Start BiH, Radio Zenit, Novi radio: Medijima nedostaje sredstava za efikasniju edukaciju građana i građanki kroz svoje sadržaje

28. apr, 2021

U okviru projekta „Misli o prirodi!“ do danas je provedeno ili se provodi 13 projekata na različitim grant linijama. Među njima, šest je medijskih projekata koji su na različite načine, i u različitim medijskim formatima, pokušali obraditi teme zaštite okoliša.

Radio Zenit iz Zenice tako je u okviru projekta „Slušaj prirodu“ objavio 10 magazinskih emisija u kojima su dali riječ stručnjacima, aktivistima na polju zaštite životne sredine, apostrofirajući goruće ekološke probleme sa fokusom na njihovo kvalitetno i trajno rješenje, sa posebnim naglaskom na pozitivne primjere. Još jedan, bihaćki Novi radio, tokom šestomjesečnog projekta „Ekološka riznica – Kako je sačuvati?“ objavio je osam epizoda istoimenog serijala u kojima se govorilo o ugroženosti prirode, odnosno eko sistema rijeka Une i Sane i ostalih lokalnih rječica. Jedan od šest medijskih projekata su i „Ekoljublja“ Magazina Start BiH koji je nastojao promovisati, informisati i educirati javnost o različitim eko temama, te dati priliku struci, institiucijama, organizacijama civilnog društva i pojedincima da govore o tome.

Ovoga puta, sa predstanicima ova tri medija koji su uspješno implementirali projekte, novinarkom te direktoricom marketinga i projekata u Magazinu Start BiH Mevlidom Novalić, urednikom Radija Zenit Senadom Bajramovićem te direktorom Novog radija Reufom Herićem razgovarali smo o implementaciji njihovih projekata, o tome koliko mediji mogu uticati na snažniju zaštitu okoliša te koliko mediji danas pridaju pažnju ovoj temi.

 

  1. Koliko medijsko izvještavanja zaista može utjecati na povećanje svijesti građana i građanki o okolišu? Smatrate li da mediji danas dovoljno pažnje posvećuju ovom problemu?

Mevlida Novalić, Start BiH: Od izuzetnog je značaja učešće medija u podizanju svijesti građana i građanki o okolišu zbog uticaja koje može imati na javnost ali i donositelje odluka, nosioce vlasti. Baš kao što je to važno i za sve druge teme i oblasti.

Može se reći da je uloga medija višestruka. Osim što informišu i edukuju javnost, promovišu zaštitu okoliša mogu da jačaju utjecaj NVO sektora i aktivista kao i da prate i kontrolišu rad političara u odnosu na okoliš te utiču na donositelje odluka, nosioce vlasti.

O značaju medija u ovom smislu u praksi pokazuje niz primjera: da nije medija zasigurno ne bi bilo ni akcije vezane za deponiju Uborak, za otpad iz Italije, a posebno za gradnju mini hidrocentrala – ne bi imale toliku snagu da nije pažnje javnosti a posebno pritiska na nosice vlasti koju su izazvali mediji svojim tekstovima, informacijama… Imamo primjer i nuklearnog otpada na Trgovskoj gori koja bi prošla neopaženo da nije medija. Domaći političari su se „probudili“ i aktivnije uključili u rješavanju i pregovorima. Napominjemo da ovdje ne govorimo o ishodu, već o tome koliko su mediji skrenuli pažnju javnosti, uzburkali i dali podršku svim aktivnostima i aktivistima.

Mediji u BiH  mogu i bolje i više raditi na temama o okolišu i njegovoj zaštiti. Kod nas je uglavnom praksa pratiti trenutna zbivanja i akcije – što je također od izuzetnog značaja.

Senad Bajramović, Radio Zenit: Obzirom da živimo u 21. vijeku i u svakodnevnoj ekspanziji tehnologije, smatram da su mediji jedna od najvažnijih „krivaca“ i za sve dobro i loše u društvu. Ako imaju dobru namjeru i cilj, mediji mogu dosta pomoći u svakodnevnom obrazovanju građanki i građana. Isto tako, obzirom na situaciju u BiH i svijetu, mediji su opredijeljeni na „preživljavanje“ i uslijed toga zanemaruju se teme koje bi nam svakodnevno trebali biti u fokusu. Jedna od njih je svakako i edukacija stanovništva o promociji i zaštiti okoliša.

Reuf Herić, Novi radio: Medijsko izvještavanje može u velikoj mjeri utjecati na povećanje svijesti stanovništva o okolišu. Dobro osmišljene kampanje realizovane putem medija su svugdje u svijetu dale dobre rezultate. Razvijenije zemlje Evrope odličan su primjer uspješnog utjecaja dobro osmišljenih kampanja realizovanih putem medija, a rezultati su vidljivi.

Međutim, medji u Bosni i Hercegovini ne posvećuju dovoljno pažnje ovom problemu.

 

  1. G. Bajramoviću, u okviru projekta „Slušaj prirodu“ Radio Zenit je obradio više oblika zagađenja sa kojima se, između ostalih, građani i građanke Bosne i Hercegovine suočavaju, poput zagađenja vode, zraka, problema sa otpadom… Kreirajući ove sadržaje da li ste mogli zaključiti u kojoj mjeri su građani i građanke svjesni ovih problema? Kolika je bila slušanost ovih emisija?

Senad Bajramović, Radio Zenit: Slušatelje/čitatelje, odnosno konzumente naših medija, trebamo navikavati na nove sadržaje, a jedan od tih je svakako bio i projekat „Slušaj prirodu“. Kada smo krenuli u realizaciju ovog projekta, bio je potreban određeni vremenski period da se isti ispromovira, prezentuje javnosti, kao i isti da se naviknu i zainteresuju za ovaj vid sadržaja. Obzirom da smo dosta sadržaja proizveli na terenu i da smo ugostili mnoga udruženja i aktiviste sa kojima smo razgovarali o ovim temama, ali i sama činjenica da imamo prljave rijeke i izletišta, divlje deponije i drugo, možemo zaključiti da mnoge građanke i građani nisu svjesni značaja prirode u našem svakodnevnom životu.

Ako govorimo o slušanosti emisija, isto je veoma teško precizno odrediti, jer slušateljstvo možemo podijeliti na aktivno i pasivno. Prvih je dosta manje u poređenju na druge, ali obzirom da nemamo ni na koji način feedback od prijemnika radio signala, veoma je teško tačno odrediti slušanost emisije. Jedan od parametara nam može biti općenita slušanost radio stanica i u slučaju da je projekat dobro osmišljen za promociju na navedenom mediju, a što smatram da naš jeste, onda možemo reći da je emisija bila slušana. Radio Zenit je medij koji pokriva područje od Žepča do Bugojna i Sarajeva. I bez obzira što ne pokriva područje cijelog Zeničko-dobojskog kantona, Radio Zenit je, prema istraživanjima agencije IPSOS, treća po redu najslušanija radio stanica u ZDK (poslije radija Mix i Kalmana), a prva najslušanija urbana radio stanica, obzirom da ne emitujemo narodnu muziku. Istraživanja zbog cjelokupne situacije nisu rađena pojedinačno za gradove, ali na osnovu činjenice da smo treći u kantonu koji ne pokrivamo kompletno, možemo zaključiti da je Radio Zenit vjerovatno i najslušanija radio stanica u Zenici, ali i u drugim gradovima centralne Bosne. Ovaj podatak je nastavak kontinuiteta koji imamo prema istraživanjima u posljednjih 15 godina.

 

  1. Gđo Novalić, Start BiH je i ranije veliku pažnju posvećivao turističkoj ponudi u Bosni i Hercegovini, i to putem svoje posebne web stranice bhputovanja.ba, a nastavio ih je i kroz „Ekoljublja“. Koliko je, prema Vašem iskustvu, građana i građanki koji nisu obišli niti glavne prirodne turističke destinacije u BiH? Koliko upravo upoznavanje sa svime onim što BiH nudi utječe i na svijest o važnosti zaštite prirode?

Mevlida Novalić, Start BiH: Start BiH je veliku pažnju od samog početka prije 23 godine posvećivao temi zaštite okoliša i turističkih potencijala naše zemlje, prvo kroz printani prilog „Bh. putovanja“ u magazinu Start BiH, a onda kroz poseban, istoimeni portal bh.putovanja.ba, online magazin za promociju zaštite okoliša i turizma. Samim ovim nazivom još tada smo ukazali koliko su ova dva segmenta, turizam i okoliš,  međusobno povezana. Zašto – pa smatrali smo da kad nešto bolje upoznaš, kad postaneš svjestan ljepote i vrijednosti destinacija, onda to poštuješ i čuvaš. Smatrali smo i  da je kroz turizam, temu okoliša najlakše približiti javnosti.

Kada smo počinjali, možemo reći da je zaista bio mali procenat onih kojima su domaće destinacije bile zanimljive. O tome govore i ponude turističkih agencija i operatera kojih zapravo u to vrijeme, ali i dugo poslije, nije ni bilo. Medijskih sadržaja skoro da i nije bilo. Vremenom se to polako mijenja – pratili smo promjene. Jačala je ljubav prema domaćim destinacijama i svjesnost naših građana o bogatstvu prirodnih i turističkih potencijala koje posjeduje naša država posebno među našom mlađom populacijom. Jačala je i svijest o značaju očuvanja tih destinacija i očuvanju okoliša.

Danas, na žalost zahvaljujući pandemiji, to je dostiglo značajan nivo u smislu upoznavanja i posjećivanja domaćih destinacija. To je svakako vrijednost koju ne treba zanemariti i treba dalje razvijati kada ova teška situacija sa kojom smo se svi suočili jednog dana prođe.

 

  1. G. Heriću, cilj serijala „Ekološka riznica – Kako je sačuvati“ Novog radija Bihać bio je prvenstveno sačuvati od daljeg uništavanja prirodu na području Unsko-sanskog kantona, na prvom mjestu Bihaća i Cazina koji se već duže vrijeme suočavaju sa problemom neadekvatnog odlaganja otpada. Koliko smatrate da ste uspjeli u tome?

Reuf Herić, Novi radio: U vrijeme emitovanja serijala „Ekološka riznica – Kako je sačuvati“ veći dio USK, naročito Bihać i Cazin, imali su dva vodeća problema: migrantska kriza koja je uglavnom bila van kontrole i pandemija COVID-19. To je značajno smanjilo efekat ovog serijala, ali rezultati su opet postignuti. Obzirom da je sve bilo fokusirano na borbu protiv pomenuta dva velika problema, zanemarena je činjenica da je u takvim uslovima napredovala devastacija prirode. Serijalom „Ekološka riznica – Kako je sačuvati“ uspjeli smo skrenuti pažnju da se ne smije dozvoliti devastacija prirode. Održali smo komunikaciju stanovništva sa osobama i institucijama koje se bave ekološkim pitanjima, te smo napravili utjecaja da se mnogi problemi spriječe, da se neki problemi ne ostave za naknadno rješavanje nego da se rješavaju odmah, te smo ukazali na neke probleme koji su uzeti odmah u rješavanje. Stoga je emitovanje serijala „Ekološka riznica – Kako je sačuvati“ dalo značajne rezultate. Bez ovog serijala, sada bi po pitanju ekologije stanje u USK bilo lošije.

 

  1. Koliko medijski sadržaji koji edukuju, umjesto pukog informisanja građana i građanki, imaju odjeka danas i koliko su podržani od strane vlasti, donatora i sličnih…? Drugim riječima, koliko je teško danas jednoj nezavisnoj medijskoj kući izdvojiti kapacitete za edukaciju građana i građanki?

Reuf Herić, Novi radio: Novi radio nije imao kapacitete sam realizovati ovaj projekt.

Mevlida Novalić, Start BiH: Znamo da bombastični naslovi i bombastične teme itekako mnogo više pažnje javnosti izaziva u odnosu na ozbiljne i profesionalne medijske sadržaje o bilo kojoj temi da se radilo – tako i okolišnim. Kako se Start vodi prvenstveno na profesionalnom radu i temelji na postulatima novinarske profesije, tako pristupa i u radu na sadržajima koji se odnose na teme okoliša i one su sastavni dio naših aktivnosti.  Ovakvi sadržaji  +koji edukuju imaju značajan utjecaj na nosioce vlasti svih nivoa u BiH i političare – potiču ih – neke na rad, neke na dalji rad i dalje aktivnosti.

Ovakve sadržaje, ozbiljno istraživanje i ozbiljan pristup sve je teže raditi u današnjim okolnostima. Nelojalna konkurencija, politički pritisci, smanjenje prihoda od marketinga, otežane okolnosti u radu zbog pandemije pokazuju koliko je teško nezavisnim i profesionalnim medijima održati dosadašnji nivo i kapacitete.

Istakli bismo ovdje i još jednu otežavajuću okolnost za nezavisne medije registrovane kao profitne organizacije (kakva je i naša izdavačka kuća) koje su posebno hendikepirane činjenicom da su, bez obzira na ono što rade i doprinose cjelokupnom razvoju bh. društva u svim segmentima, isključeni iz grantova koji bi im itekako pomogli da ojačaju svoje kapacitete i sadržaje – iako se predviđena sredstva troše prema planiranom budžetu baš kao što je to slučaj i kod onih neprofitnih.

Senad Bajramović, Radio Zenit: Nezavisnom mediju poput našeg je veoma teško izdvojiti značajna sredstva, a koja se ugledaju kroz vrijeme rada na ovoj temi, ustupljenom prostoru u mediju, kao i ustupljene ljudske resurse. Ovo se prvenstveno ogleda u činjenici da djelujemo na nestabilnom tržištu kada je u pitanju naše komercijalno poslovanje (zakup medijskog komercijalnog prostora), što nam ostavlja veoma malo prostora jer smo prioritetno fokusirani na pokrivanje osnovnih troškova poslovanja. Upravo zbog toga su ovi i slični projekti veoma bitni kako bi mogli pokriti osnovne troškove njegove realizacije, a da imamo i društveno korisnu svrhu. Nažalost, nemamo mogućnost da troškove ovakvih i sličnih projekata finansiramo, jer za iste ne dobijamo dovoljnu ili nikakvu podršku od nadležnih vlasti, što je posebno poražavajuća činjenica.

Kada govorimo o edukaciji stanovništva, smatram da ako se sadržaj emituje i publikuje na relevantnom i uticajnom mediju koji je svoju reputaciju sticao godinama na osnovu kvalitetnog i kontinuiranog rada, isti će ostaviti „traga“ kod konzumenata tog medija, bili isti svjesni ili ne. Promocija zaštite prirode i naše okoline mora da ima prvenstveno prioritet, a zatim i kontinuitet.

Svakako da će više uticaja na konzumente određenog medija imati sadržaj koji edukuje i govori o problemima sa određenog područja na kojem djeluje i navedeni medij. Puko informisanje može imati za cilj edukaciju i opismenjavanje konzumenata medija ali kada su u pitanju općenite stvari i eventualni apeli.

 

  1. G. Heriću, jedna epizoda „Ekološke riznice“ bila je posvećana i radu inspekcijskih organa. Koliko inspekcijski organi temeljito obavljaju svoj posao i kakav je njihov učinak?

Reuf Herić, Novi radio: Inspekcijski organi u USK bolje rade ukoliko se na njih vrši pritisak. Od slušalaca imamo informaciju da su nakon emitovanja ove epizode „Ekološka riznica – Kako je sačuvati?“ inspekcijski organi mnogo intenzivnije radili, ali nakon nekoliko mjeseci taj intenzitet je opao.

 

  1. Gđo Novalić, „Ekoljublja“ su se bavila ekološkim uzgojem i organskom proizvodnjom. Okreću li se građani i građanke BiH u posljednje vrijeme više ovoj privrednoj grani ili bježe od nje? Da li je ona zaista „rudnik zlata“?

Mevlida Novalić, Start BiH: Da, sve je više građana i građanki u BiH koji se okreću ekološkom uzgoju i organskoj poizvodnji. Imamo slučajeve gdje su napuštali sigurne poslove u državnim firmama kako bi se time bavile. Otvaraju se restorani organske hrane, prave se prirodni preparati… Naša zemlja ima prednosti, čistu vodu, zemljište, planine… Upravo o tome je govorio i naš sagovornik Ibrahim Jukan koji se dugi niz godina bavi ovakvom proizvodnjom i stekao je mnogo iskustva u praksi. Istakao je on i važnu činjenicu da mladima treba uzor, da se u sistemu mnogo toga treba promijeniti kako bi se bogatstvo koje imamo i koje nam je na dohvat ruke iskoristilo na pravi način, da se promijeni svijest naših ljudi, a prvenstveno mladih kako bi,  umjesto o odlasku, razmišljali o iskorištavanju ovih potencija.

Naša iskustva kroz dugogodišnji rad, priče sa terena, razgovore… pokazuju da bi procenat građana i građanki koji žele da se bave ekološkim uzgojem i organskom proizvodnjom u BiH bio i mnogo veći kada bi država bila aktivnija kroz zakonske regulative, planiranje i poticaje, odnosno kada bi država i nosioci vlasti na svim nivoima prepoznali ove potencijale. Država je ključna u iskorištavanju našeg „rudnika zlata“. Kandidata – građana i građanki itekako ima.

 

  1. Ovom temom bavio se i serijal „Slušaj prirodu“, ali i ekologijom u obrazovanju. Projekat „Misli o prirodi!“ također kroz program ceritificiranja Eko škola nastoji povećati zastupljenost ove oblasti u osnovnim i srednjim školama. G. Bajramoviću, smatrate li da je ekologije danas u obrazovanju dovoljno?

Senad Bajramović, Radio Zenit: Prema našim saznanjima i iskustvima koja smo stekli kroz realizaciju projekta „Slušaj prirodu“, možemo zaključiti da poljoprivrednici žele da se bave ekološkim uzgojem i organskom proizvodnjom, ali ako imaju odgovarajuće subvencije, jer samo bavljenje ovakvom proizvodnjom je dosta teže i skuplje, pa isti proizvodi nisu konkurentni na tržištu.

Ako govorimo o ekologiji u obrazovanju, ista nije dovoljno zastupljena. Nažalost, ove činjenice su svjesni i nadležni u školama, kao i u resornim ministarstvima. Deklarativno, svi su za to da ekologija i zaštita prirode budu više zastupljeni, ali veoma malo čine po tom pitanju. Očekuju se reforme obrazovnog sistema, ali kako vidimo godinama unazad i trenutno, nemamo ni najavu da će se reforma desiti. Nailazili smo na sporadične slučajeve u pojedinim školama gdje su pojedini nastavnici i profesori samoincijativno pokrenuli određene sekcije i aktivnosti, ali bez sistemskog rješavanja problema, ne možemo očekivati poboljšanje situacije.

 

  1. Koliko bh. medijima nedostaje tematski opredijeljenih, specijaliziranih novinara i novinarki uopšte, a posebno novinara/ki specijaliziranih za pitanje ekologije, odnosno zaštite okoliša?

Senad Bajramović, Radio Zenit: Bh. medijima svakodnevno nedostaju tematski opredijeljeni i specijalizovani radnici, ali iz gore pobrojanih problema, mnogi mediji ne mogu sebi „priuštiti taj luksuz“. Nažalost, upravo zbog toga imamo situaciju da su mnogi novinari/novinarke svakodnevno angažovani na temama od sporta, politike, kulture, pa do ekologije. Drugim riječima „novinare opće prakse“.

Reuf Herić, Novi radio: Važnije je pomoći medijima da realizuju programske projekte na temu ekologije, a novinar kroz komunikaciju sa stručnjacima i svojom publikom može se odlično pripremiti za popularizaciju ovih tema. Novinar ne mora biti specijalizovan za ovu oblast.

Mevlida Novalić, Start BiH: Malo je medija u Bosni i Hercegovini koji mogu sebi „priuštiti“ novinare i novinarke koje bi se specijalizirano bavili pitanjima ekologije. Pandemija je to dodatno pogoršala.

Pin It on Pinterest

Share This