Dan planete Zemlje (Dan Majke Zemlje), koji se obilježava svakog 22. aprila, prilika je da se podsjetimo važnosti očuvanja i zdravlja naše planete – štiteći sve ekosisteme, štitimo i očuvanje života na planeti. Od razornih požara, ekstremnih vrućina i suša, poplava, zagađenja zraka, voda i zemljišta, do pandemije koronavirusa koja negativno utiče na zdravlje svjetskog stanovništva, ali i zdravlje našeg ekosistema, svjedoci smo svakodnevnog „poziva upomoć“ koji nam upućuje Majka Zemlja.
Sa ciljem motivacije i mobilizacije šire zajednice u Bosni i Hercegovini u očuvanju prirode, tim „Misli o prirodi!“ uz svoje partnere i EKO HUBove se pridružuje globalnoj akciji za obnavljanje našeg svijeta organizacijom niza inspirativnih, promotivnih i edukativnih aktivnosti. Pozivamo vas da pratite i aktivno sudjelujete u svim našim predstojećim aktivnostima i da se, na taj način, pridružite zajednici više milijardi ljudi širom svijeta koji učestvuju u obilježavanju ovog važnog dana.
Dan planete Zemlje nije samo 22. aprila, nego bi trebalo da bude svaki dan, stoga vas pozivamo da se pridružite našim aktivnostima – Misli o prirodi!
Svi zajedno za planetu Zemlju – naš jedini dom.
O inovativnom pristupu u edukaciji mladih o okolišnim temama u prethodna četiri dana učili su članovi i članice devet Eko HUBova formiranih u okviru projekta „Misli o prirodi!“.
HUBovi putem radionica koje redovno održavaju nastoje mladim prenijeti znanje iz oblasti zaštite okoliša i privući ih toj temi, te se treningom nastojao povećati kapacitet Eko HUBova u pružanju podrške djeci, mladima, školama, organizacijama civilnog društva i drugim zainteresovanim kroz prenos znanja.
Trening su vodile Edina Malkić i Smilja Mrđa, a kroz trening je predstavljen i priručnik za osnovne i srednje škole Ekoškologija, čija je autorica upravo Mrđa, a koji je ranije prezentovan školama uključenim u program Eko škola u okviru projekta „Misli o prirodi!“.
Kroz četiri dana treninga učesnici i učesnice su sa edukatoricom Malkić naučili teoretske osnove neophodne za proces prenosa znanja, ali i učestvovali u praktičnom radu kroz različite radionice i vježbe koje je vodila Mrđa.
„Pristup učesnika je zaista bio fleksibilan i interaktivan. Učesnici su se pristali spustiti na nivo djeteta, na čemu sam im posebno zahvalna, kako bi naučili prenijeti mladima ono što piše u ‘Ekoškologiji’ i znanje o okolišu uopšte“, prenijela je svoje utiske Mrđa.
Trening je generalno osnažio organizacione i institucionalne kapacitete Eko HUBova kako bi mogli da daju podršku drugim organizacijama i interesnim grupama na području koje obuhvataju.
Maidu Maksumiću iz organizacije „Nešto Više“, koja rukovodi Eko HUBom Mostar, bilo je drago što imao prilike sresti prijatelje i partnere iz drugih Eko HUBova.
„Od oba profesora smo naučili dosta toga što će nam koristiti u budućnosti. Prvi dio treninga će nam pomoći da poboljšamo svoj i radi čitave mreže Eko HUBova, a u drugom dijelu smo učili o tome kako privući djecu u naše buduće aktivnosti što je nama jako bitno“, rekao je Maid.
Na treningu se govorilo i strateškom planu Eko HUBova te planovima za osnivanjem zajedničke mreže što je naredni korak Eko HUBovima.
By: Misli o Prirodi
Centar za ekonomski i ruralni razvoj CERD Eko HUB Eko HUB Laktaši Eko HUB Maglaj Eko HUB Mostar Eko HUBovi UG Fojničani Maglaj
Tri Eko HUBa formirana su danas u okviru projekta „Misli o prirodi!“ potpisivanjem ugovora između Centra za promociju civilnog društva i lokalnih organizacija koje će koordinirati HUBovima u svojim područjima – Udruženjem građana „Nešto više“ za Eko HUB Mostar, Centrom za ekonomski i ruralni razvoj za Eko HUB Laktaši, te Udruženjem građana „Fojničani“ iz Fojnice kod Maglaja za Eko HUB Maglaj. Organizacije su izabrane na osnovu javnog poziva koji je CPCD raspisao u decembru prošle godine.
„Okoliš ne može čekati neka bolja vremena, a civilno društvo je odlučno da sve raspoložive resurse umreži kako zaštita okoliša i prirode ne bi ostale marginalizovane oblast u periodu koji slijedi. Zbog toga smo danas potpisali ugovore sa tri organizacije iz Mostara, Maglaja i Laktaša, i time zvanično počeli saradnju u okviru projekta ‘Misli o prirodi!’. Ove tri organizacije će od danas voditi Eko HUBove u svojim regijama obuhvatajući ukupno 12 općina, a od prvog juna će im se pridružiti još šest organizacija koje će sinhronizirano raditi u oblasti zaštite okoliša u 39 općina u BiH.”, izjavila je Dajana Cvjetković, projektna menadžerica u Centru za promociju civilnog društva.
Sastanak je i pored situacije sa korona virusom protekao u ugodnoj atmosferi sa iskazanim optimizmom za ostvarenje zajedničkog cilja. Prisutnima se iz svog doma obratila direktorica Centra za promociju civilnog društva Aida Daguda naglasivši da CPCD istinski vjeruje u snagu civilnog društva da napravi vidljive i dugoročne promjene isključivo partnerskim djelovanjem, zbog čega je i koncept trogodišnjeg projekta “Misli o prirodi!”, kojeg finansijski podržava Švedska, baziran na partnerstvu više od 100 organizacija civilnog društva i medija u BiH.
Miodrag Matavulj, izvršni direktor Centra za ekonomski i ruralni razvoj, vjeruje kako će devet Eko HUBova širom BiH zaista predstavljati silu i nezaobilazan faktor u svim pitanjima vezanim za ekologiju i zaštitu životne sredine, te kako će projekat organizacijama donijeti potrebnu promociju i, vrlo izvjesno, omogućiti im samoodrživost u ovoj oblasti i nakon isteka projekta.
Osim Matavulja, ugovor je ispred „Nešto više“ potpisao Aleksandar Bundalo te ispred „Fojničana“ Davor Šupuković.
Eko HUBovi predstavljaju mreže organizacija civilnog društva i drugih zainteresovanih strana uključenih u procese zaštite okoliša na određenom području. Cilj je stvoriti lokalne mreže partnera koje će raditi na zaštiti okoliša, a njihov rad temeljit će se na direktnim kontaktima sa građanima i građankama, posebno mladim, organizacijama civilnog društva, medijima, lokalnim vlastima, kompanijama i školama u svom krugu djelovanja. HUBovi će odmah pristupiti aktivnostima u cilju promocije i razvoja permakulture u BiH, odnosno uzgoja povrća i drugog bilja u okviru vlastitih mogućnosti – na balkonima, trijemovima, terasama i krovovima zgrada – tokom pandemije korona virusa. HUBovi će pružati stručno znanje i savjetovanje o tome kako započeti organsko mikro vrtlarstvo, uključujući razvoj permakulturne proizvodnje na nivou domaćinstva.