoje tri staništa koja su zadovoljila kriterije za uključenje u ovaj popis – Park prirode Hutovo Blato, lokalitet Bardača i Livanjsko Polje.

„Močvare i biološka raznolikost“ tema je 2020. godine u obilježavanju Međunarodnog dana zaštite močvarnih staništa. Močvare su staništa bogate raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta. Najnovije procjene pokazuju globalni pad biološke raznolikosti, dok močvarna područja nestaju tri puta brže od šuma. Ovogodišnja tema jedinstvena je prilika da se istakne bioraznolikost močvarnih područja, njihov status i važnost te promoviraju akcije kojima će se ukazati na njihov gubitak. Piše: mr.sc. Sabina Jukan, dipl.ing.tehn

Piše: mr.sc. Sabina Jukan, dipl.ing.tehn

Kako možemo sačuvati prirodu i zaštititi okoliš?

Pročitajte nekoliko korisnih savjeta stručnjaka

U vrijeme kada je okoliš sve ugroženiji neodgovornim ponašanjem barem svakog drugogčovjeka i velikog dijela vodećih kompanija u svijetu, posebno je važno razmišljati o načinimakako ublažiti štetu koju nanosimo prirodi, indirektno ugrožavajući i sebe.

U Bosni i Hercegovini ljudi, uglavnom, budu svjesniji u kakvom okruženju žive tokom zimskihmjeseci, jer je tada golim okom vidljivo zagađenje zraka kao posljedica višegodišnjeg nemaravlasti, ali i ponašanja pojedinaca i privrednih subjekata širom zemlje.

Priroda ili okoliš? Postoji li razlika?

Priroda, u najširem značenju, predstavlja skup materijalnog svijeta, svemira i sila koje u njemudjeluju bez čovjekovog djelovanja.

Okoliš podrazumjeva skup materijalnog i živog svijeta, čiji je biološki dio čovjek, koji jeposljedica života i djelovanja ljudi.

Dakle, razlika postoji iako mi često poistovjećujemo ova dva pojma.

Mnogo se govori o zagađenju okoliša i posljedicama koje će se odraziti na okoliš, ali i prirodu,ako ništa ne učinimo: zatrpani smo otpadom na svakom koraku, prebrzo trošimo prirodneresurse ne razmišljajući o tome, a zrak je i dalje previše zagađen. Svako od nas može datidoprinos očuvanju prirodnih resursa i zaštiti okoliša samo ako to zaista želi – uz malo discipline.

Pročitajte nekoliko korisnih savjeta kako možete doprinijeti očuvanju prirodnih resursa izaštiti okoliša:

1.Pametna kupovina = proizvodnja manje otpada

Prije nego krenete u kupovinu, razmišljajte o:

• Ambalaži proizvodaObratite pažnju da li je ambalaža od recikliranih materijala ili materijala koji se mogureciklirati, a ako postoje različite ponude istog prozvoda kupujte one koji imaju manjeambalažnog otpada.
• Proizvođaču Kupovinom domaćih proizvoda umjesto uvoznih ne samo da pomažemo domaćuprivredu već doprinosimo i očuvanju okoliša kroz uštedu energije za transport samogproizvoda, te doprinosimo smanjenju emisija CO2 koji utječe na klimatske promjene.
• Stvarnoj potrebi tog proizvodaPrije kupovine razmislite da li vam je zaista potreban taj proizvod posebno ako se radi oodjeći ili obući, jer time smanjujemo nastanak otpada na samom izvoru.
• Roku trajanja proizvodaAko kupite proizvod koji ima kratak rok trajanja, a niste ga iskoristili, bespotrebno steproizveli otpad ali i finansijski opteretili vaš kućni budžet.
• Nošenju cekera Obavezno sa sobom ponesite ceker od kuće da izbjegnete kupovinu plastičnih vrećica,koje, nažalost, srećemo na svakom koraku u prirodi.

2. Razvrstavajte ambalažni, električni i elektronski otpad

Najkorisnije za okoliš bi bilo da razvrstavamo ambalažni, električni i elektronski otpad (papir,karton, plastiku, višeslojnu ambalažu, staklo, baterije, stare električne i elektronske uređaje)kako bismo dodatno smanjili količine komunalnog otpada koji se u BiH deponira.

Selektiranjem otpada učestvujemo u procesu recikliranja i na taj način:

• Smanjujemo utjecaj otpada na zagađenje vode, zraka i zemlje;
• Manje uništavamo prirodu, jer štedimo prirodne resurse;
• Čuvamo živote i zdravlje biljaka i životinja, i svih koje volimo;
• Smanjujemo količinu energije utrošenu da bi se nešto proizvelo;
• Štedimo novac, jer ovim proizvodi pojeftinjuju ;
• Štedimo prostor koji bi bio iskorišten za deponije otpada i time uništen;
• Činimo naš okoliš čistim i lijepim.

3.Racionalnije koristite vodu

Već milionima godina na Zemlji postoji ista količina vode koja se ne smanjuje, ali i ne povećava.Njen kvalitet zavisi od našeg ophođenja prema njoj.

Evo nekoliko savjeta kako racionalnije koristiti vodu u domaćinstvu:

• Kratko se istuširajte umjesto da se kupate u kadi punoj vode.
• Prilikom pranja zuba i brijanja ne ostavljajte vodu da stalno teče.
• Sve slavine i WC vodokotlić u domaćinstvu prekontrolirajte. Ukoliko slavina kapljebrzinom od jedne kapi u sekundi to godišnje iznosi oko 6.000 litara vode
• Propusni vodokotlić nepovratno potroši 20.000 litara godišnje ili oko 100 kada vode.Obični vodokotlić zamjenite novim, koji ima dvije mogućnosti puštanja vode.
• Ugradite regulatore protoka vode na slavine i tuš kojima smanjujete 20-50% potrošnjuvode i energije. Kod obične slavine protok vode iznosi od 10-17 litara po minuti, a kodugrađenog regulatora imamo konstantan protok od 6 litara po minuti.
• Kada kupujete novu mašinu za pranje veša ili suđa kupite onu kojoj je potrebno manjevode i energije. Mašine koristite samo kada su pune.
• Skupljajte kišnicu i njome sapirite WC, automobile, dvorišta, zalijevajte vrt…

4.Štedite energiju

Najveći dio energije koju koristimo dolazi iz izvora koji doprinose degradaciji prirode. Zato jeveoma važno da efikasnije koristimo energiju (kako toplotnu tako i električnu), a samim timsmanjit ćemo i troškove u našem kućnom budžetu

Pročitajte nekoliko korisnih savjeta za uštedu energije, ali i novca:

• Kako biste spriječili „bježanje“ toplote kroz gornji dio vašeg objekta, ugradite izolaciju upotkrovlju.
• Teške zavjese djeluju kao dobra prepreka za sprječavanje gubitka toplote iz kuće.
• Ako ste u mogućnosti, instalirajte dvostruko ili trostruko zastakljivanje kako bistepoboljšali toplotni komfor vašeg doma i i godišnje uštedjeli na računima za energiju.
• Postavite zamrzivač na višu temperaturu, tako da ne mora mnogo raditi.
• Ako odmrzavate hranu, uvijek je odmrzavajte u frižideru, jer tada smrznuta hranaodržava frižider hladnim.
• Zamijenite rasvjetu s niskim LED svjetlima za energiju, jer ona koriste 90% manjeenergije i traju 10-20 puta duže, pa ćete ih rijetko kada morati mijenjati.
• Ostavite kuhanu hranu da se ohladi prije nego što je stavite u frižider ili zamrzivač, kakouređaji ne bi morali raditi više da je ohlade
• Objesite odjeću kad god to možete – izbjegavajte korištenje sušilica koje imaju velikemotore za centrifugiranje odjeće i grijače kako bi pomogli procesu sušenja, što znači datroše mnogo energije.
• Ako već koristite sušilicu, očistite filter nakon svakih nekoliko upotreba, kako bi bilaučinkovitija i time uštedjela električnu energiju.
• Isključite svoj računar na kraju svakog dana – ne ostavljajte ga na opciji stand by.
• Sipajte vode u kuhalo samo onoliko koliko vam je potrebno za vaš napitak.
• Isključite telefon s punjača (i punjač sa zida) kada je telefon potpuno napunjen.
• Kako biste zadržali toplotu u posudi i uštedjeli i do 20% energije za kuhanje, uvijekstavljajte poklopce na posude u kojima se kuha.

5.Doprinesite manjem zagađenju zraka

Zagađenje zraka uzrokovano je emisijama iz industrijskih i energetskih postrojenja (npr.termoelektrane, željezare, cementare itd), iz kućnih i centralnih ložišta, kao i saobraćaja.Problem zagađenog zraka je složen problem i potrebno ga je sistemski rješavati uz učešće kakodonosioca odluka i inspekcije, tako i samih građana.

Donosioci odluka i inspekcije bi trebali:

• Donositi propise i mjere koje će efikasnije utjecati na stanje na terenu, baviti se višeprevencijom, a ne rješavanjem posljedica zagađenja zraka (ovdje ne treba izmišljati toplu vodu samo preuzeti od drugih što je primjenjivo u našim uvjetima);
• Pooštriti kontrolu emisija industrijskih zagađivača sa pojačanim kaznama;
• Pooštriti primjenu postojeće legislative;
• Omogućiti subvencije za prelazak na centralno grijanje ili plin (gdje postoji) ranjivim kategorijama;
• Subvencionirati izoliranje zgrada i kuća s ciljem efikasnijeg korištenja toplotne energije;
• Uvesti kalorimetre u objekte sa centralnim grijanjem kako bi se stimulirala štednjatoplotne energije;
• Postepeno proširivati mrežu centralnog grijanja ili plinsku mrežu gdje je to moguće, aukidati kućna ložišta;
• Povećati cijene parkiranja u užim gradskim zonama;
• Unaprijediti javni prijevoz;
• Povećati dužinu biciklističkih staza i broj parkinga za bicikle;
• Vratiti na snagu zabrane uvoza starih automobila, jer smo postali zemlja otpadnih automobila iz Europe;
• Pojačati inspekcijski nadzor nad loženjem primjenom mjera i propisa, jer zbog niske ekonomske moći građani (ali i neki privredni subjekti) lože neadekvatne materijale;
• Donositi i primjenjivati prostorno-plansku dokumentaciju;
• Više uključivati struku u rješavanje okolišnih problema.

Građani bi trebali:

• Manje koristiti automobile, a ukoliko to zaista moraju onda povesti i susjede ili prijateljena posao;
• Više koristiti javni prijevoz, šetati ili voziti bicikl gdje god je to moguće;
• Voditi računa o kvalitetu goriva kojeg koriste kod zagrijavanja;
• Voditi računa kako kod kupovine peći za loženje, tako i kod električnih uređaja (kupovatienergetski efikasne uređaje sa oznakama A+,A++, A+++);
• Pratiti savjete kod štednje energije, jer njihovom primjenom indirektno doprinosimoočuvanju kvaliteta zraka.

Piše: mr.sc. Sabina Jukan, dipl.ing.tehn.

Održan prvi sastanak Savjetodavnog odbora projekta „Misli o prirodi!“

Savjetodavni odbor projekta „Misli o prirodi!“ održao je danas svoj prvi konstituirajući sastanak na kojem je predstavljen projekat, osnovne aktivnosti te definisana uloga Savjetodavnog odbora i dogovoreni naredni sastanci.

Sastanku je prisustvovalo šest od ukupno sedam članica Savjetodavnog odbora, predstavnice Centra za promociju civilnog društva Aida Daguda, Ambasade Švedske u BiH Aiša Bijedić, Ministarstva okoliša i turizma FBiH Sabina Salihbegović – Šahman, Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Ministarstva prosvjete i kulture RS Sara Potkonak, Regionalnog centra za okoliš Lejla Šuman te BH Radija 1 Sanela Habeš. Predstavnica Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH Marija Naletilić opravdano nije mogla prisutvovati današnjem sastanku.

Menadžerica projekta Dajana Cvjetković upoznala je Savjetodavni odbor sa osnovnim idejama, ciljevima i aktivnostima projekta „Misli o prirodi!“. Osim toga, govorilo se i o samoj ulozi Odbora.

Osnovna uloga Savjetodavnog odbora jeste da pruža podršku, usmjerava i vrši nadzor napretka projekta. Odbor će pružati savjete, učestvovati u osiguravanju isporuke rezultata projekta i postizanju ishoda projekta. Odbor nije direktno odgovoran za upravljanje projektnim aktivnostima, ali pruža podršku i smjernice projektnom timu i CPCD-u.

Na današnjem sastanku definisani su i zadaci članica Savjetodavnog odbora. One su dužne redovno i aktivno učestvovati na sastancima Odbora, doprinositi implementaciji projekta i promociji projektnih rezultata, pružati podršku u postizanju rezultata projekta, učestvovati u utvrđivanju prioriteta projekta kao i prepoznavanju potencijalnih rizika, pratiti kvalitete projekta i njegovo razvijanje te davati savjete i preporuke za unapređenje projekta.

Kako bi Savjetodavni odbor funkcionisao efikasno, potrebno je da sve članice razumijevaju cilj, strategiju i planirane ishode projekta; uvažavaju njegov značaj za vlastitu organizaciju, odnosno instituciju i klijente; te budu istinski zainteresovane za projekat i postignute rezultate. Također, potrebno je da zagovaraju projekat i čine sve što mogu kako bi promovisali njegove rezultate; imaju široko razumijevanje o upravljanju projektima; razmatraju ideje i pitanja koja su postavljena; daju smjernice projektnom timu; te pomažu u uravnoteženju prioriteta i resursa.

Menadžerica projekta Dajana Cvjetković i savjetnica za zaštitu okoliša Sabina Jukan dužne su prisustvovati sastancima kako bi izvještavale o napretku i odgovarale na pitanja članova. Dodatni član projektnog tima asistirat će menadžerici projekta tako što će bilježiti zapisnike i odluke sastanka.

Usaglašeno je da će se Savjetodavni odbor sastati četiri puta tokom trajanja projekta. Projektni tim će, u dogovoru sa članovima Odbora, predložiti datume za sastanke i tražiti posvećenost članova da prisustvuju svakom sastanku obzirom da ih neće biti mnogo. Ukoliko ipak dođe do opravdanog izostanka člana SO sa sastanka neophodno je da taj član dostavi obrazloženje za izostanak kao i mišljenje u pisanom obliku o materijalima dostavljenim za taj sastanak najkasnije dan prije početka sastanka.

Najmanje sedmicu prije svakog sastanka, menadžerica projekta će svim članovima SO proslijediti materijale za sastanak, koji trebaju sadržati dnevni red sa jasno navedenih planiranim vremenom za sastanak, zapisnik sa posljednjeg sastanka, izvještaj o napretku projekta od posljednjeg sastanka te dokumenti koji će biti razmatrani na planiranom sastanku.

„Misli o prirodi!“ predstavljen u Tuzli

Predstavnici organizacija civilnog društva iz Lopara, Bijeljine, Kladnja, Srebrenika, Gračanice i Tuzle prisustvovali su danas prezentaciji projekta „Misli o prirodi!“ koja je održana u Motelu „Royal“ u Tuzli.

Prisutne su sa projektom upoznale projektna menadžerica Dajana Cvjetković i savjetnica za zaštitu okoliša na projektu Sabina Jukan. U uvodnom obraćanju Cvjetković je iznijela osnovne informacije o implementatoru projekta – Centru za promociju civilnog društva – nakon čega je detaljno objasnila sve ciljeve i aktivnosti projekta. „Misli o prirodi!“ je CPCD-ov trogodišnji projekat kojeg finansira Vlada Švedske u iznosu od 3 miliona KM. Njime se nastoji povećati uticaj civilnog društva u zaštiti okoliša, kroz umrežavanje organizacija civilnog društva, institucija, stručnih lica, medija i mladih za zajedničko, sinhronizovano i snažno djelovanje na lokalnom nivou. Temelji se na pet komponenti: zagovaranje; eko hubovi; eko škole; mladi; i eko novinari/ke.

Posebnu pažnju Cvjetković je posvetila grantovima koji će se dodjeljivati u naredne tri godine u sklopu projekta, a na koje će organizacije čiji su predstavnici prisustvovali današnjoj prezentaciji moći aplicirati. U okviru projekta bit će dodijeljeno pet vrsta grantova – grantovi zagovaračkim mrežama organizacija civilnog društva koja su orijentisana na pitanja zaštite okoliša; inicijativama organizacija civilnog društva koje će za cilj imati spriječiti najveće zagađivače u BiH da nastave sa spornim aktivnostima; grantovi za eko hubove koji će stimulisati umrežavanje organizacija i formiranje eko subregija; ad hoc grantovi koji će biti dodjeljivani za ad hoc inicijative koja zahtijevaju brze odgovore; te medijski grantovi koji za cilj imaju podstaći veću medijsku pokrivenost pitanja zaštite okoliša. Cvjetković je odgovarala na pitanja zainteresovanih uputivši ih time na kreiranje kvalitetnih prijedloga projekata.

Ciljevi projekta su pažljivo birani jer se nije željelo izabrati one koje je nemoguće ispuniti u periodu od tri godine, već realne ciljeve, naglasila je Cvjetković. Osnova je saradnja sa lokalnim organizacijama civilnog društva koje se bave zaštitom okoliša kojom će se nastojati podići danas nedovoljno razvijena svijest o važnosti zaštite okoliša, te povećati učešće građana i građanki u ovom oblasti. Također, Cvjetković vjeruje kako će „Misli o prirodi!“ uspjeti pospiješiti provođenje već postojećih zakona o zaštiti okoliša te pozivati korporacije na odgovornost. Konačno, grantovima koji će se dodjeljivati medijima projekat će nastojati povećati, trenutno nedovoljnu, medijsku pokrivenosti ove teme.

U drugom dijelu prezentacije prisutni gosti su bili ti koji su davali informacije. Projektna savjetnica za zaštitu okoliša Sabina Jukan nastojala je od prisutnih dobiti informacije te čuti njihova iskustva u djelovanju na temama zaštite okoliša, saradnje sa institucijama vlasti, kao i međusobne saradnje organizacija civilnog društva. Iskustva koja su se mogla čuti bila su raznolika, ali su se prisutni uglavnom saglasili kako ima prostora za poboljšanje u sva tri segmenta.

Ovo je posljednja u nizu prezentacija projekta „Misli o prirodi!“ koje su održane širom BiH. Prethodne sedmice prezentacije su održane u Sarajevu i Mostaru, jučer je tim CPCD-a bio u Banjaluci, a danas je putovanje završeno u Tuzli. Događajima su prisustvovali predstavnici organizacija iz širih područja.

Prezentacijama su i zvanično počele javne aktivnosti CPCD-a na ovom projektu, a krajem godine očekuju se prvi javni pozivi za dodjelu grantova.

„Misli o prirodi!“ nastavlja putovanje:

Projekat danas predstavljen u Banjaluci

Tim projekta „Misli o prirodi!“ predstavio je danas ciljeve i aktivnosti projekta predstavnicima zainteresovanih organizacija civilnog društva iz Banjaluke, Kotor Varoši, Ribnika, Glamoča, Laktaša, Dervente i drugih mjesta. Prezentacija je održana u Hotelu „Jelena“ u Banjaluci.

Projektna menadžerica Dajana Cvjetković detaljno je prisutnim predstavnicima organizacija civilnog društva objasnila na čemu se bazira projekat, obrazložila planirane aktivnosti, a posebnu pažnju posvetila je grantovima koji će biti dodjeljivani organizacijama civilnog društva i medijima, za šta su prisutni bili i najviše zainteresovani. Cvjetković je pojasnila način na koji će se dodjeljivati svi tipovi grantova u okviru projekta – grantovi zagovaračkim mrežama organizacija civilnog društva koja su orijentisana na pitanja zaštite okoliša; inicijativama organizacija civilnog društva koje će za cilj imati spriječiti najveće zagađivače u BiH da nastave sa spornim aktivnostima; grantovi za eko hubove koji će stimulisati umrežavanje organizacija i formiranje eko subregija; ad hoc grantovi koji će biti dodjeljivani za ad hoc inicijative koja zahtijevaju brze odgovore; te medijski grantovi koji za cilj imaju podstaći veću medijsku pokrivenost pitanja zaštite okoliša – te odgovarala na pitanja zainteresovanih uputivši ih time na kreiranje kvalitetnih prijedloga projekata.

Osnovni cilj projekta „Misli o prirodi!“ jeste jačanje organizacija civilnog društva u oblasti okoliša, okrenut isključivo organizacijama iz Bosne i Hercegovine. Samo zajedničkim radom, naglasila je Cvjetković, može se ojačati uloga organizacija civilnog društva u zaštiti okoliša. Zbog toga će projekat biti najviše usmjeren ka lokalnim organizacijama koje se svakodnevno suočavaju sa problemima na terenu.

Projekat je fokusiran na konkretne probleme koji zaista mogu biti riješeni u periodu od tri godine. Među njima su, kazala je Cvjetković, nedovoljno visoka svijest o okolišu, nedovoljna implementacija postojećih zakona, nedovoljno učešće građana i građanki u pitanjima zaštite okoliša, izostanak korporativne odgovornosti, te nedovoljno medijsko pokrivanje ekoloških tema.

Savjetnica za zaštitu okoliša Sabina Jukan pokušala je od prisutnih dobiti informacije o njihovim iskustvima u djelovanju na temama zaštite okoliša, saradnje sa institucijama vlasti u okviru ove oblasti, kao i međusobne saradnje organizacija. Prisutni su uglavnom bili saglasni kako postoje veliki problemi u odnosima organizacija civilnog društva međusobno, kao i njihovom pojedinačnom odnosu prema institucijama vlasti. Jukan je naglasila kako upravo iz tih razloga projekat „Misli o prirodi!“ podstiče međusobnu saradnju organizacija i njihovo zajedničko jačanje u ovoj iznimno bitnoj oblasti.

Ovo je treća po redu prezentacija projekta „Misli o prirodi!“. Projekat je prethodne sedmice prestavljen u Sarajevu i Mostaru, a sutra je na rasporedu prezentacija u Tuzli.

„Misli o prirodi!“ je CPCD-ov trogodišnji projekat kojeg finansira Vlada Švedske u iznosu od 3 miliona KM. Kao organizacija čiji je opšti cilj promocija civilnog društva, u okviru ovog projekta se nastoji povećati uticaj civilnog društva u zaštiti okoliša, kroz umrežavanje organizacija civilnog društva, institucija, stručnih lica, medija i mladih za zajedničko, sinhronizirano i snažno djelovanje na lokalnom nivou. Projekat je zasnovan na pet komponenti: zagovaranje; eko hubovi; eko škole; mladi; i eko novinari/ke.