Napravi promjenu – Dan održivosti

Piše: Aida Nadarević

27. oktobra, četvrte srijede u mjesecu oktobru, obilježava se Dan održivosti koji je kreiran kao podsjetnik zajednici na važnost brige o okolišu i pruža svijetu priliku da se bolje upozna s tom temom.

1969. godine Zakon o nacionalnoj politici zaštite životne sredine uveo je ideju o održivom razvoju obzirom da jekvalitet vode, zraka i drugi ekološki problemi bili briga kongresa u tadašnje vrijeme.  

Šta je održivost? 

Svjetska komisija UN-a za okoliš i razvoj, definiše održivost kao „razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjosti bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe.“ 

Ili, jednostavnije rečeno – održivost osigurava da sve što izgradimo ne utiče na buduće generacije, naprimjer, iskorištavanje snage vjetra ne utiče na buduće generacije, ali sagorijevanje nafte utiče jer ispušta emisiju ugljika u atmosferu. 

Kako znati da li je neki proizvod zaista dobar za životnu sredinu? 

Odgovor svakako zavisi od toga šta i odakle kupujete, na primjer, ukoliko kupujete kućni aparat, potražite adekvatnu oznaku koja ukazuje da određeni proizvod troši manje energije, što vam ujedno omogućava i sortiranje proizvoda kako biste pronašli ono šta tražite. 

Reciklaža 

Recikliranje je važna komponenta za održavanje okoliša. Reciklažom omogućavamo budućim generacijama energiju i resusre potrebne za održavanje sretne i zdrave planete. Također, promoviše ekonomsku i društvenu održivost pored održivosti životne sredine. Potrebno je manje energije za recikliranje predmeta nego za stvaranje novih. 

Za recikliranje otpada nam ne treba mnogo, ali iz nekog razloga ljudi još uvijek ne odvajaju vrijeme za odvajanje otpada, iako više za od 300 miliona tona plastike koja se proizvodi svake godine postoji velika potreba za više reciklaže, u suportnom ćemo dozvoliti da do 2050. godine u okeanima, morima i rijekama bude više plastike nego ribe. Važno je znati da se reciklirani materijali mogu preraditi u nove proizvode koji smanjuju potrebu za izradom novih materijala i kao rezultat toga, pomoći ćemo u smanjenju otpada, zagađenja i emisija.  

Za zdravlje okoliša nije potrebno mnogo, a dobar dan za početak kreiranja promjene je upravo danas kada se obilježava Dan održivosti. Važno je početi, malim koracima, samo reciklaža može imati ogroman učinak tokom cijelog života, a samim tim ćete pokrenuti i druge da slijede vaš primjer. 

Veliki broj kompanija posvećuje vrijeme podučavanju zaposlenih o tome šta se u njihovim kancelarijama može reciklirati. Ne samo da je ovo korisno za našu životnu sredinu nego pomaže kompanijama da uštede novac. Neke kompanije se obavezuju da će koristiti dvostrani papir za štampanje, kupovati reciklirani papir i koristiti prirodnu i sunčevu svjetlost i ventilaciju tokom dana.  

Malim koracima do ostvarenja velikih ciljeva. Ne morate biti dio zajednice kako biste bili korisni okolišu barem jedan dan u godini. Počnite odmah, za bolju budućnost. 

 

Šta može biti vaš doprinos, pitate se? 

Jednostavno je, za početak, donirajte odjeću koju niste nosili mjesecima, donirajte predmete koji vam više nisu potrebni, reciklirajte – probudite kreativnu stranu u svom životu, ugasite svjetla u prostorijama koje ne koristite, isključite uređaje koje ne korisitite, uzgajajte svoje povrće, ugasite vodu kada perete zube, koristite bocu vode za višekratnu upotrebu, pokupite smeće s ulice kad god ste u prilici. Odvajaj i recikliraj svoj otpad ili sirovine, posjeti reciklažni pogon u svom gradu i raspitaj se kako najučinkovitije smanjiti otpad. Učestvuj u javnim rasparavama u svojoj opštini, mjesenoj zajednici ili piši pisma/mailove predstavnicima u vlasti. Učlani se u različite grupe na društvenim mrežama koje rade na zaštiti prirode i jačanju održivosti.

Da li biste vi mogli bez svog automobila jedan dan u godini?

Piše: Aida Nadarević

Opće poznata činjenica je da se, danas, više od milijardu motornih vozila kreće na cestama širom svijeta i ponekad se čini kao da nismo u mogućnosti izbjeći zagađenja, buke i opasnosti koje stvaraju.

Godine istraživanja otkrile su negativan uticaj automobila na okoliš. Na međunarodnoj konferenciji 1994. godine distribuiran je rad u kojem se raspravljalo o strategiji za smanjenje ovisnosti o automobilima. Krajem 1990-tih godina, projekti bez automobila planirani su i implementirani u različitim evropskim gradovima. 1997. godine Britansko udruženje za transport okoliša koordiniralo je tri godišnja dana bez automobila, a Španija, Italija i Francuska su slijedile slične projekte.

Dani bez automobila su stigli u Južnu Ameriku 2000. godine, kada je prvi put održan u Bogoti, a iste te godine je održan Evropski dan bez automobila. Od tada je to godišnji događaj za 46 zemalja i 2000 gradova širom svijeta.

Šta je cilj?

Jedan dan godišnje se odvaja za pokušaj izbjegavanja korištenja automobila i ima za cilj skinuti toplinu s planete Zemlje na samo jedan dan, potičući ljude da manje zavise od svojih svakodnevnih prijevoznih sredstava i umjesto njih, isprobaju alternative. Svjetski dan bez automobila osmišljen je tako da svi izbjegavamo korištenje vozila na jedan dan i odličan je za podizanje svijesti o velikoj količini zagađenja.

Da bi se razumjelo zašto je ovaj dan toliko važan, bitno je razumjeti zagađenje zraka, kako i koliko vozila tome doprinose. Zagađenje zraka upućuje na prisutnost stranih tvari u zraku  što se također može rezultirati prekomjernom količinom specifičnih nečistoća koje bi nam u protivnom nanijele štetu. Kada vozilo sagorijeva benzin, ispuštaju se zagađivači, a isparenja će pobjeći u zrak. Mnoge tvari koje dolaze iz vozila mogu uzrokovati oštećenja pluća, poput dušikovih oksida, otrovni spoj ugljika i vodika, ugljen monoksida.

Kako iskoristiti dan bez automobila?

Najbolji način obilježavanja Svjetskog dana bez automobila je jednostavno ne koristiti svoje vozilo. Ukoliko trebate negdje ići, prošetajte ili vozite biciklo. Obrazujte se o ulozi koju automobili imaju u budućnosti našeg okoliša. Istražite alternativne izvore energije za automobile. Pronađite način u svojoj zajednici da se krećete bez automobila. Provedite vrijeme sa svojom djecom dok hodate do škole.

Pored toga smanjujete trošenje vašeg vozila, štedite, imate niže troškove održavanja, smanjujete ugljenov otisak, ali i psihički vježbate.

Nije teško shvatiti zašto bi bilo korisno imati barem jedan dan godišnje u kojem nema automobila na cesti, zar ne?

Korištenjem bicikla pružate sebi, svom tijelu i okolini niz prednosti o kojima mnogi možda ne razmišljaju. Odličan su način da ostanete zdravi i učestvujete u nekim vježbama što će svakako donijeti nešto dobro u vašoj svakodnevnoj rutini. Djeca će razviti vještine ravnoteže, koordinacije i koncentracije, što također donosi promjene u drugim segmentima života, poput sticanja prijateljstva, boljeg rada u školi, ali i isprobavanja novih izazova, a ni odraslima neće škoditi! Jeste li probali? Ne zvuči loše!

 

Kada ćemo i možemo li mi jedan dan posvetiti prirodi i odreći se svakodnevne upotrebe automobila barem na jedan dan?

 

 

https://www.daysoftheyear.com/days/world-car-free-day/

https://nationaldaycalendar.com/car-free-day-september-22/

 

Prvi paketići sa biljkama i sjemenčicama su već udomljeni

Polako popunjavamo listu novih učesnika/ca koji će direktno sudjelovati kroz našu kampanju “Ja sadim, a ti?”, a prve paketiće sa biljkama i sjemenčicama smo već udomili.

 

Do sada imamo 31 od 50 planiranih prijava. U nastavku je lista učesnika/ca koji su dostavili sve traženo i koji su direktno uključeni u kampanju “Ja sadim, a ti?”.

1. Adrijana H.B., Tuzla
2. Aleksandra G., Doboj
3. Azra M., Sarajevo
4. Darija B., Banja Luka
5. Dragana B., Doboj
6. Helena S., Mostar
7. Inga K., Mostar
8. Maja O., Tuzla
9. Mirha T., Sarajevo
10. Ognjen i Gorica G., Šamac
11. Samra M., Sarajevo
12. Sandra B., Sarajevo
13. Draško V., Banja Luka
14. Katarina M., Travnik
15. Naida K., Sarajevo
16. Omer M., Mostar
17. Jozo D., Žepče
18. Ena C., Sarajevo
19. Amra H., Sarajevo
20. Marko P., Grude
21. Nada R., Bosanski Petrovac
22. Tanja K, Banja Luka
23. Azra H., Zenica
24. Zora B., Mostar
25. Alma B., Sarajevo
26. Emir J., Vogošća
27. Darija R., Sarajevo
28. Hanifa Z., Banovići
29. Amila B., Sarajevo
30. Ivana Z., Sarajevo
31. Mirjana T., Istočno Sarajevo

 

Čestitamo našim budućim vrtlarima/cama i radujemo se našem druženju!

 

Mjesta, još uvijek ima – pridružite nam se ukoliko i Vi želite da kreirate svoj mini jestivi vrt.

 

U utorak 08.05.2021. godine, podijelili smo i udomili i naše prve vrtlarske paketiće u Mostaru.

 

Vrtlarske paketiće su dobili:

1. Zora Božić
2. Inga Kotlo
3. Helena Skorupan
4. Omer Mesihović

 

Šta se krije u vrtlarskom paketiću?

Sadnice: tri sorte paradajza, dvije sorte patlidžana, dvije sorte paprika, čili papričica, krastavac, cvekle, blitve, kelj lišćar, raštike, dvije sorte jagoda, salate, timijan, fizalis, batat, hajdučku travu i mladi šipak (nar) ljutunac.

Rizome: menta, matičnjak i kopriva.

Sjemenke: crveni i žuti suncokret, kukuruz kokičar, zeleni grah, bob, grašak, mrkva, bosiljak, neven, kadifice, cinije, dragoljub, ljubičasti i žuti luk, peršin, bijeli luk i dodatno po jedna mlada voćka.

 

Ako živite u Bosni i Hercegovini, imate balkon, pristup terasi/dvorištu ili malenoj okućnici, najosnovnija znanja u rukovanju smart telefonom ili računarom, imate Facebook profil i član/ica ste naše Facebook grupe “Ja sadim, a ti?” i želite učiti kako da njegujete uspješan vrt u skladu sa prirodom – onda ste vi naš pravi(a) kandidat(kinja)!

Svoju prijavu možete popuniti OVDJE.

«Ja sadim, a ti?» je kampanja namijenjena punoljetnim osobama koje NEMAJU ozbiljnog iskustva u proizvodnji hrane i NEMAJU već organiziran jestivi vrt da, uz podršku, steknu praktične vještine efektnog uzgoja hrane na malim prostorima (uzgojne površine maksimalno 5 m²). Ukoliko već uzgajate hranu, molimo Vas da ne aplicirate i da dozvolite početnicima/cama da se pridruže svijetu vrtlarenja.

Više o kampanji možete pročitati OVDJE.

„Misli o prirodi!“ trogodišnji je projekat kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.