Telefon: 033 644-810
Email: info@mislioprirodi.ba
Misli o prirodi
Misli o prirodi
  • O Projektu
  • Grantovi
    • O grantovima
    • Otvoreni pozivi
    • Prvi krug odobrenih grantova
    • Drugi krug odobrenih grantova
    • Treći krug odobrenih grantova
  • Aktuelnosti
    • Vijesti iz projekta
    • Eko vijesti
  • Eko HUB
    • O Eko HUBovima
    • Aktuelnosti iz mreže Eko HUBova
  • Eko Škole
  • Eko Mladi
  • Eko Mediji
  • Ja sadim, a ti?
  • Eko Riznica
  • Blog

Priroda i društvo

Misli o Prirodi > Priroda i društvo
19
jan
PRIRODA I DRUŠTVO sa Bojanom Golijanin: Mogu li mladi drugačije?

By: Misli o Prirodi

Bojana Golijanin misli o prirodi Mreža progresivnih inicijativa Priroda i društvo

U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, radimo i razgovaramo i sa mladim političkim aktivistima i aktivistkinjama iz različitih stranaka, kako bi čuli njihovu viziju angažmana na području zaštite okoliša. Bojana Golijanin mlada je političarka i članica mladih SDS Istočno Novo Sarajevo.

“Odgovor većine mojih sugrađana kada želim da započnem razgovar o ekologiji i uopšteno o zaštiti životne sredine jeste kako postoji mnogo većih problema od zagađenja vazduha, uništenja rijeka gradnjom malih hidrocentrala, stvaranje divljih deponija i to je nešto što je poražavajuće – jer zdrava životna sredina predstavlja i zdravog čovjeka. Odnos prema životnoj sredini jeste loš, mi vrlo malo vodimo računa, kako na kolektivnom tako i pojedinačnom nivou o životnoj sredini.  Za nas uvijek je to tema o kojoj se može pričati sutra. Zamenarujemo činjenicu da kakav je naš odnos prema prirodi, biće takav i njen odnos prema nama. Stranke se malo ili nikako u svojim programima osvrću na zaštitu životne sredine i to je nešto što treba mijenjati u budućnosti. Ekonomija možda i jeste jedan od ključnih problema u našoj državi  pa često institucije na uštrb životne sredine žele da poprave tu činjenicu i to je svakako pogrešan pristup. Zakoni postoje, dosta dobro su definisani ali nažalost u praksi se ne sprovode.“ – navodi Golijanin kao komentar na pitanje kako društvo u cjelini danas tretira pitanje zaštite okoliša.

Ova mlada političarka kaže kako na osnovu njenog dosadašnjeg iskustva, mladi i jesu najviše uključeni u proces podizanja svijesti društva o važnosti zaštite životne sredine kroz različita udruženja, planinarska društva, volonterski rad i kako je to pozitivno.

„Toliko imamo prilike i mogućnosti slušati na temu ekologije, načina popravljanja stanja u društvu što svakako mladi dobro koriste. Međutim, još uvijek je vrlo malo mladih u politici i na mjestima na kojima se donose odluke, što sigurno nije izgovor, ali kada su institucije u pitanju ukoliko nemate podršku onih koji su neizostavni onda ni vaša inicijativa ne može proći. Stalna ukazivanja na sve štetne posljedice koje zagađena životna sredina nosi sa sobom, aktivnosti koje uključuju pisanje inicijativa, peticija, uključenje u nevladine organizacije, stalna borba i ukazivanje na posljedice sigurno mogu dovesti do rezultata. U našoj državi postoje zakoni po uzoru na evropske zemlje ali nema redovnog monitoringa da li se ti zakoni sprovode. Postoji teza „zagađivač plaća“, ali pitanje je koliko se ona realizuje. Da li zaista zagađivač plati? To je nešto o čemu treba povesti računa. Ono što mladi poliitčari mogu uraditi jeste vršiti pritisak na različite načine, prvo na predstavnike svojih stranaka, a kasnije i na odbornike ili ako su oni sami odbornici postavljati pitanja organima lokalne vlasti ili državne vlasti, potrebno je biti uporan. Mi već imamo dosta primjera gdje su se pojedinci izborili za pitanja zaštite životne sredine, borimo se protiv izgradnje malih hidrocentrala, u mom gradu predsjednik ekološkog udruženja je na osnovu činjenica i dokaza, podrške sugrađana i medija na određeni period zatvorio gradsku deponiju jer nema propisane sve uslove za rad. Međutim, to i nije, nažalost naišlo na podršku političkih stranaka ni pojedinaca vjerovatno zbog toga što to nije jedna od interesantnih tema za privući glasače. Ali bitno je imati volju i biti uporan.„ – komentiraše Bojana Golijanin.

Govoreći o tome da li je zaštita okoliša tema koja može okupiti ljude iz različitih političkih opcija oko jednog zajedničkog društvenog interesa, mlada političarka kaže kako ovo može i mora biti upravo takva tema.

„Poplave koje su zadesile određen broj gradova ove jeseni u BiH nisu birale ko kojoj političkoj opciji pripada. Kada razgovoramo o zaštiti životne sredine sve nesuglasice treba da stavimo po strani i da razmišljamo samo u jednom smjeru. Životna sredina nije ničije vlasništvo i zajedno moramo da djelujemo. To je u praksi sigurno teško ali zdrava budućnost je naš prioritet. BiH se često nalazi na vrhu ljestvice po zagađenosti vazduha i to je samo jedan od problema koji moramo zajedno početi rješavati. Ako svako u svojoj lokalnoj zajednici djeluje na pravi način na kraju će za sve nas to biti pozitivan ishod.“ – smatra članica mladih SDS Istočno Novo Sarajevo.

„Toliko je važnih tema o kojima se mora pričati i djelovati u što skorijem vremenskom periodu. Sve je prioritet. Izgradnja malih hidrocentrala nepovratno uništava jedno od najvećih blaga koje imamo u našoj zemlji, a to su rijeke. Teška je riječ zločin ali usmjeriti rijeku u cijev, plavi dragulj stvarno je velikim slovima zločin jer tako uništimo i sav životinjski i biljni svijet i poremetimo lanac ishrane. Zatim nelegalno i neadekvatno odlaganje otpada koje zagađuje i vazduh i zemljište i indirektno djeluje na zdravlje čovjeka. Međutim, prioritet djelovanja jeste zagađen vazduh. Statistički podaci pokazuju da smo prvi u Evropi, a drugi u svijetu po zagađenosti vazduha. Sve više je djece oboljele od respiratornih bolesti. To da skoro svaki dan zauzimamo prva tri mjesta po zagađenju vazduha u svijetu nije nimalo naivno – to znači da smo već trebali da djelujemo i to jeste prioritet u ovom trenutku. Zagađen vazduh direktno utiče na zdravlje čovjeka i taj gorući problem ne smijemo zanemariti. Neophodno je uključiti svu naučnu zajednicu, eksperte, predstavnike institucija, jer samo zajedno uz cjelokupnu uključenost društva moramo djelovati – kroz zakone, analize, dobre evropske prakse, može se naći rješenje.” – zaključuje Bojana Golijanin, mlada politička aktivistkinja i  učesnica projekta Priroda i društvo.

Projekat Priroda i društvo realizira se uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.

11
jan
PRIRODA I DRUŠTVO sa Muamerom Čehićem: Šta mogu uraditi mladi?

By: Misli o Prirodi

misli o prirodi Mreža progresivnih inicijativa Muamer Čehić Priroda i društvo

U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, radimo i razgovaramo i sa mladim političkim aktivistima i aktivistkinjama iz različitih stranaka, kako bi čuli njihovu viziju angažmana na području zaštite okoliša. Muamer Čehić, naš sagovornik, mladi je političar i član Izvršnog odbora Narod i Pravda Gornji Vakuf-Uskoplje.

„Odnos prema zaštiti okoliša u Bosni i Hercegovini jedino se može analizirati u okviru ukupne političke, privredne i društvene situacije u državi. Institucionalno zanemarivanje pitanja očuvanja okoliša u korist privrednog i društvenog razvoja dovelo je do ugrožavanja okoliša u pojedinim oblastima.“ – navodi ovaj mladi magistar šumarstva.

Vjeruje kako su visok nivo zagađenosti zraka i vodotoka, nelegalne sječe šuma, gubitak plodnog tla, neadekvatno upravljanje otpadom, nekontrolisana gradnja i drugi ekološki problemi a koje uzrokuju i građani pozicionirali Bosni i Hercegovinu među države sa slabim učinkomu pogledu zaštite okoliša.

O tome kako njegova generacija mladih ljudi koji su politički angažovani mogu mijenjati ovako opisanu situaciju, te kako mogu ove teme staviti na dnevni red u institucije, pa i podići svijest društva o važnosti zaštite okoliša, Čehić govori:

„Nedovoljna zainteresovanost aktulenih političara za zaštitu okoliša, izostanak kvalitetnih zakonskih regulativa a svakako i ograničena svijest javnosti o negativnom uticaju degradacije okoliša, pružaju veliku šansu nama novoj generaciji mladih političara i političarki da učinimo nešto konkretno i važno po pitanju navedenog a što nam može obilježiti odnosno donijeti uspjeh u političkim karijerama.

Kako bi prevazišli izazove u zaštiti okoliša, mladi političari i političarke trebaju se maksimalno angažovati, educirati i konsultovati sa relevantnim stručnjacima ove oblasti, a što su neki od ciljeva projekta Priroda i društvo, a sve kako bi mogli dati konkretne prijedloge i prave ideje kojima ćemo probuditi interes kolega u strankama i institucijama a time i javnosti, za početak posebno na lokalnom nivou.Treba krenuti od malih i konkretnih inicijativa. Naprimjer institucije, javne pa i privatne kompanije trebaju sufinansirati troškove prijevoza samo onim uposlenicima koji za dolazak na posao koriste javni i grupni prijevoz (voz, tramvaj, autobus i sl.) – naravno, gdje je isto izvodivo.“

Obzirom da su u Bosni i Hercegovini izuzetno rijetke teme koje mogu okupiti ljude iz različitih političkih stranka, pitali smo i ovog mladog političkog aktivistu – da li je tema zaštite okoliša upravo takva?

„Za ozbiljan napredak u zaštiti okoliš ai unaprijeđenje instutacionalnih kapacite Bosne i Hercegovina, čitava plejada adekvatno usredotočenih političara iz različitih političkih opcija definitivno može, treba i mora staviti društveni ispred stranačkog interesa. U tom smislu svi trebamo poduzeti ogromne i iskrene napore za uspostavljanje u prvom redu usklađenog pravnog okvira zaštite okolišana svim nivoima odlučivanja, jer onečišćenje zraka ne poznaje granice općina, kantona ili entiteta. Moramo napraviti koaliciju vijećnika, zastupnika ili stranaka koja će raditi usmjereno na podizanju svijesti o osiguranju sigurnog i čistog okoliša, uvažavajući kontrolisano korištenje prirodnih bogatstava Bosne i Hercegovine i uspostavljanje balansa između istih, u skladu sa principima održivog razvoja.“ – odgovara Muamer Čehić.

Uzevši u obzir stručno zvanje magistra šumarstva ali i aktivno učešće u projektu „Priroda i društvo“, Čehić smatra da trenutno, a vrlo vjerovatno i budućnosti, postoje tri ključna prioriteta u okviru teme zaštite okoliša:

„Imajući u vidu egzistencijalne potrebe svakog živog bića u ovom trenutku a po mom mišljenju vrlo vjerovatno i u budućnosti tri su ključna prioriteta u okviru ove teme: očuvanje izvora pitkih voda, osiguranje čistog zraka i proizvodnja hrane iz čistog hemijski netretiranog tla. Propadanje okoliša a koje podrazumijeva onečišćenjevode i zraka odnosno gubitak tla, uključujući klimatske promjene, može usporiti i uništiti privredni napredak, ugroziti mir i stabilnost te uzrokovati migracije velikih razmjera.“ – zaključuje mladi političar i član Izvršnog odbora Narod i Pravda Gornji Vakuf-Uskoplje.

04
jan
PRIRODA I DRUŠTVO: Mladi za zaštitu okoliša

By: Misli o Prirodi

Ibrahim Indžić misli o prirodi Mreža progresivnih inicijativa Priroda i društvo

U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, radimo i razgovaramo i sa mladim političkim aktivistima i aktivistkinjama iz različitih stranaka, kako bi čuli njihovu viziju angažmana na području zaštite okoliša. Ibrahim Indžić, naš prvi sagovornik, mladi je političar i član Izvršnog odbora Asocijacije mladih SDA Travnik.

„Okoliš ili okolina su sami po sebi relativno složena društvena oblast, koji iziskuju posebnu pažnju i još pažljiviji pristup, a sve u cilju kreiranja što ljepše životne sredine za sve nas.“ – započinje svoju percepciju ove teme Indžić.

„Iskreno govoreći, Bosna i Hercegovina, kao i u ostalim segmentima tako i u segmentu očuvanja okoliša se susreće sa problemima nedovoljno razvijenih kapaciteta, kao i mnogim socio-ekonomskim i institucionalnim problemima. Činjenica koja ohrabruje jeste da se sve više i više posvećuje pažnja ovome pitanju i problemi se rješavaju institucionalno, ali slobodno možemo reći da je taj tempo dosta usporen iz navedenih razloga. Smatram da proces pridruživanja BiH Evropskoj uniji dosta doprinosi pozicioniranju ove tematike unutar institucija BiH tako što na jedan način stvara izvjesni “pritisak” u procesu osvještavanja spomenutih institucija po pitanju ekologije, stoga u konačnici možemo očekivati sve veći napredak i čistije i zdravije okruženje za sve.“ – navodi mladi političar.

Kada je u pitanju odnos građana prema zaštiti okoliša, smatra kako su jasni pokazatelji da je svijest građana na izuzetno niskom nivou.

„Potrebno je određeno zakonsko rješenje, pa ako želite i zakonske sankcije za građane koji narušavaju i zagađuju okoliš, kako bi bar na taj način građani malo više obratili pažnju na ovu jako bitnu komponentu. S druge strane postoje i građani koji su ekološki osviješteni, ukazuju drugima na značaj očuvanja okoliša, ispravnog odlaganja otpada, i na koncu svojim primjerom ukazuju ostalima kako trebaju da vode brigu o svom okruženju.“

O tome kako njegova generacija u politici može doprinijeti rješavanju problema i izazova u oblastu zaštite okoliša, Ibrahim Indžić govori:

„Mladi političari ispred svojih političkih organizacija treba prvo da budu aktivni i prepoznatljivi kao aktivisti u svojim lokalnim zajednicama. Treba da aktivno uzimaju učešće u svim programima, projektima, edukacijama i aktivnostima vezanim za temu ekologije i očuvanja okoliša, a potom da sva stečena znanja i vještine dalje prenose svojim mladim kolegama u svojim političkim organizacijama. Jedan od načina stavljanja ove teme na dnevni red svojih stranaka jeste i podnošenje inicijative višim organima stranke da u svoje programe i strateške dokumente konkretnije zastupe temu ekologije, a upravo to je ono na što Mreža progresivnih inicijativa kao nevladina organizacija podstiče učesnike ekoloških radionica u svojoj organizaciji. Želio bih navesti i svijetli primjer svoje lokalne zajednice, Općine Travnik, kada je na inicijativu općinskog načelnika gospodina Kenana Dautovića u mjesecu septembru ove godine održana ‘Sedmica čistoće’ kojoj se odazvalo više stotina volontera u svim mjesnim zajednicama općine i zajedničkim snagama za sedam dana je očišćen veliki dio površine koju obuhvata općina Travnik, te je na taj način stvoreno ekološki prihvatljivije okruženje za sve stanovnike općine.“

Da svaka politička stranka treba imati educiran kadar u smjeru kreiranja zelenih politika, nužnost je današnjice, smatra ovaj mladi politički aktivista. Navodi i da je tema zaštite okoliša upravo ona koja bi morala okupiti različite političke stranke u istoj borbi.

„Naročito obzirom da je čist okoliš i okruženje zajednički interes za sve, bez obzira kojoj nacionalnoj, etničkoj, religijskoj ili političkoj skupini neko pripadao. U centru ove teme je čovjek! Smatram da su “zelene politike” sadašnjost i budućnost određenih političkih kretanja u sklopu savremenih političkih stranaka. Teško je opredijeliti se za samo jedan prioritet iz oblasti ekologije kojem treba da se promptno posvetimo. Umjesto toga rekao bih da su neki od prioriteta rješavanje problema divljih deponija koje su nastale isključivo ljudskim faktorom. Divlje deponije je potrebno prvo detektovati pa onda sanirati na efikasan način, te zakonskim regulativama ponuditi sankcije za nesavjesne građane koji doprinose nastajanju novih i širenju već postojećih divljih deponija. Zagađenje zraka od strane velikih termoelektrana, poput one u Tuzli, su također jedan od gorućih problema koje treba u što skorije vrijeme rješavati tako što će se građanima ponuditi “zelena alternativa” dosadašnjem načinu zagrijavanja objekata. Nadalje, veliki problem je i gradnja mini hidrocentrala koje narušavaju ekosistem, stvaraju problem sa pitkom vodom stanovnicima u čijim mjestima su planirane, te bih također ovom prilikom spomenuo primjer svoje lokalne zajednice gdje se na nedavnoj sjednici Općinskog vijeća Travnik donijela odluka o stopiranju daljnje izgradnje mini hidrocentrala na području općine Travnik, a koncesije kod kojih je to bilo moguće su poništene.“ – govori Ibrahim Indžić, mladi politički aktivista i učesnik projekta “Priroda i društvo”.

09
dec
PRIRODA I DRUŠTVO sa Edinom Ramićem: Gdje je priroda u politici?

By: Misli o Prirodi

Edin Ramić misli o prirodi Mreža progresivnih inicijativa Priroda i društvo Priroda u politici

U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, realiziran je niz intervjua sa zastupnicima i zastupnicama entitetskih parlamenata o važnosti zaštite okoliša.

Edin Ramić zastupnik je i predsjednik kluba poslanika Zajedno za BiH u Narodnoj skupštini Republike Srpske, ali i ministar raseljenih osoba i izbjeglica Federacije BiH. Svijest građana o zaštiti okoliša u Bosni i Hercegovini, a samim time u entitetu Republike Srpske procjenjuje, na veoma je niskoj razini.

„Ovakvu tvrdnju potkrjepljuje činjenica da je sve manje zelenih površina,  iste se pretvaraju u građevinsko zemljište zbog interesa užeg kruga velikih moćnika. Dok svijet nalazi nove modalitete zaštite životnog prostora, u Bosni i Hercegovini se ne smanjuje znatno broj zagađivača. Na tome se vrlo malo radi. Možemo slobodno reći da strane institucije i organizacije koje su prisutne u našoj domovini pokušavaju ozbiljnije podići svijest kod građana o važnosti zaštite okoliša nego domaći predstavnici.“ – navodi Ramić.

O tome šta politika može uraditi da se situacija promjeni u odnosu na trenutno stanje, govori:

„Institucije moraju prilagoditi programe i izdvojiti sredstva za podršku projektima koji tretiraju ovu tematiku. Mladi imaju ideje, a i u prilici su da prenesu iskustva iz razvijenijih zemalja. Politički predstavnici trebaju krenuti od sebe, svoje lokalne zajednice, institucije koju vode, pa sve do državnog nivoa vlasti. Svi ćemo se složiti da želimo da nam djeca odrastaju u zdravijem okruženju, a mi smo ti koji im to trebamo omogućiti. Proces jeste nešto duži, ali smo ujedno zemlja koja posjeduje ogromna prirodna bogatstva, pola posla smo završili ako sačuvamo prirodne ljepote naše države, te podignemo svijest ljudi koja mora doći do svakog pojedinca. Smatram da je ovdje neophodna bolja saradnja NVO sektora sa institucijama.“ – zaključuje zastupnik Edin Ramić.

Zaštita okoliša kao tema zajedničkog rada različitih političkih stranaka, ali i načini prioritetiziranja ove oblasti u okviru ličnog političkog djelovanja bili su tema razgovora. Ramić smatra da budućnost društva leži u zdravijem okruženju i da zbog toga programski ciljevi svakog političkog subjekta trebaju biti usmjereni ka boljim uslovima za život ljudi.

„Teritorija bez prisustva živih ljudi je mrtva. Europski standardi će nam pomoći da ostvarimo zacrtane ciljeve. Europska unija je naš cilj, a jedan od preduslova je i regulisanje sektora zaštite okoliša. Duboko sam uvjeren da fondovi EU mogu biti naša šansa, uz dobre programe i time stižemo brže do cilja. Dakle, ko bude glasniji i efikasniji u realizaciji ekološki zdravih projekata, veće su mu šanse za razvoj lokalne zajednice. Platforma ekološkog razvijanja svijesti je budućnost politika, ekonomija i migracija.

Mi prvo moramo očuvati prirodne ljepote koje posjedujemo, a nisu zanemarive. Tek kada dođe neki stranac, uoči prednosti naše države u ekološkim prednostima u odnosu na neke druge puno razvijenije države. Drugo, moramo identifikovane zagađivače regulisati zakonima koji će ih natjerati na EU standarde. Utopljavanje i zagrijavanje stambenih objekata, kao i oblast nelegalne gradnje mora biti prioritet svake vlasti. Sistem gradnje jedne države vam govori o kulturi te iste države. Zajednički moto mora biti iznad svih političkih ciljeva i fokus je na razvijanju ekološke svijesti – od djeteta do onoga koji upravlja procesima u ovoj državi. Kada to postignemo, možemo reći da smo uspjeli kao politički predstavnici, ali i kao društvo.“ – zaključuje političar Edin Ramić.

23
nov
PRIRODA I DRUŠTVO sa Amerom Obradovićem: Gdje je priroda u politici?

By: Misli o Prirodi

Amer Obradović CPCD misli o prirodi Mreža progresivnih inicijativa Nezavisni blok Priroda i društvo

U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, realiziran je niz intervjua sa zastupnicima i zastupnicama entitetskih parlamenata o važnosti zaštite okoliša.

Amer Obradović zastupnik je Nezavisnog bloka u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i učesnik projekta „Priroda i društvo“. Odnos prema zaštiti okoliša procjenjuje – lošim.

„Građani i institucije okoliš posmatraju kao nešto tuđe, nešto o čemu drugi trebaju brinuti. Razmišlja se tipa – samo nek’ nije u mojoj avliji, samo nek’ nije u mom autu. I onda to smeće završi svuda oko nas. Dovoljno je vidjeti smeće pored cesta, u rijekama, na izletištima… Nemamo svijesti, niti odgovornosti, nažalost. Naravno, institucije imaju veću odgovornost da naprave zakonski okvir kako bi građani imali veću svijest o zaštiti okoliša. Taj naš loš odnos moramo mijenjati i institucije su te koje moraju donositi strateške dokumente i pravce. Moderne demokratske zemlje ubrzano rade na tome, a mi u FBiH i čitavoj Bosni i Hercegovini, bojim se, zarobljeni smo u neke druge teme, u etničke priče gdje se zaštita okoliša posmatra kao sporedna, nebitna stvar, a poticaji za te svrhe se zloupotrebljavaju u stranačke i privatne svrhe. Okoliš je jedno od važnih pitanja za našu budućnost.„ – navodi Obradović.

Stavljati teme zaštite okoliša na dnevni red u zakonodavna i izvršna tijela, te u javni prostor dužnost je političara i političarki, smatra ovaj zastupnik.

„Poznato je da nema ubrzanog društvenog i ekonomskog razvoja bez postizanja okolišne održivosti. Za to su potrebne su efikasne, transparentne, inkluzivne i odgovorne javne institucije, na čemu treba insistirati, te organizirati kampanje i stimulirati debatu o politikama u ovoj oblasti, po ugledu što upravo radimo u projektu ”Priroda i društvo”. Političari na svim nivoima bi trebali raditi na podizanju svijesti o zaštiti okoliša. Od vitalnog značaja je pokrenuti inicijative za modernizaciju nastavnih planova i programa osnovnih i srednjih škola, uz razvoj zelenih vještina, kako bi se zaštita okoliša postala kompatibilna sa tržištem rada i klimatskim promjenama. Političari moraju biti okrenuti prema inovacijama, koje se ogledaju u uvođenju i primjeni novih, posebno digitaliziranih tehnologija i usluga i u ovom važnom životnom segmentu.“ – ocjenjuje zastupnik Amer Obradović.

A kako delegirati ovu temu u političke krugove gdje je sukob dominantna dinamika funkcionisanja i može li zaštita okoliša upravo biti zajedinčki interes različitih političkih opcija, Obradović odgovora:

„Može i mora, zato što je to vitalna tema za sve građane. Često se u ovoj zemlji poziva na tzv. vitalni nacionalni interes, a ja mislim da je zaštita okoliša bukvalno vitalni interes svih ljudi u Bosni i Hercegovini. Zato vjerujem da ima političara koji su, bez obzira na stranačku pripadnost, spremni raditi na ovim temama i konkretno realizirati akcije koje stimuliraju zajedničke projekte podizanja svijesti o zaštiti okoliša i razvoja tzv. ”zelenih radnih mjesta”, od civilnog društva i privrednih subjekata pa do institucija. Vjerujem da je važno jačati institucije i kadrove koji se bave okolišom, prirodom i kulturnim naslijeđem, usaglašavati zakonodavstvo o okolišu sa zakonodavstvom EU, definirati prava i obaveze vlasnika resursa u upravljanju okolišem i prirodnim naslijeđem, unaprijediti ekonomske instrumente poštivanjem načela ”zagađivač plaća” i “korisnik plaća” itd, što je navedeno u usvojenoj Strategiji razvoja FBiH za period 2021. – 2027. godina.

„Dekarbonizacija je velika tema. To je za buduće vlade na svim razinama koje se više neće moći gurati pod tepih. Složeno je i teško pronaći prave modele, ali to moramo uraditi, jer je alternativa urušavanje čitavog elektroenergetskog sistema i opasnost po zdravlje ljudi. Ne vidim da u ovom mandatu vladajući imaju hrabrosti da išta ozbiljno urade. Druga tema koja bi mogla donijeti brojna poboljšanja jest okolišno prihvatljiv transport, gdje trenutno vladaju naftni lobiji. I za ovo pitanje ne vidim spremnost među vladajućom većinom. Ono gdje bi se moglo nešto značajnije uraditi, bez velike političke debate i interesa pojedinih grupa povezanim sa političkim moćnicima, jesu projekti efikasnosti i ekonomičnosti postojećeg sistema upravljanja otpadom. Tu postoje brojne mogućnosti, kao i međunarodna iskustva i fondovi da se uspostave ekonomski i okolišno održivi sistemi upravljanja otpadom.“ – zaključuje zastupnik Nezavisnog bloka Amer Obradović ističući upravo ove teme kao prioritetne u svom političkom djelovanju u oblasti zaštite okoliša u budućnosti.

Intervju je originalno objavljen na web stranici Mreže progresivnih inicijativa.

09
nov
PRIRODA I DRUŠTVO sa Damirom Džebom: Gdje je priroda u politici?

By: Misli o Prirodi

CPD Damir Džeba misli o prirodi Mreža progresivnih inicijativa Priroda i društvo

U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, realiziran je niz intervjua sa zastupnicima i zastupnicama entitetskih parlamenata o važnosti zaštite okoliša.

Damir Džeba delegat je HDZ-a BiH u Domu naroda Parlamenta FBiH i učesnik projekta „Priroda i društvo“.

Džeba procjenjuje da svijest o zaštiti okoliša u Federacije BiH nije dovoljno razvijena ni kod  građana ali ni unutar institucija.

„Ukoliko i postoje mehanizmi zaštite čovjekove okoline, prirode i zdravlja, često ostaju samo ‘mrtvo slovo na papiru’ jer se isti ne poštuju, svjesno se zaobilaze radi imovinske koristi. Slijedom takvih ponašanja i primjera onda i građani ne osjećaju potrebu za zaštitom okoliša jer izostaju i sankcije za uništavanje prirode i okoliša. Opća ocjena je da stanje nije dobro te da se mora uložiti napora, volje i sredstava kako bi primjereno štitili okoliš, prirodu a na koncu i zdravlje ljudi.“ – navodi delegat Džeba.

Posljednje poplave u Bosni i Hercegovini podsjećaju nas na važnost postavljanja teme zaštite okoliša i klimatskih promjena kao političkog prioriteta. Da li je to uopće moguće i da je ova tema potencijalni faktor približavanja političara i političarki iz različitih stranaka, Damir Džeba odgovara:

„Zastupnice i zastupnici u zakonodavnoj vlasti, a ministrice i ministri u izvršnoj vlasti mogu učiniti puno da se teme zaštite okoliša nađu u prioritetima djelovanja, odnosno da kod kreiranja planova rada parlamenata, skupština ili vlada, stavljaju u fokus i na dnevne redove zasjedanja teme koje će podizati svijest o čuvanju čovjekovog životnog prostora i okoliša općenito. Naravno da nas ova tema može okupiti. Teme zaštite okoliša su univerzalne i nisu jednoznačno obojene lijevim ili desnim političkim idejama nego su nadstranačke i svima nužne ukoliko želimo živjeti ili se trudimo živjeti u skladu s prirodom i njezinim očuvanjem.“

U okviru učešća u projektu „Priroda i društvo“, Damir Džeba jedan je od članova zakonodavne vlasti koji su se angažovali na pitanjima zaštite okoliša, te je uputio izaslaničko pitanje Ministarstvu okoliša i turizma FBiH o tome za koje su deponije u FBiH izrađena geološka istraživanja ispitavanja tla, te studije uticaja na okoliš i kada su izrađeni. Upravljanje otpadom Džeba izdvaja kao jedan od prioriteta djelovanja u ovoj oblasti.

„Prije svega bih izdvojio upravljanje otpadom jer sami sebe zatrpavamo smećem. To radimo i kao pojedinci jer nemamo dovoljno razvijenu svijest o potrebi pravilnog odlaganja smeća tj. Otpada, a također ni sustav i institucije se ne bave u dovoljnoj mjeri kvalitetnim i održivim sustavima upravljanja otpadom što rezultira raznim ‘divljim’ deponijima smeća ali i prljavim gradovima i prometnicama.

Druga stvar koju bi istakao je zaštita rijeka i rječica od ‘najezde’ mini hidroelektrana. Nažalost, svjedoci smo uništavanja prirode i ‘sumnjivih’ koncesija za postavljanje mini hidroelektrana diljem BiH. Kvalitetan i rigorozan zakonodavan okvir, nadzor i provjera, bi pomogli da se spriječi izdavanje nerazumnih i nerezonskih koncesija za gradnju mini hidroelektrana koje uništavaju rijeke odnosno okoliš u cjelini.“ – navodi delegat HDZ-a BiH u Domu naroda Parlamenta FBiH, Damir Džeba.

01
nov
PRIRODA I DRUŠTVO sa Sandrom Imširović: Gdje je priroda u politici?

By: Misli o Prirodi

misli o prirodi Mreža progresivnih inicijativa Priroda i društvo Sandra Imširović

U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, realiziran je niz intervjua sa zastupnicima i zastupnicama entitetskih parlamenata o važnosti zaštite okoliša.

Sandra Imširović delegatkinja je Demokratske fronte u Domu naroda Parlamenta FBiH i učesnica projekta „Priroda i društvo“. Polazna tačka u zaštiti okoliša moraju biti institucije i to kroz donošenje i implementaciju zakona, smatra ova mlada delegatkinja.

“Nedostatak političke volje, nedostatak vladavine prava i prebacivanje nadležnosti samo su neki od razloga zbog kojih pitanje zaštite okoliša nije u svakodnevnom fokusu svih političara a i građana, a treba biti. Primjerice, veliki je problem trenutno ilegalna sječa šuma i neophodno je što prije donošenje Zakona o šumama, kako bismo sačuvali bogatstvo naših  šuma i spriječili ilegalnu sječu. Također, jako je važno raditi na podizanju svijesti građana – kako kroz direktne razgovore tako i kroz različite kampanje.“ – navodi Imširović.

Delegatkinja Imširović smatra da angažman u smjeru zaštite okoliša mora početi iz vlastite kuće svake političke stranke – odnosno, da političari i političarke prioritetno moraju raditi na integraciji ovog pitanja u izborne programe stranaka.

„Ako pogledamo, ne samo zemlje zapada, već i mnoge druge vidjet ćemo da su takozvane zelene politike, kao što su zaštita okoliša, zraka, vode, klimatske promjene zauzele vodeća mjesta u izbornim programima. Nakon što se ova tema identifikuje kao bitna onda se može prenijeti i na parlamente i raditi na podizanju svijesti, ne samo građana, već i političara. Pitanje zaštite okoliša je pitanje o kojem treba da se razgovara svakodnevno, ali bez političke volje neće biti ni pomaka.“ – dodaje Sandra Imširović.

Pitanje instrumentalizacije teme zaštite okoliša kao zajedničkog mjesta okupljanja različitih političkih stranaka jedna je od važnijih dimenzija projekta „Priroda i društvo“. Delegatkinja DF-a navodi kako pojedinci sami ne mogu napraviti mnogo, ali ukoliko se političari sa različitih nivoa vlasti i iz različitih političkih partija udruže i stave problem zaštite okoliša u fokus, može doći do značajnih promjena.

„Snaga svega i jeste u koalicijama, savezima. Treba krenuti od vijećnika na lokalnim nivoima pa do najvišeg nivoa zakonodavne vlasti. Učešće na konferencijama i događajima političkih stranaka, izlaganje i pružanje dokaza zakonodavnim komisijama, povezivanje sa Uredom za reviziju od velikog su značaja. Mediji imaju veliki uticaj i vrlo je bitno da prepoznaju kolika je njihova uloga u svemu ovome. Također, značajno je učešće zajednice, uključivanje nevladinog sektora te finansijska podrška projektima.

S obzirom da dolazim iz grada koji ima tri fabrike, svakako da mi je najbliža tema zagađenost zraka, a svakako i prioritet u daljem radu. Sa dolaskom zimskih dana osjetno je povećana i zagađenost zraka, pojava smoga, čemu  doprinosi i veliki broj individualnih ložišta, što za posljedicu ima porast broja oboljelih osoba od respiratornih bolesti. Prema dostupnim podacima Tuzla je najzagađeniji grad na Balkanu upravo zbog individualnih ložišta. Kontinuirano treba raditi i pokušati  doprinijeti smanjenju ovog problema.“ – zaključuje Imširović analizirajući svoje političke prioritete u oblasti zaštite okoliša.

28
okt
PRIRODA I DRUŠTVO sa Lanom Prlić: Gdje je priroda u politici?

By: Misli o Prirodi

Lana Prlić misli o prirodi Mreža progresivnih inicijativa Priroda i društvo

U okviru projekta „Priroda i društvo“  koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, realiziran je niz intervjua sa zastupnicima i zastupnicama entitetskih parlamenata o važnosti zaštite okoliša.

Lana Prlić zastupnica je SDP-a BiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i učesnica projekta „Priroda i društvo“.

Prlić navodi kako odnos prema zaštiti okoliša u FBiH od strane institucija gotovo da i ne postoji.

„Kao Mostarka, moram da navedem primjer deponije Uborak na čijem primjeru se vidi sva nebriga i ignorisanje stvarnog stanja od strane institucija uz sve napore građana i pojedinih kolega političara.“ – dodaje zastupnica.

O tome na koji način staviti temu zaštite okoliša u javni i politički prostor i kakva je praksa bila do sada, Lana Prlić govori:

„Zaštita okoliša jedan je od ciljeva Zelenog Europskog plana na koji se obvezala i naša država. Ovaj proces se ne može desiti preko noći, ostvarivanje Zelenog plana zahtjeva ozbiljan pristup prema svih sferama društva na koji ovaj plan utiče, uključujući i edukaciju stanovništva, radna mjesta, kao i neophodnu pomoć EU.

Dosadašnja briga o zaštiti okoliša se svela na individualni angažman političara o ovoj temi, te vrlo rijetko je u centru pažnje, osim kada smo na rubu ili kad smo već doživjeli ekološku katastrofu, odnosno prekasno. Političari i institucije o ovoj temi trebaju i moraju komunicirati sa građanima, privrednicima, nevladinim sektorom, stručnjacima, i raditi u interesu države koju predstavljaju. Ova tema zahtjeva institucionalni i ozbiljan pristup.“

Uzevši u obzir da je i posljednji period u Bosni i Hercegovini obilježen političkim konfliktima i nemogućnošću postizanja konsenzusa oko brojnih tema važnih za život građana i građanki, pitali smo političare i političarke uključene u projekat – može li zaštita okoliša biti tema koja će okupiti različite političke stranke?

„Naravno da može i mislim da treba iskoristiti momenat kada ova tema nije u fokusu da se okupi što veći broj ljudi iz različitih političkih stranaka oko ovog pitanja, kako bi se pripremio „teren“ za budućnost. Takva saradnja već postoji na nekim od nivoa u BiH, kao i na regionalnom nivou, jer zaštita okoliša i ekologija ne poznaje granice.“ – odgovara Prlić.

„Tema obnovljivih izvora energije se mora staviti u fokus, jer imamo prirodnog potencijala za tu vrstu dobivanja energije. Zakonska rješenja konkretno u Federaciji, stoje u ladicama već dvije godine, a usvajanjem tog zakona krenuli bi korak prema ostvarivanju Zelenog plana kao i podsticanju izgradnje obnovljivih izvora energije, učešću građana kao proizvođača-potrošača na tržištu električne energije. Dekarbonizacija je neizbježna, i usvajanjem ovog Zakona na vrijeme ostavlja se prostor za prilagodbu i što manje posljedice po privredu, građane i radnike.“ – navodi zastupnica Lana Prlić kao jedan od političkih prioriteta djelovanja u oblasti zaštite okoliša u Federaciji Bosne i Hercegovine.

19
maj
Priroda i društvo – zastupnici i zastupnice entitetskih parlamenata o zaštiti okoliša

By: Misli o Prirodi

misli o prirodi Mreža progresivnih inicijativa Priroda i društvo

U okviru projekta „Priroda i društvo“  koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, održan je konsultacijski sastanak zastupnika i zastupnica Parlamenta Federacije BiH i Narodne skupštine Republike Srpske o načinima aktualiziranja pitanja zaštite okoliša u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti.

U Bosni i Hercegovini, zemlji bajkovitih prirodnih resursa, pitanje zaštite okoliša kontinuirano je u drugom, trećem ili četvrtom planu u odnosnu na dnevno politički javni prostor. Osim što je ovo pitanje egzistencijalno za zdravlje i budućnost društva u BiH, suočavanje sa neriješenim pitanjima u oblasti zaštite okoliša jedan je od koraka koji će se nužno morati tretirati u putu BiH ka EU integracijama.

Na sastanku su učestvovali zastupnici i zastupnice iz osam različitih političkih stranaka iz cijele zemlje, a u narednom periodu planiraju poduzeti inicijative kako bi se različite oblasti po pitanju zaštite okolišaaktualizirale u oba bosanskohercegovačka entiteta.

Zastupnik u Domu naroda Parlamenta FBiH Damir Džeba kazao je kako pitanja zaštite okoliša općenito kao životne sredine u BiH nisu dovoljno prisutna u institucionalnom okviru, misleći prvenstveno na konkretan rad na temama zaštite okoliša u zakonodavnim i izvršnim tijelima vlasti.

„BiH ima ozbiljnih problema sa zagađenošću zraka, voda i tla, nelegalnom i neplanskom iskorištavanju šuma i rijeka, nelegalnim deopnijama otpada i upravljanjem. Žurno je potrebno donositi provedive zakonodavne i izvršne aktivnosti s konkretnim koracima, vremenskim okvirom te mjerenjima učinkovitosti poboljšanja zaštite okoliša i životne sredine.“ – navodi Džeba.

Jasmin Duvnjak, delegat u Domu naroda PFBiH naveo je kako generalno, pitanja zaštite okoliša imaju nezadovoljavajući tretman u javnim politikama u našoj zemlji.  Duvnjak dodaje: „Zakonska regulativa je sasvim solidna, ali su neadekvatni mehanizmu kontrole, monitoringa i sankcionisanja zagađivača u stvarnoj praksi. Čini mi se da najveći broj krivičnih prijava za onečišćenje okoliša podnose udruženja građana i neki društveno-odgovorni pojedinci, dok sistemska reakcija uglavnom izostaje. Stanje će biti bolje onda kada pomirimo tri stvari – ekologiju, ekonomiju i našu ljudsku savjest, i kada shvatimo da su pitanja zdravog okoliša pitanja od vitalnog (životnog) interesa za svakog čovjeka – građanina.“

Potpredsjednik Narodne skupštine RS Denis Šulić stava je da zaštita životne sredine nije tema ili problem za kratkoročno bavljenje na bilo kom nivou, već da se radi o životnoj misiji svakog odgovornog čovjeka.

„Nekada se mislilo da ljudska neodgovornost prema okolini može imati uticaj na neko daleko buduće vrijeme, a danas se zna da je to vrijeme došlo i da se svaka neodgovornost prema životnoj sredini vrlo brzo manifestuje u našem svakodnevnom životu. Zbog toga ja mislim da za svaku odluku koju kao društvo donosimo, moramo praviti analizu na koji način ona može uticati na životnu sredinu i ne smijemo donositi bilo kakvu odluku ukoliko postoji i minimum šanse da je ona loša po okolinu.“ – navodi Šulić.

U narednom periodu, zastupnici i zastupnice će djelovati u okviru parlamenata u kojim obnašaju mandate kako bi aktualizirali pitanja zaštite okoliša.

Sidebar
Galerija
Novosti
  • Veliko otkriće u Jadranu: Gajić pronašao “leptiricu”, najugroženiju ribu
  • Upriličena ceremonija potpisivanja ugovora za 10 novih korisnika grant sredstava u okviru projekta „Misli o prirodi!“
  • Press konferencija: Pokrenute inicijative za donošenje Zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana i aktivista na nivou KS i FBiH
  • Info sesija za dodjelu grantova
  • Projekat “Misli o prirodi!” traži volontere!
Kalendar
Maj 2023
PUSČPSN
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31     
« apr   jun »

Copyright © Misli o prirodi 2021. All rights reserved.

Development by: Lilium Digital