Telefon: 033 644-810
Email:
info@mislioprirodi.ba
Napravi promjenu – Dan održivosti
Piše: Aida Nadarević
27. oktobra, četvrte srijede u mjesecu oktobru, obilježava se Dan održivosti koji je kreiran kao podsjetnik zajednici na važnost brige o okolišu i pruža svijetu priliku da se bolje upozna s tom temom.
1969. godine Zakon o nacionalnoj politici zaštite životne sredine uveo je ideju o održivom razvoju obzirom da jekvalitet vode, zraka i drugi ekološki problemi bili briga kongresa u tadašnje vrijeme.
Šta je održivost?
Svjetska komisija UN-a za okoliš i razvoj, definiše održivost kao „razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjosti bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe.“
Ili, jednostavnije rečeno – održivost osigurava da sve što izgradimo ne utiče na buduće generacije, naprimjer, iskorištavanje snage vjetra ne utiče na buduće generacije, ali sagorijevanje nafte utiče jer ispušta emisiju ugljika u atmosferu.
Kako znati da li je neki proizvod zaista dobar za životnu sredinu?
Odgovor svakako zavisi od toga šta i odakle kupujete, na primjer, ukoliko kupujete kućni aparat, potražite adekvatnu oznaku koja ukazuje da određeni proizvod troši manje energije, što vam ujedno omogućava i sortiranje proizvoda kako biste pronašli ono šta tražite.
Reciklaža
Recikliranje je važna komponenta za održavanje okoliša. Reciklažom omogućavamo budućim generacijama energiju i resusre potrebne za održavanje sretne i zdrave planete. Također, promoviše ekonomsku i društvenu održivost pored održivosti životne sredine. Potrebno je manje energije za recikliranje predmeta nego za stvaranje novih.
Za recikliranje otpada nam ne treba mnogo, ali iz nekog razloga ljudi još uvijek ne odvajaju vrijeme za odvajanje otpada, iako više za od 300 miliona tona plastike koja se proizvodi svake godine postoji velika potreba za više reciklaže, u suportnom ćemo dozvoliti da do 2050. godine u okeanima, morima i rijekama bude više plastike nego ribe. Važno je znati da se reciklirani materijali mogu preraditi u nove proizvode koji smanjuju potrebu za izradom novih materijala i kao rezultat toga, pomoći ćemo u smanjenju otpada, zagađenja i emisija.
Za zdravlje okoliša nije potrebno mnogo, a dobar dan za početak kreiranja promjene je upravo danas kada se obilježava Dan održivosti. Važno je početi, malim koracima, samo reciklaža može imati ogroman učinak tokom cijelog života, a samim tim ćete pokrenuti i druge da slijede vaš primjer.
Veliki broj kompanija posvećuje vrijeme podučavanju zaposlenih o tome šta se u njihovim kancelarijama može reciklirati. Ne samo da je ovo korisno za našu životnu sredinu nego pomaže kompanijama da uštede novac. Neke kompanije se obavezuju da će koristiti dvostrani papir za štampanje, kupovati reciklirani papir i koristiti prirodnu i sunčevu svjetlost i ventilaciju tokom dana.
Malim koracima do ostvarenja velikih ciljeva. Ne morate biti dio zajednice kako biste bili korisni okolišu barem jedan dan u godini. Počnite odmah, za bolju budućnost.
Šta može biti vaš doprinos, pitate se?
Jednostavno je, za početak, donirajte odjeću koju niste nosili mjesecima, donirajte predmete koji vam više nisu potrebni, reciklirajte – probudite kreativnu stranu u svom životu, ugasite svjetla u prostorijama koje ne koristite, isključite uređaje koje ne korisitite, uzgajajte svoje povrće, ugasite vodu kada perete zube, koristite bocu vode za višekratnu upotrebu, pokupite smeće s ulice kad god ste u prilici. Odvajaj i recikliraj svoj otpad ili sirovine, posjeti reciklažni pogon u svom gradu i raspitaj se kako najučinkovitije smanjiti otpad. Učestvuj u javnim rasparavama u svojoj opštini, mjesenoj zajednici ili piši pisma/mailove predstavnicima u vlasti. Učlani se u različite grupe na društvenim mrežama koje rade na zaštiti prirode i jačanju održivosti.
Zero waste menadžment odnosno menadžment nultog otpada
U zadnje vrijeme, naročito u stranim medijima, možemo čuti da se govori o zero waste menadžmentu kao potrebnoj sistemskoj promjeni da bi pomogli Zemlji. Zero waste menadžment je set određenih principa koji su fokusirani na prevenciju otpada. Ideja je da se svi materijali upotrebljavaju do optimalnog levela konzumacije, te da se ništa ne šalje na deponije i ne baca u rijeke. Prema Zero Waste Međunarodnoj Alijansi (ZWIA) ovaj termin se definište kao:
Zero waste: Očuvanje svih resursa odgovornom proizvodnjom, potrošnjom, ponovnom upotrebom i obnavljanjem svih proizvoda, ambalaže i materijala, bez njihovog sagorijevanja i bez ispuštanja u zemlju, vodu ili zrak koji prijete okolišu ili zdravlju ljudi.
Smatra se da je usvajanje ovog načina jedan je od najodrživijih načina života. Odabir načina života Zero Waste utječe na sva područja okoliša sprječavanjem vađenja resursa, smanjenjem količine materijala koji se šalje na deponiju ili spalionicu i smanjenjem zagađenja od proizvodnje, transporta ili odlaganja materijala.
Zero Waste se često prikazuje kao nešto što nije lako dostupno, ali ustvari je vrlo jednostavno poduzeti jednostavne korake prema Zero Waste-u. Zapravo, ne samo da će se smanjiti otpad, usvajanjem ovog načina života, često može biti i pristupačnije za novčanik od takozvanog klasičnog načina života. Kompostiranje, kupovina polovnih stvari, dijeljenje kad možete ili pakiranje vlastitog ručka, sve su to jednostavni koraci prema Zero Waste načinu života, a istovremeno štedite i novac!
Postoje različiti načini na koje se može vježbati praktikovanje nultog otpada, a neki od tih će za nas imati više smisla od drugih.
Savjeti koje svi možemo koristiti za kretanje prema Zero Waste meandžmentu:
- Odbijmo ono što nam nije potrebno
- Smanjimo ono što koristimo, pogotovo ako to ne koristimo
- Ponovna upotreba onoga što imamo sve dok ne prestane da funkcionira, a ne kada više nije u modi
- Popravak onoga što možemo
- Reciklirati nakon što su istražene sve prethodne opcije
Kao što Jodi Picoult kaže: „Izbori su smiješna stvar- pitajte domorodačko pleme koje je oduvijek jelo lišće i korijenje da li su nesretni i samo će slegnuti ramenima. Zatim im dajte file mignon i umak od tartufa i recite im da se vrate starom načinu života i oni će uvijek razmišljati o tom gurmanskom obroku koji su imali. Ako ne znate da postoje alternative, ne možete ih ni propustiti“. Sljedeći put kada budemo kupovali ili razmišljali kako možemo naš život da poboljšamo, sjetimo se da bar danas u informacijskom dobu, uvijek možemo pronaći alternative.
Piše: Selma Gribajčević