Piše: Mr.sc. Sabina Jukan
Šta je to Protokol o registrima ispuštanja i prenosa zagađujućih materija – PRTR
Na vanrednom sastanku strana u Kijevu, Ukrajina, 2003. godine u okviru 5. Ministarske konferencije „Okoliš za Europu“ usvojen je Protokol o registrima ispuštanja i prenosa zagađujućih materija (Protocol on Pollutant Release and Transfer Registers, PRTR) uz Aarhusku konvenciju. Protokol PRTR je stupio na snagu 8. oktobra 2009. godine nakon što ga je ratificiralo 16 država, čime je postao pravno obavezujući međunarodni instrument.
Protokol PRTR je izrađen s ciljem da se ojača prvi stub Aarhuske konvencije koji se odnosi na pristup javnosti informacijama o okolišu. Protokol PRTR obavezuje uspostavljanje usklađenih registara ispuštanja i prenosa zagađujućih materija koji će pomoći u identifikaciji najvećih tačkastih izvora zagađenja, uključujući one koji ispuštaju stakleničke plinove koji doprinose klimatskim promjenama. Definira obaveze prikupljanja podataka za registre zagađivanja okoliša i definira ko i šta izvještava. Sadrži listu od 86 zagađujućih materija iz tačkastih izvora te obavezuje izvještavanje o zagađujućim materijama iz difuznih izvora, o otpadu i prenosu opasnog otpada.
PRTR omogućuje vladama da:
Koristi od PRTRa za industriju, menadžment i radnike:
Koristi od PRTRa za opću javnost, građane i istraživače:
Stanje u Bosni i Hercegovini
BiH još uvijek nije ratificirala Protokol o PRTRu, ali je kroz okolišnu legislativu definirala vođenje registara. Tako je Zakonom o zaštiti okoliša FBiH („Službene novine Federacije BiH“, broj 15/21), članom 34 stav 1 propisano da „Federalno ministarstvo vodi elektronske registre o zagađivačima, zagađenjima i postrojenjima u kojima su prisutne opasne tvari koji predstavljaju osnov za izvještavanje u skladu sa zakonskim obavezama i međunarodnim ugovorima, uključujući one koji proizilaze iz Kijevskog protokola i Arhuske konvencije o pristupu informacijama.“ Prema ovom članu Zakona pored PRTR registra propisano je i uspostavljanje Registra o postrojenjima u kojima se skladište opasne materije (SEVESO postrojenja).
U Republici Srpskoj osnov za vođenje Registra ispuštanja i prenosa zagađujućih materija se nalazi u Zakonu o zaštiti životne sredine (“Službeni glasnik Republke Srpske”, br. 71/12, 79/15 i 70/20). Navedenim zakonom je propisano da registar vodi Republički hidrometeorološki zavod Republike Srpske i tako se radi od 2012. godine. Prije toga, Registar ispuštanja i prenosa zagađujućih materija se vodio od strane Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske. Zakonom je propisano da Izvještaj o ispuštanjima i prenosima zagađujućih materija dostavlja odgovorno lice za koje je izdata ekološka dozvola i ova obaveza se unosi u svaku izdatu ekološku dozvolu. U skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine u 2007. godini donešen je Pravilnik o metodologiji i načinu vođenja registra postrojenja i zagađivača (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 92/07). Navedeni pravilnik se nije mijenjao u prethodnom periodu.
Nadležno odjeljenje za zaštitu životne sredine Vlade Brčko distrikta BiH ima obavezu voditi registar postrojenja i zagađivača u Brčko distriktu BiH što je propisano Zakonom o zaštiti životne sredine Brčko distrikta BiH.
Nažalost iako nadležne institucije imaju obavezu vođenja registara nijedan nije javno dostupan i za svaku informaciju se morate obratiti nadležnoj instituciji.
Svoja iskustva na ovu temu podijelili su s nama i predstavnici Eko foruma Zenica. Prof. dr. Samir Lemeš je istakao da:“PRTR je za Zenicu izuzetno važan jer Eko forum već 14 godina pokušava da industrijsko zagađenje iz zeničkih metalurških postrojenja dovede u zakonom propisane okvire. Svi naši pokušaji se zasnivaju na činjenicama, koje su često nedostupne, iako zakon kaže da moraju biti javne. Da bi se podaci o kvalitetu zraka u Zenici doveli u vezu s emisijama, vršili smo pritisak na nadležne da se obezbijede pouzdana mjerenja. Naše krivične prijave bile su odbačene “zbog nedostatka dokaza” jer ta mjerenja nisu bila ni dovoljna ni kvalitetna. Procedura javne rasprave prilikom izdavanja okolinske dozvole 2017. godine pokazala je da sistemi za automatski monitoring emisija na dimnjacima ArcelorMittal Zenica nisu bili postavljeni u skladu sa standardima, što je dovelo u sumnju sve prethodno prikupljene podatke o emisijama, i tako ukazalo na nedostatke PRTR u BiH.
Na inicijativu civilnog društva, izmjenama Zakona o zaštiti okoliša FBiH stvoreni su uslovi da se smanji broj operatera koji dostavljaju podatke u registar, po uzoru na druge države, čime je znatno olakšan rad registra i podaci su “očišćeni od balasta”. Međutim i dalje nedostaje mehanizam validacije podataka koje dostavljaju zagađivači, a podaci iz registra su dostupni isključivo na upit. Teško je znati kako formulisati te upite ako ne znate šta se nalazi u registru. Zbog svega toga, izuzetno je važno imati javno dostupan PRTR, kako bi i javnost imala priliku da analizira te podatke, identifikuje probleme i njihove uzroke, te na osnovu toga vrši pritisak na nadležne institucije.“
Mnogo projekata je realizirano na ovu temu u BiH i mnogo novaca je potrošeno, ali nažalost, i dalje imamo problema s uspostavom efikasnog/ih PRTR registara. U toku je implementacija projekta u kojem Resursni centar za okoliš (REC) kao partnerska oprganizacija učestvuje u realizaciji projekta „Poboljšanje registara ispuštanja i prijenosa zagađujućih materija (PRTR) u zemljama zapadnog Balkana i Republici Moldaviji“ u okviru kojeg je, između ostalog, planirano i usvajanje novih provedbenih propisa – Pravilnika za PRTR u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH te uspostavljanje PRTR online alata za izvještavanje i javno dostupne web stranice na svim nivoima vlasti u BiH.
Prema riječima Suade Numić, šefice odsjeka za uspostavu registra o postrojenjima i zagađivanjima, informiranje i obuku, iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma (FMOIT) u okvru navedenog RECovog projekta FMOIT je pripremio dva propisa koji su trenutno u proceduri donošenja: Pravilnik o registru zagađivača i zagađenjima za koji je u toku javni uvid https://www.fmoit.gov.ba/bs/okolisne-dozvole/javne-rasprave-i-javni-uvidi/javni-uvid-u-nacrt-pravilnika-o-registru-zagadivaca-i-zagadivanja-prtr i Pravilnik o postrojenjima u kojima se skladište opsane materije za koji je, također, javni uvid u toku https://www.fmoit.gov.ba/bs/okolisne-dozvole/javne-rasprave-i-javni-uvidi/javni-uvid-u-nacrt-podzakonskog-propisa-pravilnik-o-registru-postrojenja-u-kojima-su-prisutne-opasne-supstance. Gospođa Numić smatra da je neophodno: „Uspostaviti PRTR za nivo države kako bi se podaci slali sa jednog mjesta prema Europskom PRTR, obezbijediti održivost uspostavljenog informacionog sistema (unaprjeđenje, ažuriranje, javno objavljivanje podataka, kvalitet, tačnost i verifikaciju podataka itd), obezbijediti da se svi podaci i izvještaji prikupljaju i uređuju po jedinstvenoj metodologiji, obezbijediti da nadležno federalno ministarstvo objedinjuje podatke i kantonalnih ministarstava, a kroz bazu omogućiti pristup i kantonima (za njihovo teritorijalno područje), PRTR BH sistem mora biti kompatibilan sa E-PRTR zahtjevima.“
„Propisom iz 2007. godine propisana je bila uspostava referentnih centara za verifikaciju podataka, ali ne postoje kapaciteti institucija. Saradnja FMOIT, Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH i Federalnog hidrometeorološkog zavoda je ključni faktor za uspješnu validaciju podataka iz PRTR. Međutim, iako je Federalni hidrometeorološki zavod jedno vrijeme validirao podatke o emisijama u zrak, zbog podkapacitiranosti nije u mogućnosti raditi dalju validaciju tako da je novim propisom koji donosi FMOIT predviđen drugi način kontrole podataka koji postepeno moramo unaprjeđivati“, istakla je gospođa Numić
Ljiljana Stanišljević, načelnica odjeljenja za procjenu uticaja na životnu sredinu i ekološke dozvole u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS nam je po pitanju PRTRa u RSu rekla: „Republički hidrometerorološki zavod dosta dobro vodi ovaj registar i vrši razmjenu informacija. Poteškoće su svakako postojale kako u kadrovskim kapacitetima (koji su sada poboljšani), tako i u samim podacima jer su podatke dostavljala sva odgovorna lca, imaoci ekološke dozvole. Očekujemo rezultate RECovog projekta koji će donijeti veliki napredak kada je u pitanju uspostava funkcionalnog registra. Donošenjem pravilnika i drugih tehničkih dokumenta, očekujemo da se kreira dobra baza podataka i da će se postupak izvještavanja prema međunarodnim ugovorima sprovoditi sa kvalitetnim podacima.“
Po pitanju novih aktivnosti vezanih za PRTR prof.dr. Lemeš smatara sljedeće“Prema našem dosadašnjem iskustvu, uspjeh REC-ovog pokušaja da se PRTR ponovo uspostavi zavisi isključivo od institucija države i entiteta. Ne smije se ponoviti situacija da gašenjem projekta prestane održavanje sistema. Treba prevazići nedostatke zakona o javnim nabavkama, nedostatak kadrova u ministarstvima, te očite političke opstrukcije koje entitetsku nadležnost koriste kao izgovor da se ne ratifikuje PRTR protokol. Održavanje sistema mora biti kvalitetno riješeno, bilo vlastitim kapacitetima institucija ili korištenjem usluga vanjskih dobavljača. Civilno društvo mora biti uključeno u proces konsultacija za uspostavljanje sistema, kako bi se ograničeni kapaciteti institucija nadoknadili aktivizmom i kapacitetima civilnog društva. Civilno društvo ima snagu da razoruža izgovore zagađivača ukoliko ga institucije tretiraju kao partnera a ne kao kritičara.“
Obzirom da je u toku javni uvid na dva pomenuta Pravilnika u FBiH pozivamo sve zainteresirane strane da se svojim komentarima i prijedlozima uključe u proces donošenja ovih propisa, ali i da prate procese u Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH po pitanju novih propisa o PRTRu. Nadati se da će ovaj novi pokušaj dovesti do uspostave funkcionalnog i održivog, te javnosti dostupnog registra.
S novom 2022. godinom, uvodi se obaveza redovnog odvoza otpada sa izletišta Smetovi. Eko forum je, u okviru Projekta „Zaštita prirode na teritoriji grada Zenice“, nabavio četiri zvonasta kontejnera, zapremine 2,5 hiljade litara, koja su trenutno postavljena pored parkinga na Smetovima. Sa dolaskom toplijih dana, kontejneri će dobiti i svoj konačni raspored, kako bi bili lako dostupni korisnicima. Nabavljena su ukupno četiri kontejnera, dva za miješani komunalni otpad i dva za prikupljanje posebnih kategorija otpada: PET i papir.
U sklopu ove akcije, Gradska uprava je sklopila ugovor o proširenju usluga sa komunalnim preduzećem „Alba“, čiji će kamioni sedmično prazniti kontejnere i odvoziti otpad sa Smetova. Ovo je prvi put da je sistemom odvoza otpada obuhvaćeno područje izletišta Smetovi, pa će izletnici svoj otpad nakon izleta moći odlagati na jednom od nekoliko kontejnerskih mjesta na platoima.
Istovremeno je Gradska uprava nabavila dodatni broj kontejnera, koji su postavljeni na lokacije kod Izviđačkog i Planinarskog doma.
Nadamo se da će ova akcija doprinijeti odgovornijem ponašanju izletnika i da će olakšati svima koji svoj otpad nakon izleta zbrinjavaju na odgovarajući način.
Da novi sistem odlaganja otpada na Smetovima donese i novi užitak boravka u prirodi, želi vam tim Projekta „Zaštita prirode na teritoriji grada Zenice“.
Inicijativa da se Smetovi obuhvate sistemom organizovanog odvoza otpada potekla je od Saveza izviđača grada Zenice, partnera na Projektu, kojim Eko forum želi ostvariti sve uslove za proglašenje zaštićenog područja „Babina-Tvrtkovac“. S proglašenjem parka prirode, u čijim su granicama i Smetovi, moći ćemo uspješnije i sadržajnije razvijati turističku i rekreativnu ponudu omiljenog izletišta Zeničana. Zamislite Smetove sa žičarama, uređenim skijalištima, sportskim igralištima, odgovarajućim informativnim putokazima i edukativnim sadržajima, biciklističkim i stazama za maraton, bezbjednim i sigurnim stazama, zaštićenim prirodnim prostorima… Sve to i više biće moguće nakon što naša prirodna bogatstva zaštitimo zakonom.
Zaštitimo prirodu grada Zenice!
Projekat “Zaštita prirode na teritoriji grada Zenice” realizuje Eko forum, sa partnerima Udruženjem Eko Tvrtkovac i Savezom izviđača Grada Zenice.
U prostorijama MZ Janjići je 14.12.2021 održana javna tribina “Linija (od)brane: Posljednji spas za rijeku Bosnu!” u zajedničkoj organizaciji nekoliko nevladinih organizacija, članica koalicije za rijeke. Javnoj tribini je prisustvovalo oko 60 građana, i to 11 aktivista, 2 predstavnika Agencije za vodno područje rijeke Save, 2 gradska vijećnika, 3 predstavnika političkih partija (SDP i Naša stranka), te 42 mještana MZ Janjići, Gorica, Putovići i Brist. Iako je bilo omogućeno i online prisustvo, tribinu su preko interneta pratila samo 3 učesnika.
Na početku tribine prisutnima se obratio predsjednik mjesne zajednice Janjići Miralem Kaknjo. Jelena Ivanić, profesorica ekologije i zaštite životne sredine, aktivistkinja, potpredsjednica Centra za životnu sredinu Banja Luka, također je pozdravila skup te izrazila nadu da ćemo uspjeti sačuvati rijeku Bosnu. Robert Oroz, predsjednik Ekološko-humanitarne udruge „Gotuša” iz Fojnice govorio je o njegovoj borbi za rijeku Željeznicu koju je trajala više od deset godina, te o važnosti očuvanja prirode u Bosni i Hercegovini.
Ulrich Eichelmann, ekolog i konzervator koji se bavi očuvanjem i restauracijom rijeka, 2014. godine nagrađen Velikom nagradom za očuvanje prirode, zaštitom rijeka diljem Evrope bavi se više od 20 godina. Ulrich je izvršni direktor organizacije RiverWatch, koordinator kampanje “Plavo srce Europe” i producent filma “Climate Crimes”. Prisutnima je prezentirao negativne posljedice hidroelektrana i negativna iskustva iz Austrije, u kojoj postoji skoro 5000 hidroelektrana i nema slobodnih rijeka kao što je rijeka Bosna.
Pippa Gallop, aktivistica organizacije BankWatch CEE, putem video linka prezentirala je borbu za rijeke na Zapadnom Balkanu kroz monitoring i zagovaranje kod finansijskih institucija i banaka koje bi trebale kreditirati samo one projekte koji nemaju negativan uticaj na okolinu.
Emina Veljović, MA Javne uprave i međunarodnih odnosa, usmjerenje “okolišne politike”, dipl. pravnica, izvršna direktorica Udruženja “Resursni Aarhus centar u BiH”, prezentirala je pravne aspekte zaštite rijeke Bosne.
Dr.Sc. Samir Lemeš, predsjednik upravnog odbora Eko Foruma Zenica i ekološki aktivista prezentirao je retrospektivu borbe protiv HE Janjići.
Prezentacije su dostupne za download:
– Ulrich Eichelmann
– Emina Veljović
– Samir Lemeš
By: Misli o Prirodi
Eko forum Zenica Eko HUB Zenica Federalna uprava za inspekcijske poslove misli o prirodi
U prostorijama Arhus centra u Zenici 23.2.2021 održan je radno-konsultativni sastanak s Federalnom upravom za inspekcijske poslove. Tema razgovora bila je realizacija mjera iz okolinske dozvole za ArcelorMittal Zenica.
Okolinskom dozvolom za pogone i postrojenja kompanije ArcelorMittal Zenica predviđeno je da se realizira veliki broj aktivnosti za smanjenje utjecaja ovih pogona na okoliš. Na naše insistiranje, za sve te mjere propisani su rokovi za izvršenje mjera i obaveza redovnog izvještavanja o realizaciji tih mjera.
Prema izvještajima o realizaciji mjera do juna 2020 jedan dio mjera je realiziran, ali je realizacija kasnila u prosjeku skoro dvije godine. Od inspekcije smo tražili da se više angažuje na kontroli realizacije tih mjera, jer su kod Federalnog ministarstva okoliša i turizma već pokrenute aktivnosti na izdavanju nove okolinske dozvole za ove pogone i postrojenja.
U zvaničnim izvještajima za neke mjere piše da su već realizovane, ali se u opisu pojašnjava da mjere “nisu moguće” ili da će se “riješiti drugim projektima”. Zato je veoma bitno da se prilikom obnove okolinske dozvole izvrši stvarna kontrola realizacije mjera, što je upravo zadatak federalne inspekcije.
Prilikom izdavanja nove okolinske dozvole mora se voditi računa i o industrijskoj deponiji Rača, koja još uvijek nema okolinsku dozvolu za odlaganje otpada. I nova toplana, čiji probni rad bi trebao početi u martu, usko je vezana za sistem integralne proizvodnje čelika jer koristi nusprodukte koksare i visoke peći. Toplana će se prvenstveno koristiti za tehnološke potrebe proizvodnje čelika, a grijanje grada je od sekundarnog značaja. Toplana kao posebno pravno lice ima svoju okolinsku dozvolu, ali je neodvojiv dio tehnološkog procesa, posebno što se prečišćavanje koksnog i visokopećnog plina neće vršiti u skladu s EU BAT preporukama nego nakon sagorijevanja. Zato ne smije biti zaboravljena prilikom obnove okolinske dozvole za ostale pogone i postrojenja.
Od federalnih inspektora tražili smo da izvrše dodatne provjere da li je bilo incidentnih situacija u metalurškim ili drugim pogonima na dane 19. i 22. februara 2021, kada su koncentracije SO2 u Zenici bile iznad granice za proglašavanje epizode uzbune.
Novi Zakon o zaštiti okoliša FBiH konačno su usvojila oba doma Parlamenta Federacije BiH. Kad zakon bude objavljen u Službenim novinama, najveća kazna koja se može izreći za prekršaje biće 200.000 KM.
Dosadašnja praksa izricanja kazni bila je ograničena Zakonom o zaštiti okoliša FBiH iz 2003. godine: Maksimalna kazna po članu 116 tog zakona za prekršaje iznosila je samo 10.000 KM. Izmjenama Zakona o prekršajima Federacije BiH 2014. godine, maksimalne kazne koje se za prekršaje mogu izreći povećane su sa 15.000 KM na 200.000 KM, ali je Zakon o zaštiti okoliša to ograničio na 10.000 KM. Tek su se izmjenama Zakona o zaštiti okoliša FBiH koji je usvojen početkom 2021. godine izjednačili iznosi maksimalnih kazni.
Na poziv udruženja građana Čuvari/ke Fruške Gore (Srbija), uz udrugu Zeleni odred – forum (Hrvatska), te Koaliciju za održivi razvoj (Crna Gora), Eko forum Zenica aktivno će učestvovati u međunarodnoj ekološkoj akciji Eco Kids Support.
Cilj akcije je osvijestiti i najmlađe, djecu, na potrebu očuvanja dragocjenih, prirodnih resursa koji su sve više izloženi uništavanju, te da se proaktivno, na način primjeren uzrastu, uključe u borbu za njihovo očuvanje.
Želja nam je potaknuti dječju kreativnost kojom će svojim radovima, crtežima, pisanim sastavima, fotografijama, video materijalima i sl. nama odraslima objasniti šta njima znači zdrav i čist okoliš, nedirnuta priroda, te bistri potoci, rijeke i mora. Također, želja nam je potaknuti djecu da svojim djelima dočaraju emociju kada ugledaju opustošene šume, zagađene rijeke, osjete smrad odlagališta otpada ili gušenje zagađenim zrakom.
Akcija će se održati simultano u prijavljenim zemljama učesnicama, u trajanju od 5. do 15. decembra 2020. godine.
Pravo na učešće imaju djeca podijeljena prema uzrastu u tri kategorije:
– predškolski uzrast
– 1. do 5. razred osnovne škole i
– 6. do 9. razred osnovne škole.
Crteže, eseje, video materijale, fotografije i sl. na temu očuvanja prirode i okoliša slati isključivo elektronskom poštom, od 5. do 15. decembra 2020. na adresu superhero@ekoforumzenica.ba.
Nakon pregleda svih pristiglih radova, ocjenjivačka komisija Eko foruma 22. decembra 2020. izabrat će i objaviti najbolji rad u svakoj pojedinoj kategoriji, a autor će dobiti titulu LOCAL ECO SUPERHERO 2020.
Na svakom dostavljenom djelu mora biti navedeno ime i prezime autora, godine starosti, te, ukoliko je djelo nastalo u okviru organizirane školske (vrtićke) aktivnosti, i naziv škole (vrtića).
Budući da ćemo neke od radova odmah objavljivati na našoj Facebook stranici Eko forum Zenica, a neko od autora svoje djelo šalje samostalno, uz dostavljeno djelo OBAVEZNO je dostaviti i roditeljsku saglasnost za objavljivanje djela i identiteta autora!
Informacije:
Igda Lemeš – igda@ekoforumzenica.ba
By: Misli o Prirodi
Eko forum Zenica Eko HUB Zenica misli o prirodi Trening upravljanja projektnim ciklusom Zenica
Eko HUB Zenica održao je trening iz upravljanja projektnim ciklusom, namijenjen nevladinom sektoru. Tokom tri dana, predstavnici šest nevladinih organizacija iz Zenice imali su priliku naučiti i uvježbati vještine pripreme projektnih prijedloga, kao i najznačajnije aktivnosti u procesu realizacije projektnih zamisli.
Nevladine organizacije u najvećoj mjeri i opstaju zahvaljujući podršci projektnim idejama, ali kako bi se osigurala podrška fondova bitno je prije svega naučiti vještine kvalitetne pripreme.
„Namjera Eko foruma je da okupi organizacije čiji mladi su zainteresovani za upravljanje projektima. Mislim da se mladi ljudi trebaju prvo okušati na lokalnom i kantonalnom nivou, kako bi stekli iskustva za apriliciranje na fondove višeg nivoa. Sredstva koja su im na raspolaganju su ogromna, ali sami projekti moraju biti dobro pripremljeni kako bi dobili finansijsku podršku”, izjavila je voditeljica treninga, Mirhunisa Bektaš, koja je tokom tri dana, većinom kroz praktičan trening, nastojala ojačati ulogu mladih članova šest zeničkih nevladinih orgacija u vještinama pripreme i realizacije projektnih ideja.
U okviru projekta “Misli o prirodi!”, danas je održan sastanak osoblja Eko HUB-a Zenica sa rukovodstvom Regionalne deponije “Mošćanica”. Na sastanku su razmijenjene informacije o aktivnostima Eko foruma i o aktivnostima ovog javnog preduzeća.
Regionalna deponija uspostavljena je 2008. godine i do danas je na nju odloženo preko 600.000 tona komunalnog otpada, iz 8 općina Zeničko-dobojskog i Srednjobosanskog kantona i iz grada Zenice. Plan da ovo javno preduzeće preraste u regionalni centar za upravljanjem otpadom nije realiziran, iako je to bilo predviđeno svim strateškim dokumentima, uključujući i KEAP (Kantonalni Ekološki Akcioni Plan) ZDK za period 2017-2025.
U posljednje vrijeme bilo je nekoliko pritužbi građana na ispuštanje otpadnih voda iz deponije u Đulanov potok. Građani su se obraćali i Eko forumu, što je bio i jedan od povoda za ovaj sastanak. Ovlaštene laboratorije, na nalog inspekcije izvršile su analizu vode iz tog potoka, i to uzvodno, na mjestu ispusta i nizvodno od ispusta iz deponije. Ispitivanja su pokazala da je toksičnost vode u Đulanovom potoku unutar dozvoljenih granica (>50%), ali da je voda zagađena ne samo na ispustu iz deponije nego i uzvodno i nizvodno od ispusta (izvještaj smo dobili i možete ga preuzeti na linku ispod ovog teksta).
Deponija je tek nedavno pustila u pogon postrojenje za prečišćavanje deponijskog filtrata, ali kapacitet tog postrojenja nije dovoljan da se prečiste potrebne količine otpadnih voda u situacijama povećanih padavina. Razlog za to je što su se 12 godina procjedne vode skupljale u taložnim bazenima deponije, bez postrojenja za prečišćavanje deponijskog filtrata. Dobili smo informaciju da je potrebno izvjesno vrijeme rada ovog postrojenja kako bi se koncentracije zagađujućih materija koje se povremeno prelijevaju iz taložnih bazena u Đulanov potok dovele u dozvoljene granice. Istovremeno bi bilo dobro da se počnu rješavati i drugi nekontrolisani ispusti otpadnih voda iz okolnih sela.
By: Misli o Prirodi
CPCD Eko forum Zenica Eko HUB Zenica misli o prirodi Zaštita okoliša i ljudska prava
Zagađenost zraka, vode, tla u Bosni i Hercegovini među najgorim je u Evropi. Pravni lijekovi za borbu protiv ovih problema nisu dovoljno efikasni, i kao takvi koriste se minimalno ili su nepoznati široj javnosti. Kroz projekat “Zaštita okoliša i ljudska prava” koji finansira Vlada Republike Češke, a implementira udruženje Eko forum Zenica, izrađena je internet platforma www.eko-prava.ba za podršku građanima s ciljem zaštite ljudskih prava vezanih za okoliš, koja sadrži informacije na temelju kojih će građani moći ostvariti svoja prava.
U okviru ovog projekta u četvrtak (15.10.2020.) od 10:30 do 12:30 sati bit će organizovana konferencija za organizacije civilnog društva, ekološke aktiviste i sve zainteresirane osobe koje žele saznati kako ostvariti svoja prava u zaštiti okoliša pred pravosudnim organima u Federaciji BiH.
U skladu s preporukama kriznog štaba Ministarstva zdravstva, konferencija će se realizirati online.
Broj učesnika nije ograničen, ali neophodno je da svaki učesnik popuni poseban aplikacijski obrazac. Svi učesnici dobit će upute za priključivanje na konferenciju nakon prijave.
Pozivamo Vas da najkasnije do utorka, 13.10.2020 u 12:00 sati pošaljete prijavu za učešće na konferenciji, popunjavanjem formulara koji je dostupan na linku: http://tiny.cc/ekoprava
10:00 – 10:30 | Press konferencija i prezentacija portala eko-prava.ba za predstavnike medija (prostorije Eko foruma Zenica, Talića brdo 11) |
10:30 – 11:00 | Predstavljanje učesnika i prezentacija projekta – Mirhunisa Bektaš, koordinatorica projekta, Eko forum Zenica – Anesa Terza Vuković, ambasada Češke Republike u Sarajevu – Daut Bajramović, Misija OSCE u BiH, terenski ured Travnik – Samir Lemeš, predsjednik Upravnog odbora udruženja Eko forum Zenica |
11:00 – 11:15 | Presude Evropskog suda za ljudska prava u pitanjima zaštite okoliša – Đana Stojančić, Karl‐Franzens‐University Graz |
11:15 – 11:30 | Regionalna mreža ombudsmena za zaštitu okoliša – Edin Ibrahimefendić, Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH |
11:30 – 11:45 | Prezentacija portala eko-prava.ba – Zlatan Dizdarević, Eko forum Zenica |
11:45 – 12:00 | Interaktivna anketa za učesnike konferencije – Ada Alibegović, Eko forum Zenica |
12:00 – 12:30 | Diskusija o rezultatima ankete – Moderator: Samir Lemeš, Eko forum Zenica |
Aktivisti Eko foruma, koji vrši ulogu Eko HUB-a Zenica, održali su 7.10.2020. godine sastanak sa rukovodstvom javnog preduzeća “Vodovod i kanalizacija” d.o.o. Zenica. To preduzeće obavlja javnu komunalnu djelatnost vodosnabdijevanja i odvodnje, koja podrazumijeva proizvodnju (zahvatanje, prečišćavanje i dezinfekciju) i distribuciju vode za piće, te prihvatanje, odvođenje, prečišćavanje i disponiranje otpadnih (fekalnih) i atmosferskih voda.
Na sastanku se razgovaralo o informacijama od javnog značaja koje mogu biti podloga za buduću saradnju. Fokus razgovora bio je na započetim projektima izgradnje centralnog gradskog kolektora i postrojenja za tretman otpadnih voda. Dobili smo detaljne informacije o tom projektu, koji je započeo još prije pedeset godina, a sada je u fazi pripreme tendera za izbor izvođača radova na projektovanju, izgradnji i puštanju u rad tog postrojenja. Sredstva za te namjene već su obezbijeđena, i realizacija tog projekta smanjiće zagađenost rijeke Bosne nizvodno od Zenice. Međutim, i dalje ostaje problem otpadnih voda koje nastaju uzvodno i koje rijeke Lašva, Kočeva, Babina rijeka i Bosna donesu do Zenice.
Iako je EBS (ekvivalentni broj stanovnika) za grad Zenicu oko 100.000, veliki problem predstavlja kašnjenje u odvajanju komunalnih od industrijskih otpadnih voda. Upravo industrijske otpadne vode imaju EBS koji je i pet puta veći od onoga iz gradskog područja. Projekti koji su bili planirani prije nekoliko decenija i aktuelizirani nakon obnove integralne metalurške proizvodnje, nedopustivo kasne, jer kompanija ArcelorMittal čeka da se prvo odvoje gradski kolektori pa da tek onda traži tehnička rješenja za svoje otpadne vode.
Potvrdu važnosti saradnje svih institucija i privrednih subjekata na zaštiti voda dodatno je istakla vijest o trovanju ribe u rijeci Bosni kod mjesta Jelina, koje se nalazi nedaleko od sadašnjeg zajedničkog ispusta gradskih i industrijskih otpadnih voda.
Razgovaralo se i o vodosnabdijevanju i problemima koje predstavlja nekontrolisana sječa šume u vodozahvatnoj zoni Kruščice.