Da li često razmišljate o proizvodima koje svakodnevno koristite? Da li vam oni donose više benefita ili nanose više štete?

Ono na šta trebate obratiti pažnju jeste činjenica da su vještački proizvodi tako osmišljeni da se benefiti, koji su kratkotrajni, vide odmah po korištenju istih. S druge strane, šteta koju nam nanose se može sagledati tek kasnije, te se na prvi mah čini da je sve što oni donose sa sobom pozitivno.

Također, čak i kada neki od proizvoda ne utiču loše na nas, potrebno je voditi računa i o okolini, te ukloniti, ili barem smanjtii, korištenje onih koji štete prirodi. Među proizvodima o čijem načinu nastanka definitivno treba mnogo više diskutovati jeste svakako odjeća.

Ljudi koji brinu o prirodi u globalu – konzumiraju organsku hranu, mjesto automobila koriste javni prevoz i bicikl, ne troše mnogo električne energije i vode, većinski ne vode računa i o tome da li je odjeća koju nose sastavljena od prirodnih materijala ili onih sintetičkih.

Ukoliko želite saznati od kojih se materijala proizvodi odjeća, šta tačno predstavlja eko moda i da li je i u kojoj mjeri bolja za nas i našu okolinu, pročitajte nastavka našeg teksta.

Izvor fotografije: https://unsplash.com/photos/eBtwD6ZG78I

Od čega je sastavljena naša odjeća – petrohemikalije i organske materije

Odjeća koju danas nosimo mahom je sastavljena od petrohemikalija – sintetički materijali dobijeni iz prirodnog plina i sirove nafte, uzročnika globalnog zagrijavanja. Zato je mnoštvo radnji s odjećom i obućom kao i online prodavnica donjeg veša u dio svoje ponude unijelo i stvari od prirodnih materijala.

Količina herbicida, pesticida i insekticida koja se iskoristi za standardni uzgoj pamuka je zaista velika. Pored toga što ove materije ostaju na vlaknima, zadržavaju se u tlu i vazduhu, a zajedno sa vještačkim bojama apsorbuju se u naš organizam. Usljed dugoročnog zadržavanja, može doći do stvaranja alergija, oštećenja disajnog i krvog sistema, ali i do karcinoma. S obzirom na to da naš ormar utiče na životnu sredinu, a ne samo na nas, potrebno je da se potrudimo da bude što povoljniji po istu.

U proizvodnji pamuka se koristi oko 15 jedinjenja, od kojih je polovina kancerogena ili potencijalno kancerogena. Ovakav način proizvodnje ugrožava zdravlje kupaca, kao i onih koji se bave proizvodnjom ovih materijala.

S druge strane, za proizvodnju ekološke odjeće koristi se prirodna tkanina organskog porijekla koje se uzgajaju bez insekticida, herbicida i pesticida. Neke od njih su: bambus, lan, konoplja, pamuk i slične biljke.

Izvor fotografije: https://unsplash.com/photos/4byBtNuIyIg

Koji su prirodni materijali dobra zamjena za vještačke?

Istina je da je proizvodnja od vještačkih materijala u globalu jeftinija i da za posjedovanje odjeće od onih prirodnih treba izdvojiti nešto više novca. Međutim, kada se uračunaju beneficije koje sa sobom nosi odjeća napravljena od prirodnih materijala, shvatimo da je na kraju naša odluka bila dobra.

Predstavit ćemo neke od prirodnih materijala biljnog i životinjskog porijekla.

Pamuk – najpopularniji materijal

S obzirom na to da je pamuk veoma pristupačan, predstavlja definitivno najrasprostranjeniji materijal za proizvodnju odjeće. On se sastoji od čiste celuloze i veoma dobro održava toplotu tijela.

Lan – najprijatniji materijal

Lan je, poput pamuka, sačinjen od celuloze, međutim, s obzirom na činjenicu da je njena struktura više kristalizovana, on je čvršći i izdržljiviji. Sjajan je materijal za nošenje preko ljeta, budući da velikom brzinom upija i otpušta vodu.

Kašmir – najskupocjeniji materijal

Kašmir spada među najskupocjenije i najluksuznije prirodne materijale. Ova tkanina je vrlo nježna, mekana i prijatna, kako za nošenje, tako i za dodir. Zanimljivo je da se kašmir dobija iščešljavanjem donjih slojeva dlake koza koje su nastanjene u Kini i Mongoliji.

Kako da znate da li je vaša odjeća ekološka?

Ekološka odjeća predstavlja onaj materijal koji je nastao iz organski gajenog vlakna, bez ikakve dodatne upotrebe pesticida, herbicida i insekticida.

Odjeća koja nije tretirana nikakvom štetnom hemijskom materijom za bojenje, omekšavanje, ravnanje ili zaštite u transportu, dobiće ekološki GOTS certifikat (Global Organic Testile Standard). Pored certifikata obratite pažnju i na miris odjeće tokom kupovine.

Ukoliko na svom artiklu osjetite određene hemikalije, parfeme ili neprijatne mirise, to je znak da je ona dobijena vještačkim putem. Industrija tekstila koristi razne supstance kako bi se komadi održali što duže svježom i zaštićenom tokom transporta. Zato je ovakav tekstil veliki zagađivač.

Toksična supstanca koja se koristi u ove svrhe jeste formaldehid. Često može izazvati iritaciju kože, alergije, ali i pojavu karcinoma. Uz to, boje koje se koriste da bi se farbala tkanina su u većini slučajeva sintetičkog porijekla, što može izazvati crvenilo na koži, probleme sa disanjem, mučninu i slično.

Za sada samo oko 3% godišnje proizvedenog tekstila ima neškodljivo porijeklo.

Vrijeme je da, korak po korak, krenemo smanjivati količinu odjeće napravljene od vještačkih materijala. Iako jeftinija, ova garderoba nam nanosi dosta štete na duge staze. Zbog toga se nadamo da vam je tekst bio zanimljiv i da ste uspjeli da naučite nešto novo o tekstilnoj industriji.

Činite dobro sebi i čitavoj planeti!