Telefon: 033 644-810
Email: info@mislioprirodi.ba
Misli o prirodi
Misli o prirodi
  • O Projektu
  • Grantovi
    • O grantovima
    • Otvoreni pozivi
    • Prvi krug odobrenih grantova
    • Drugi krug odobrenih grantova
    • Treći krug odobrenih grantova
  • Aktuelnosti
    • Vijesti iz projekta
    • Eko vijesti
  • Eko HUB
    • O Eko HUBovima
    • Aktuelnosti iz mreže Eko HUBova
  • Eko Škole
  • Eko Mladi
  • Eko Mediji
  • Ja sadim, a ti?
  • Eko Riznica
  • Blog

CPCD

Misli o Prirodi > CPCD
23
nov
Centar za ekologiju i energiju na okruglom stolu predstavio analizu biodiverziteta jezera Kop Šićki Brod

By: Misli o Prirodi

Centar za ekologiju i energiju CPCD Kop Šićki Broj misli o prirodi Spasimo naša jezera

U okviru projekta „Spasimo naša jezera“, 23.11.2021. godine, Centar za ekologiju i energiju je organizirao okrugli sto na kojem je prezentiran dokument “Biodiverzitet jezera Kop Šićki Brod“.

Jezero Kop Šićki Brod po osnovu analize biodiverziteta karakteriše prisustvo 69 vrsta algi, sedam vrsta vodenih biljaka, 43 vrste biljaka u obalnom području, sedam vrsta vodozemaca i dvije vrsta riba. Dobra zastupljenost stanišnog tipa koji se nalazi na Crvenoj listi staništa, te prisustvo vrsta čiji razvijeni stadiji predstavljaju prioritet u zaštiti u zemljama Evropske unije, prisustvo predatornih vrsta ptica (gnjurac, divlja patka), diverzitet vodozemaca i algi ukazuju na visok potencijal očuvanja ovog staništa.

Bogati specijski i ekosistemski diverzitet imaju veliki značaj za razvoj ekoturizma. Ekoturizam na ovom jezeru u budućnosti može značajno doprinijeti održavanju i povećanju populacija životinjskih vrsta i vrijednosti biodiverziteta kroz prihode ostvarene od ekoturizma. To se može postići razvojem pozitivnog doprinosa ekoturizma u pogledu biološke raznovrsnosti, zaštićenih područja, restauracije staništa, ali i kroz angažman lokalnih zajednica i mobilizacije raspoloživih prirodnih resursa.

„U procesu upravljanja ovim akvatorijem je od posebnog značaja neophodno istaći da unošenje novih bioloških vrsta, poribljavanje, ozelenjavanje površina, izgradnja objekata, te korištenje vodnih plovila treba biti pod stručnim nadzorom što bi jasno trebalo biti precizirano planom upravljanja. Na jezeru su primjetni primjeri unošenja stranih vrsta, korištenja različitih motorizovanih plovila, kao i neplanskog korištenja priobalnog prostora. Ove aktivnosti u budućnosti mogu značajno narušiti formirane biološke zajednice i doprinijeti pogoršanju kvaliteta voda“, rečeno je na ovom skupu.

23
nov
PRIRODA I DRUŠTVO sa Amerom Obradovićem: Gdje je priroda u politici?

By: Misli o Prirodi

Amer Obradović CPCD misli o prirodi Mreža progresivnih inicijativa Nezavisni blok Priroda i društvo

U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, realiziran je niz intervjua sa zastupnicima i zastupnicama entitetskih parlamenata o važnosti zaštite okoliša.

Amer Obradović zastupnik je Nezavisnog bloka u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i učesnik projekta „Priroda i društvo“. Odnos prema zaštiti okoliša procjenjuje – lošim.

„Građani i institucije okoliš posmatraju kao nešto tuđe, nešto o čemu drugi trebaju brinuti. Razmišlja se tipa – samo nek’ nije u mojoj avliji, samo nek’ nije u mom autu. I onda to smeće završi svuda oko nas. Dovoljno je vidjeti smeće pored cesta, u rijekama, na izletištima… Nemamo svijesti, niti odgovornosti, nažalost. Naravno, institucije imaju veću odgovornost da naprave zakonski okvir kako bi građani imali veću svijest o zaštiti okoliša. Taj naš loš odnos moramo mijenjati i institucije su te koje moraju donositi strateške dokumente i pravce. Moderne demokratske zemlje ubrzano rade na tome, a mi u FBiH i čitavoj Bosni i Hercegovini, bojim se, zarobljeni smo u neke druge teme, u etničke priče gdje se zaštita okoliša posmatra kao sporedna, nebitna stvar, a poticaji za te svrhe se zloupotrebljavaju u stranačke i privatne svrhe. Okoliš je jedno od važnih pitanja za našu budućnost.„ – navodi Obradović.

Stavljati teme zaštite okoliša na dnevni red u zakonodavna i izvršna tijela, te u javni prostor dužnost je političara i političarki, smatra ovaj zastupnik.

„Poznato je da nema ubrzanog društvenog i ekonomskog razvoja bez postizanja okolišne održivosti. Za to su potrebne su efikasne, transparentne, inkluzivne i odgovorne javne institucije, na čemu treba insistirati, te organizirati kampanje i stimulirati debatu o politikama u ovoj oblasti, po ugledu što upravo radimo u projektu ”Priroda i društvo”. Političari na svim nivoima bi trebali raditi na podizanju svijesti o zaštiti okoliša. Od vitalnog značaja je pokrenuti inicijative za modernizaciju nastavnih planova i programa osnovnih i srednjih škola, uz razvoj zelenih vještina, kako bi se zaštita okoliša postala kompatibilna sa tržištem rada i klimatskim promjenama. Političari moraju biti okrenuti prema inovacijama, koje se ogledaju u uvođenju i primjeni novih, posebno digitaliziranih tehnologija i usluga i u ovom važnom životnom segmentu.“ – ocjenjuje zastupnik Amer Obradović.

A kako delegirati ovu temu u političke krugove gdje je sukob dominantna dinamika funkcionisanja i može li zaštita okoliša upravo biti zajedinčki interes različitih političkih opcija, Obradović odgovora:

„Može i mora, zato što je to vitalna tema za sve građane. Često se u ovoj zemlji poziva na tzv. vitalni nacionalni interes, a ja mislim da je zaštita okoliša bukvalno vitalni interes svih ljudi u Bosni i Hercegovini. Zato vjerujem da ima političara koji su, bez obzira na stranačku pripadnost, spremni raditi na ovim temama i konkretno realizirati akcije koje stimuliraju zajedničke projekte podizanja svijesti o zaštiti okoliša i razvoja tzv. ”zelenih radnih mjesta”, od civilnog društva i privrednih subjekata pa do institucija. Vjerujem da je važno jačati institucije i kadrove koji se bave okolišom, prirodom i kulturnim naslijeđem, usaglašavati zakonodavstvo o okolišu sa zakonodavstvom EU, definirati prava i obaveze vlasnika resursa u upravljanju okolišem i prirodnim naslijeđem, unaprijediti ekonomske instrumente poštivanjem načela ”zagađivač plaća” i “korisnik plaća” itd, što je navedeno u usvojenoj Strategiji razvoja FBiH za period 2021. – 2027. godina.

„Dekarbonizacija je velika tema. To je za buduće vlade na svim razinama koje se više neće moći gurati pod tepih. Složeno je i teško pronaći prave modele, ali to moramo uraditi, jer je alternativa urušavanje čitavog elektroenergetskog sistema i opasnost po zdravlje ljudi. Ne vidim da u ovom mandatu vladajući imaju hrabrosti da išta ozbiljno urade. Druga tema koja bi mogla donijeti brojna poboljšanja jest okolišno prihvatljiv transport, gdje trenutno vladaju naftni lobiji. I za ovo pitanje ne vidim spremnost među vladajućom većinom. Ono gdje bi se moglo nešto značajnije uraditi, bez velike političke debate i interesa pojedinih grupa povezanim sa političkim moćnicima, jesu projekti efikasnosti i ekonomičnosti postojećeg sistema upravljanja otpadom. Tu postoje brojne mogućnosti, kao i međunarodna iskustva i fondovi da se uspostave ekonomski i okolišno održivi sistemi upravljanja otpadom.“ – zaključuje zastupnik Nezavisnog bloka Amer Obradović ističući upravo ove teme kao prioritetne u svom političkom djelovanju u oblasti zaštite okoliša u budućnosti.

Intervju je originalno objavljen na web stranici Mreže progresivnih inicijativa.

20
nov
Eko HUB Blagaj i OŠ Gnojnice održali akciju čišćenja i pošumljavanja na području Starog grada u Blagaju

By: Misli o Prirodi

CPCD Eko HUB Blagaj misli o prirodi Novi val Blagaj OŠ Gnojnice

Eko HUB Blagaj, kojim koordinira Omladinski klub Novi Val kao i JU Osnovna škola Gnojnice, održali su akciju čišćenja i pošumljavanja sa lokalnom zajednicom Blagaj, 20.11.2021 (subota) sa početkom u 10:00h.

Akcija čišćenja i pošumljavanja počela je sa skupljanjem učesnika ispod Starog grada u Blagaju.

JU Osnovna škola Gnojnice su dio projekta „Misli o prirodi!“ kao Eko škola gdje su za ovaj događaj posadili 21 sadnicu na području Starog grada Blagaj i učestvovali u akciji čišćenja sa Eko HUB-om Blagaj. JU Osnovna škola Blagaj također je učestvovala u ovim akcijama kao dio projekta „Misli o prirodi!“ koja je također Eko škola.

U toku ove akcije posađen je 21 čempres koje je obezbjedila JU Osnovna škola Gnojnice, a skupljeno je i 7 vreća otpada.

„Akcija čišćenja sa ovim školama prošla je jako uspješno, drago nam je da se škole uključuju u očuvanje okoliša, jer je jako bitno da djecu učimo o vrijednostima koje imamo i educiramo ih o važnosti okoliša za život.“ – Eko HUB Blagaj Emina Lulić

Svi učesnici su dobili potrebnu opremu za ovu akciju, kao hranu i osvježenje.

16
nov

By: Misli o Prirodi

Agenda za zeleni Balkan CPCD misli o prirodi Pravni institut u BiH

Udruzenje Pravni institut u BiH u okviru projekta kojeg implementira uz podrsku “Misli o prirodi!” organizuje promociju policy papera dana 30.11.2021. godine s početkom u 15.00h u hotel Europa u Sarajevu (Sala 1) na temu: “Zelena agenda za Zapadni Balkan – implementacija u BiH”.

Autori/ke polixy papera su stručnjakinja za energetsku efikasnost mr. sc. Dubravka Bošnjak, stručnjakinja za održivi razvog i održivu ekonomiju Biljana Radanović, stručnjak za vode prof. dr. Tarik Kupusović, stručnjak za zrak Martin Tais, stručnjak za biodiverzitet prof.dr. Mehmed Cero, te koordinator dr. sc. Muhamed Mujakić, stručnjak za okolišno i energetsko pravo.

Promocija je planirana u periodu od 15.00 do 17.00h. Svi učesnici će dobiti štampani primjerak policy papera. Broj učesnika/ca je ograničen zbog epidemioloških mjera. Učešće je potrebno potvrditi na e-mail info@lawinstitute.ba najkasnije do 19.11.2021.

Detaljnu agendu možete pročitati ovdje.

12
nov
Zagovaračka mreža “Glas za rijeke” nastavlja borbu: Resorno ministarstvo uložilo vanredni pravni lijek na presude u slučaju obnovljenih ekoloških dozvola za MHE na Kasindolskoj rijeci

By: Misli o Prirodi

Aarhus centar u BiH CPCD Glas za rijeke Kasindolska rijeka misli o prirodi

Nakon što su presudama sudija Okružnog suda u Banja Luci poništene obnovljene ekološke dozvole za sve tri male hidroelektrane na Kasindolskoj rijeci, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju uložilo je tri zahtjeva za vanredno preispitivanje sudske presude Vrhovnom sudu Republike Srpske.

Umjesto da su nakon donošenja presuda obustavljeni svi radovi na izgradnji MHE “Samar” kao i rad već izgrađene MHE “Podivič,” Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju poništilo je rješenje republičkog ekološkog inspektora kojim su obustavljeni radovi na izgradnji druge male hidroelektrane na Kasindolskoj rijeci. Na ovaj način resorno ministarstvo se očigledno stavilo u zaštitu interesa investitora, a ne u zaštitu interesa građana jer zakonske odredbe jasnu kažu da male hidroelektrane ne mogu biti izgrađene niti puštene u pogon ukoliko nemaju ekološku dozvolu.

“Zakon mora biti za sve isti, a zakonske odredbe se moraju dosljedno primjenjivati u svakom slučaju, te u tom pogledu državni organi imaju dodatnu odgovornost da zakonito posluju prillikom ishodovanja dozvola. Dozvoljavajući da se grade male hidroelektrane koje nisu planirane u prostornom planu resorno ministarstvo jasno pokazuje da ne odustaje od borbe kojom štiti interese investitora, međutim, od borbe ne odustaju ni članovi Udruženja Aarhus centar koji su pripremili odgovore na sve zahtjeve za vanredno preispitivanje sudske presude;” navela je Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra.

Iako investitor “BUK” d.o.o. Istočno Sarajevo nema važeću ekološku dozvolu za MHE  “Samar,” jer je stara istekla 2020. godine, a obnovljena je poništena pravosnažnom presudom Okružnog suda u Banja Luci, radovi na izgradnji pristupnog puta i vodozahvata i dalje se izvode u kanjonu Kasindolske rijeke.

“Prema rješenju o odobrenju preliminarnog prava na podsticaj za proizvodnju električne energije u MHE “Samar” investitoru se odobrava preliminarno pravo na podsticaj, u vidu prava na obavezan otkup po garantovanoj otkupnoj cijeni ukoliko se postrojenje izgradi do 31. decembra. S obzirom da je taj rok blizu izgleda da većina nadležnih organa radi kako bi investitor ostvario pravo na podsticaj. Nije važno što nemaju važeće ekološke dozvole, nije važno što je sud utvrdio nezakonitosti u postupanju, nije važno što je korito Kasindolske rijeke puno porušenih stabala, nije važno što su napravili odrone, nije važno što su mjere iz ekološke dozvole samo slovo na papiru. Važno je samo da oni ostvare svoj cilj. Prema dosadašnjem postupanju resornog ministarstva, prije bi se reklo da je to ministarstvo za hidroenergetski sektor, a ne ministarstvo za ekologiju, zbog čega je trenutno jedina nada građana Vrhovni sud Republike Srpske;” istakla je Sunčica Kovačević, projektna asistentica u Udruženju  “Resurni Aarhus centar u BiH.”

Pravna pomoć za građane u ovom slučaju pruža se kroz projekte: Misli o prirodi! , koji finasira Švedska a implementira CPCD i projekat Lawyers for rivers.

12
nov
CENER21 razgovarao sa poduzetnikom Vladimirom Grabovcem: Značaj cirkularne ekonomije za razvoj prehrambenog sektora

By: Misli o Prirodi

Biona&Beyond CENER21 CPCD misli o prirodi Vladimir Grabovac

Prehrambeni sektor u Bosni i Hercegovini je zasnovan na linearnom, tradicionalnom načinu proizvodnje gdje se resursi u značajnoj količini eksploatišu, koriste za proizvodne procese i potom odbacuju u okoliš. Činjenica je da novije EU politike, poput EU paketa cirkularne ekonomije i Direktive o plastici uslovljavaju prehrambeni sektor na uvođenje principa održivosti i kružnog materijalnog toka u proizvodne procese kompanija. Stoga, bh. prehrambene kompanije u skorijoj budućnosti bi trebale krenuti sa postepenom transformacijom trenutnog načina rada ka resursno efikasnijem i održivom poslovanju, kako bi ostvarile ekonomsko-socijalne i okolišne benefite i postale konkurentnije na EU tržištu.

U sklopu projekta „Resursnom efikasnošću ka održivom razvoju i očuvanju okoliša“, kojeg implementira Centar za energiju, okolinu i resurse (CENER 21), realiziran je intervju pod nazivom „Razgovaramo sa uspješnim poduzetnicima iz prehrambenog sektora o dobrim praksama društvene odgovornosti“ sa gospodinom Vladimirom Grabovcem.

Vladimir Grabovac je uspješni poduzetnik i vlasnik prehrambene kompanije Biona & Beyond, čija je glavna djelatnost proizvodnja veganskih i vegetarijanskih proizvoda. Kompanija je osnovana 2005. godine i već više od 15 godina na bh. tržište plasira asortiman zdrave i organske hrane. Biona & Beyond je jedina kompanija u državi, koja je pokrenula proizvodnju sojinog mlijeka i ostalih proizvoda na bazi soje.

U sklopu kompanije su implementirane dobre prakse cirkularne ekonomije, koje su rezultirale smanjenjem organskog otpada i pretvaranjem otpada u sirovinu. Pri tome kompanija je postavila za cilj da do 2030. godine postane CO2 neutralna.

Gospodin Vladimir Grabovac je odgovorio na nekoliko pitanja u vezi unapređenja poslovanja kompanije Biona & Beyond u smislu uvođenja praksi cirkularne ekonomije i održivog razvoja.

  • Koliko dugo se već bavite poduzetništvom i kakvo je Vaše iskustvo kao vlasnika jedne prehrambene kompanije?

Veoma mlad sam se počeo baviti poduzetništvom, tako da već 15 godina obavljam ulogu poduzetnika. Kada je u pitanju proizvodnja i distribucija hrane, ovim djelatnostima se bavim zadnjih 8 godina. U određenom periodu života bio sam uključen u sektor ugostiteljstva i turizma ali sam se ipak “skrasio” u proizvodnji. Proizvodnja je grana koja me definitivno najviše inspiriše i motiviše. Zaista je neopisiv osjećaj kada čovjek nešto kreira, kada golim okom vidi rezultat u obliku gotovog proizvoda i kada primijeti da se nekom drugom taj proizvod dopada. Zahvaljujući ovom neprocjenjivom osjećaju, svi napori koje je neophodno uložiti za dobivanje proizvoda, ne predstavljaju apsolutno nikakav problem. To mene i moju kompaniju svakodnevno motiviše da budemo bolji te da kvalitetnije proizvode stvaramo.

  • Šta Vam je bila glavna motivacija da započnete s ulaganjem u prakse transformacije linearne proizvodnje u cirkularnu, održivu proizvodnju?

Najveća motivacija je zapravo moja vlastita ekološka svijest koju gradim od svojih tinejdžerskih dana. Veoma sam svjestan činjenica koliko zapravo prehrambeni sektor utiče na zagađenje vode, tla, zraka, ako se prirodni resursni ne koriste na održiv, adekvatan način. Glavno rješenje za problem iscrpljivanja resursa je upravo model cirkularne ekonomije, gdje se nastoji da se otpad maksimalno iskoristi i pretvori u nove sirovine. Cirkularnost u poslovanju je prirodna i komplementarna za djelatnost poput naše i prirodan slijed događaja.

  • Da li biste mogli iznijeti par informacija u vezi sprovođenja praksi cirkularne ekonomije u pogledu smanjenja organskog otpada? Da li ste se susreli s određenim poteškoćama/preprekama?

Sprovođenje našeg projekta apsolutno ne bi bilo moguće bez pomoći UNDP-a i bez angažovanja svih zainteresiranih strana. Poteškoće su neminovne i sam proces je usporen kao što je usporeno poslovanje u većini industrija na ovim prostorima. S obzirom da smo se našli u novom polju i da smo “zeleni” po pitanju usvajanja novih praksi, sve je tražilo dodatni trud i učenje kroz sam proces. Cirkularna ekonomija u prehrambenim industrijama je zaista jedan kompleksan i sveobuhvatan model, koji se definitivno mora uvoditi korak po korak, pri čemu su neminovne temeljite edukacije i razmjena informacija.

  • Možete li nam reći nešto detaljnije o benefitima koje ste ostvarili uvođenjem principa cirkularnosti i pretvaranjem otpada u sirovinu?

Moram priznati da su benefiti zaista višestruki. Pored toga što je postignuto smanjenje generisanja organskog otpada i ukidanja troškova zbrinjavanja ovog otpada, proizvodna linija nam je dala mogućnost da počnemo sa proizvodnjom drugih proizvoda uz cirkularni model. Dakle, zahvaljujući novim mašinama, koje smo nabavili započeli smo preradu organskog otpada iz naše kompanije, pri čemu stvaramo novu sirovinu, koja se potom koristi za proizvodnju sojinog mlijeka.

  • Da li imate planove za daljnje unapređenje proizvodnih procesa u pogledu uvođenja modela cirkularne ekonomije?

Da, trenutno radimo na jednom projektu koji se odnosi na povrat ambalaže, pri čemu smo aplicirali na još dva projekta energijske efikasnosti i digitalizacije procesa. Uz sve ovo konstantno radimo na smanjenju ambalaže, optimizaciji troškova i procesa. Tek nakon što kompletiramo uvođenje svih planiranih praksi održive proizvodnje i završimo implementaciju svih projekata, onda možemo u potpunosti reći da smo “cirkularna kompanija”. Za sada uspijevamo održavati tempo zadatih ciljeva i iskreno se nadam da ćemo prije 2030 godine postati CO2 neutralna kompanija sa svim elementima cirkularnog modela poslovanja.

  • Da li imate neku poruku ili savjet za druge poduzetnike iz prehrambenog sektora vezano za značaj resursno efikasnijeg i održivijeg poslovanja ?

Iako zahtijeva veće početno ulaganje, na duži vremenski period ovakav model se itekako isplati, ne samo finansijski, nego i kroz brand identitet jer je društvo svakim danom sve svjesnije o ekološkim problemima i principima održivosti resursa te će sami kupci i zainteresovane strane zahtijevati od kompanija ovakve modele. Mislim da se generalno poduzetnici ne trebaju fokusirati samo na kratkoročne uspjehe i težiti brzim i privremenim ostvarivanjem benefita. Ja lično vjerujem u kvalitetne i temeljite procese, u iteraciju, u postepeni i kumulativni napredak kroz postepenu agilnu nadogradnju. Nismo se našli preko noći u ekološkoj i ekonomskoj krizi, isto tako ne možemo preko noći izaći iz nje. Moja poruka je da gledamo malo šire od sebe, da se više obaziremo na okolinu i lokalne zajednice, tako se najbolje možemo pripremiti za budućnost, a samo takav pogled nam daje pozitivnu sliku i optimističnu sutrašnjicu.

09
jun
Prvi paketići sa biljkama i sjemenčicama su već udomljeni

By: Misli o Prirodi

CPCD eco ja sadim a ti kampanja mislioprirodi! Sadnja uredisvojvrt vrt

Polako popunjavamo listu novih učesnika/ca koji će direktno sudjelovati kroz našu kampanju “Ja sadim, a ti?”, a prve paketiće sa biljkama i sjemenčicama smo već udomili.

 

Do sada imamo 31 od 50 planiranih prijava. U nastavku je lista učesnika/ca koji su dostavili sve traženo i koji su direktno uključeni u kampanju “Ja sadim, a ti?”.

  1. Adrijana H.B., Tuzla
  2. Aleksandra G., Doboj
  3. Azra M., Sarajevo
  4. Darija B., Banja Luka
  5. Dragana B., Doboj
  6. Helena S., Mostar
  7. Inga K., Mostar
  8. Maja O., Tuzla
  9. Mirha T., Sarajevo
  10. Ognjen i Gorica G., Šamac
  11. Samra M., Sarajevo
  12. Sandra B., Sarajevo
  13. Draško V., Banja Luka
  14. Katarina M., Travnik
  15. Naida K., Sarajevo
  16. Omer M., Mostar
  17. Jozo D., Žepče
  18. Ena C., Sarajevo
  19. Amra H., Sarajevo
  20. Marko P., Grude
  21. Nada R., Bosanski Petrovac
  22. Tanja K, Banja Luka
  23. Azra H., Zenica
  24. Zora B., Mostar
  25. Alma B., Sarajevo
  26. Emir J., Vogošća
  27. Darija R., Sarajevo
  28. Hanifa Z., Banovići
  29. Amila B., Sarajevo
  30. Ivana Z., Sarajevo
  31. Mirjana T., Istočno Sarajevo

 

Čestitamo našim budućim vrtlarima/cama i radujemo se našem druženju!

 

Mjesta, još uvijek ima – pridružite nam se ukoliko i Vi želite da kreirate svoj mini jestivi vrt.

 

U utorak 08.05.2021. godine, podijelili smo i udomili i naše prve vrtlarske paketiće u Mostaru.

 

Vrtlarske paketiće su dobili:

  1. Zora Božić
  2. Inga Kotlo
  3. Helena Skorupan
  4. Omer Mesihović

 

Šta se krije u vrtlarskom paketiću?

Sadnice: tri sorte paradajza, dvije sorte patlidžana, dvije sorte paprika, čili papričica, krastavac, cvekle, blitve, kelj lišćar, raštike, dvije sorte jagoda, salate, timijan, fizalis, batat, hajdučku travu i mladi šipak (nar) ljutunac.

Rizome: menta, matičnjak i kopriva.

Sjemenke: crveni i žuti suncokret, kukuruz kokičar, zeleni grah, bob, grašak, mrkva, bosiljak, neven, kadifice, cinije, dragoljub, ljubičasti i žuti luk, peršin, bijeli luk i dodatno po jedna mlada voćka.

 

Ako živite u Bosni i Hercegovini, imate balkon, pristup terasi/dvorištu ili malenoj okućnici, najosnovnija znanja u rukovanju smart telefonom ili računarom, imate Facebook profil i član/ica ste naše Facebook grupe “Ja sadim, a ti?” i želite učiti kako da njegujete uspješan vrt u skladu sa prirodom – onda ste vi naš pravi(a) kandidat(kinja)!

Svoju prijavu možete popuniti OVDJE.

«Ja sadim, a ti?» je kampanja namijenjena punoljetnim osobama koje NEMAJU ozbiljnog iskustva u proizvodnji hrane i NEMAJU već organiziran jestivi vrt da, uz podršku, steknu praktične vještine efektnog uzgoja hrane na malim prostorima (uzgojne površine maksimalno 5 m2). Ukoliko već uzgajate hranu, molimo Vas da ne aplicirate i da dozvolite početnicima/cama da se pridruže svijetu vrtlarenja.

Više o kampanji možete pročitati OVDJE.

„Misli o prirodi!“ trogodišnji je projekat kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.

09
okt
Najava online konferencije “Zaštita okoliša i ljudska prava”

By: Misli o Prirodi

CPCD Eko forum Zenica Eko HUB Zenica misli o prirodi Zaštita okoliša i ljudska prava

Zagađenost zraka, vode, tla u Bosni i Hercegovini među najgorim je u Evropi. Pravni lijekovi za borbu protiv ovih problema nisu dovoljno efikasni, i kao takvi koriste se minimalno ili su nepoznati široj javnosti. Kroz projekat “Zaštita okoliša i ljudska prava” koji finansira Vlada Republike Češke, a implementira udruženje Eko forum Zenica, izrađena je internet platforma www.eko-prava.ba za podršku građanima s ciljem zaštite ljudskih prava vezanih za okoliš, koja sadrži informacije na temelju kojih će građani moći ostvariti svoja prava.

U okviru ovog projekta u četvrtak (15.10.2020.) od 10:30 do 12:30 sati bit će organizovana konferencija za organizacije civilnog društva, ekološke aktiviste i sve zainteresirane osobe koje žele saznati kako ostvariti svoja prava u zaštiti okoliša pred pravosudnim organima u Federaciji BiH.

U skladu s preporukama kriznog štaba Ministarstva zdravstva, konferencija će se realizirati online.

Broj učesnika nije ograničen, ali neophodno je da svaki učesnik popuni poseban aplikacijski obrazac. Svi učesnici dobit će upute za priključivanje na konferenciju nakon prijave.

Pozivamo Vas da najkasnije do utorka, 13.10.2020 u 12:00 sati pošaljete prijavu za učešće na konferenciji, popunjavanjem formulara koji je dostupan na linku: http://tiny.cc/ekoprava

Dnevni red konferencije (15.10.2020):

10:00 – 10:30 Press konferencija i prezentacija portala eko-prava.ba za predstavnike medija
(prostorije Eko foruma Zenica, Talića brdo 11)
10:30 – 11:00 Predstavljanje učesnika i prezentacija projekta
– Mirhunisa Bektaš, koordinatorica projekta, Eko forum Zenica
– Anesa Terza Vuković, ambasada Češke Republike u Sarajevu
– Daut Bajramović, Misija OSCE u BiH, terenski ured Travnik
– Samir Lemeš, predsjednik Upravnog odbora udruženja Eko forum Zenica
11:00 – 11:15 Presude Evropskog suda za ljudska prava u pitanjima zaštite okoliša
– Đana Stojančić, Karl‐Franzens‐University Graz
11:15 – 11:30 Regionalna mreža ombudsmena za zaštitu okoliša
– Edin Ibrahimefendić, Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH
11:30 – 11:45 Prezentacija portala eko-prava.ba
– Zlatan Dizdarević, Eko forum Zenica
11:45 – 12:00 Interaktivna anketa za učesnike konferencije
– Ada Alibegović, Eko forum Zenica
12:00 – 12:30 Diskusija o rezultatima ankete
– Moderator: Samir Lemeš, Eko forum Zenica

Prijavite se!

Sidebar
Galerija
Novosti
  • Veliko otkriće u Jadranu: Gajić pronašao “leptiricu”, najugroženiju ribu
  • Upriličena ceremonija potpisivanja ugovora za 10 novih korisnika grant sredstava u okviru projekta „Misli o prirodi!“
  • Press konferencija: Pokrenute inicijative za donošenje Zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana i aktivista na nivou KS i FBiH
  • Info sesija za dodjelu grantova
  • Projekat “Misli o prirodi!” traži volontere!
Kalendar
Maj 2023
PUSČPSN
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31     
« apr   jun »

Copyright © Misli o prirodi 2021. All rights reserved.

Development by: Lilium Digital