Izbor za najljepši jestivi mini vrt (na balkonu, okućnici, bašti i/ili drugom prostoru)

“Da bi se do 2050. prehranilo predviđenih 10 milijardi ljudi koji će živjeti na Zemlji, proizvodnja hrane mora se povećati za 70%”, kaže Thomas Constant, osnivač vertikalnog start-up proizvoda BeoBia. Uz to, rast industrije će i dalje biti potaknut sve većom potražnjom za visokokvalitetnim proizvodima koji se uzgajaju bez upotrebe pesticida, na način koji nema negativan utjecaj na okoliš i klimu. Kao što je Telegraph izvijestio 2019. godine, industrija koja se razvija zbog sve veće potrebe rastućeg stanovništva ima ogroman uticaj u pogledu emisija CO2.

Pojedinačno i kolektivno, ljudi traže rješenja i pitaju se koju ulogu mogu imati u očuvanju naše biosfere.

U problemu se krije rješenje – kažu permakulturisti!

Svi imamo kakav-takav mali prostor gdje bismo mogli improvizirano uzgajati hranu u recikliranim ili već postojećim posudama ili komadićima zemlje u dvorištima. Voda nam je lako dostupna, što pogoduje uzgoju biljaka i što nam olakšava kreiranje sopstvenih jestivih mini vrtova.

Kampanja „Ja sadim, a ti?“, koja se provodi u okviru projekta „Misli o prirodi!“, poziva vas da pokažete vaše jestive mini vrtove koje ste kreirali na vašim balkonima, okućnicama, baštama i drugim prostorima, kako biste dobili priliku da osvojite jednu od vrtlarskih nagrada i titulu najboljeg jestivog mini vrta u 2020. godini.

Zainteresirani učesnici/ce takmičenja mogu poslati svoje slike i popuniti prijavu OVDJE.

Napomena: Kako bi mogli da učitate fotografije, morate imati Gmail account.

Slike mogu poslati učesnici/ce koji imaju mini vrt do 5m² i koji su se učlanili u grupu „Ja sadim, ti?“: https://bit.ly/JaSadimATiFB

Kriteriji za ocjenjivanje uključuju vizuelnu privlačnost, raznolikost kultura, kreativnost u korištenju malog prostora za uzgoj jestivih biljaka i jedinstvene karakteristike poput korištenja recikliranih materijala prilikom kreiranja infrastrukture i slično.

Ukupno će se dodijeliti tri nagrade;

1. mjesto:
   • Vrtnu radnu klupu
   • Posuda za sađenje s rešetkastom ogradom

2. mjesto:
   • Posuda za sadnju od reciklirane tikovine i čelika

3. mjesto:
   • Vrtne sklopive stolice (drvo akacije)

Vremenski pregled

Napomena: Ceremonija dodjele nagrada će se organizovati u prostorijama Centra za promociju civilnog društva (adresa Marka Marulića 2/III, 71 000 Sarajevo). CPCD ne snosi putne troškove za dobitnike/ce nagrada.

Gledati plodove svoga rada, truda, ljubavi. Ubrati i pojesti ono što smo sami danima, mjesecima ili godinama njegovali – neprocjenjivo!

Obradujte nas svojim fotografijama! Zajedno gradimo pozitivnu zajednicu i obnovimo zaboravljene vještine uzgoja hrane.

Podržite nas putem naše Facebook grupe „Ja sadim, a ti?“ https://bit.ly/JaSadimATiFB

i Facebook stranice „Misli o prirodi!“ https://www.facebook.com/mislioprirodi/

„Misli o prirodi!“ je trogodišnji projekat kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Vlada Švedske u iznosu od 3 milion konvertibilnih maraka.

Permakulturni pristup pripremi balkona, terase ili dvorišne gredice za mini jestivi vrt

U okviru kampanje “Ja sadim, a ti?”, dijela projekta “Misli o prirodi!”, Centar za promociju civilnog društva objavio je priručnik “Permakulturni pristup pripremi balkona, terase ili dvorišne gredice za mini jestivi vrt”.

Nekako je uvriježeno mišljenje da se hrana može uzgajati isključivo tamo gdje ima velikih zemljanih površina, namijenjenih baš poljoprivrednoj proizvodnji. Dakle, na selu. Ipak, da li je to istina? Da li je moguće uzgajati hranu u gradu, pa čak i u stambenim zgradama? U svijetu je već decenijama poznat trend urbane poljoprivrede, tako da se sve češće mogu vidjeti primjeri malenih, pa i velikih gradskih vrtova na neočekivanim mjestima.

Vrt modernog čovjeka je vještački – on se oslanja na kupovinu namirnica na svakodnevnoj bazi u prodavnicama sa prehrambenim proizvodima. I ne misli o tome mnogo. Osim, kad se stvori neka prijetnja.

Ne moramo se čak pozivati na najgori primjer krize za naše područje, što je rat devedesetih. Možemo se prisjetiti elementarnih nepogoda kao što su veliki snijeg na jugu zemlje 2012te i poplava sjevernije 2014te. I najfriškije – ova nesretna pandemija. Vremena krize donesu i neke lijepe priče solidarnosti i dijeljenja, ali se isto tako treba prisjetiti oportunista u čijim bi trgovinama proizvodi enormno poskupili, a naročito se treba prisjetiti povremene pojave masovne histerije i nasilja među kupcima da se ugrabi sebi više, a na uštrb drugoga. Baš kao da će nas koji kilogram brašna više sačuvati od gladi, ako svega nestane.

“Šta će biti s nama, ako se prodavnice zatvore?”, jedino se u panici nisu pitali oni koji proizvode hranu, kada je zbog pandemije proglašeno stanje nesreće, te zabranjeno ili limitirano kretanje. Uključujući one koji uzgajaju u malenim vrtovima, onako malo, samo za sebe. S druge strane, mi – koji smo isključivo oslonjeni na modernu razmjenu hrane za novac, baš kako i dolikuje modernom čovjeku – koliko bi nama potrajala hrana koju imamo u kući? I šta onda? Upravo ovo pitanje je potaklo mnoge od nas da razmotre prilike kako i gdje da počnu sami uzgajati hranu.

Ako se u stanovima i na balkonima može uzgajati cvijeće, a to nikome nije neobično, onda zapravo nema razloga niti da se čudimo onima koji bi tamo uzgajali nešto jestivo. Svaki, pa i najmanji prostor u kojem se može staviti posuda sa malo zemlje, može da bude dio našeg mini jestivoga vrta. Niko ne tvrdi niti očekuje da si moramo uzgojiti svu hranu koja nam je potrebna – pa to rijetko imaju i veliki farmeri. Ali uzgajanje, pa makar i jedne jedine jestive biljke u svome domu, učinit će nas posve drugačijom osobom!

Kao prvo, prisjetit ćemo se čudesne vještine koja je u svima nama negdje kodirana – kako iz sitnog sjemena uzgojiti biljku, kako je njegovati, čuvati i diviti se fantastičnim transformacijama koje samo priroda može potpisati. Gledati plodove svoga rada, truda, ljubavi. Ubrati i pojesti ono što smo sami danima, mjesecima ili godinama njegovali – neprocjenjivo! Paradajz koji smo zaljubljeno gledali tako dugo, sad je u salati naših najmilijih, ili jutarnji mirisni čaj od svježeg matičnjaka i mente sa prozorske daske…

Ali nije pitanje samo šta ćemo pojesti. Prestat ćemo i rasipati. Hranu koju sami uzgojimo, poštovat ćemo do najmanjeg komadića. Neće nam biti svejedno koliko debelo gulimo krompir. Jer sad znamo koliko je truda trebalo za te zlatne gomolje. Korice će biti tanje, a ni one neće otići u smeće, nego ravno u kompost. Pa ćemo ponovno poštovati i one druge koji proizvode hranu za nas. I neće nam biti svejedno odakle nam hrana dolazi – kad već možemo u blizini posjetiti one koji to kvalitetno rade pa im možemo pokloniti svoje povjerenje. Nagraditi ih pošteno i razvijati partnerske odnose. Da oni mogu računati na nas jer žive od toga, a i mi na njih da jedemo pravu stvar. Jednom kad im upoznamo lica i ogrubjele ruke, i kad razumijemo kako nastaje prava hrana – neće nam se biti problem dogovoriti.

I još! Provesti vrijeme u dodiru sa prirodom – dodirujući zemlju i biljke. Na zraku. I lagani trening, razgibavanje. U ljepšem ambijentu, zelenom okružju – gajit ćemo i ljepše misli. Ponovo otkriti prave okuse. Upoznati slične sebi. Razmijeniti priče, savjete, slike, sjemenke. Potaknuti da s radošću ponovo učimo jer svaki se dan nešto novo otkrije u vrtu. Svaki!

A i dalje zadržati pravo na izbor. Šta, gdje, koliko i kada. Jedna stidljiva posuda sa bosiljkom u studentskoj sobici, začinski vrt sa peršinom, celerom i čili papričicama u dugačkoj posudi na prozorskoj dasci u kuhinji, salatni vrt od paradajza, paprika i mladog luka na balkonu, aloe i timjani u posudama u zajedničkom stambenom ulazu, limuni, krastavci, raštike i ružmarini na terasi, ili svega od toga pomalo na gredici u dvorištu ispred zgrade/kuće – totalno je i zauvijek samo naš odabir. Kombinacije su neprebrojive, i svaka će biti jedinstvena.

Bitno je povjerovati da se može. Jer može se uzgajati hrana u malim prostorima i u urbanim sredinama! I početi. Malim koracima. Uvijek je bolje ciljati na mali uspjeh koji nas motivira za korak dalje i skok više. Nove su sezone pred nama, nema brige. I svaku narednu posadite više. Onoliko za koliko ste spremni da napredujete.

Zaljubite se u svoj vrt. Uživajte njegujući ga. Ritmom kojim ćete se uskladiti sa prirodom.

A permakultura je ta koja će nam pomoći da radimo u skladu sa prirodom. Permakultura je regenerativni i održivi stil življenja, u kojem mi ljudi, po uzoru na prirodu, a zapravo prepisujući praktičnost i mudrost od nje, dizajniramo i stvaramo održive sisteme kao što su vrtovi, naše kuće i stanovi, te naše ljudske zajednice, a sve to pametno koristeći resurse i energiju koji su nam raspolaganju. Za stvaranje naših mini vrtova, konsultirat ćemo permakulturu upravo zato jer ona ima praktične alate u svojoj kutiji za svakoga od nas i jer će nam pomoći da su naši vrtovi iz sezone u sezonu sve bogatiji, a da imamo sve manje posla u njima.

Dakle – idemo na posao: šta je to mini jestivi vrt? Najprirodnija stvar na svijetu: vrt u kojem možemo i hoćemo zajedno posaditi povrće i voće, ljekovito i začinsko bilje, sa cvijećem koje osim ljepote obavlja tu još mnogo važnije funkcije. I neka je sve jestivo, većinom za nas, ali i za neka druga bića. Napravimo, po uzoru na prirodu, eko sistem sa puno različitosti, jer takav će biti žilav, otporan, a istovremeno produktivan i prekrasan. Bez obzira koliko malo prostora imamo, svi to, bez izgovora, možemo.

Priručnik “Permakulturni pristup pripremi balkona, terase ili dvorišne gredice za mini jestivi vrt” za Centar za promociju civilnog društva izradio je EkoDizajn d.o.o. Priručnik možete pronaći ovdje: Permakulturni pristup pripremi balkona, terase ili dvorišne gredice za mini jestivi vrt.

O tome koje kulture možete uzgajati u svom mini vrtu možete naučiti u našem Bukvaru za početnike/ce koji ćete pronaći OVDJE.

Permakulturni pristup mini jestivim vrtovima sa 40 kultura: Bukvar za početnike/ice

U okviru kampanje “Ja sadim, a ti?”, dijela projekta “Misli o prirodi!”, Centar za promociju civilnog društva objavio je priručnik za pokretanje mini vrtova pod nazivom “Permakulturni pristup mini jestivim vrtovima sa 40 kultura: Bukvar za početnike/ice”.

Kad nam je u proljeće 2020-te pandemija konačno pokucala na kućna vrata, nakon što se mjesecima činila ehom neke tuđe i daleke prijetnje iz medija koja se nas pretjerano i ne tiče, suočila nas je sa pitanjima koja su nekoliko dana ranije za većinu bila posve trivijalna. Djelimično ili potpuno oduzeta sloboda kretanja, prekid gotovo svih društvenih i poslovnih aktivnosti, te suočavanje sa nevidljivim i potencijalno smrtonosnim neprijateljem sa kojima ni svjetski stručnjaci ne znaju izići na kraj, preko noći su nam dokazali, na sopstvenom pragu, u kakvom neodrživom svijetu živimo.

Činilo se da glumimo po scenariju nekog lošeg apokaliptičnog filma. Najednom nam se aktivisti/ce, koji se godinama već pokušavaju boriti na razne načine za zdravlje jedine nam planete koju imamo na raspolaganju, više nisu činili toliko radikalnima. Suočeni sa strahom, neizvjesnošću i osjećajem nemoći da zaštitimo svoje bližnje i sami sebe, možda smo najjasnije ikada do sada razumjeli kako nas, globalno i lokalno, sustižu posljedice neodgovornog postupanja prema planeti, ljudima i resursima koji bi trebali da se koriste na dobrobit svih živih bića.

Dobivši na dar vrijeme da se promisli i suoči sa svime što nam se dešava, htjeli smo iz lošega proizvesti nešto dobro. Jedno pitanje koje nas je sviju povezalo bilo je: “Šta će se dogoditi ako se prodavnice zatvore? Kako i gdje ćemo nabavljati hranu?”

Odgovor smo potražili u permakulturi kao održivom stilu življenja, koja nudi praktične alate za ovakva i slična životna pitanja. U problemu se krije rješenje – kažu permakulturisti. Imali smo viška vremena, strah od nestašice i bolesti i bili smo frustrirani ako nismo mogli slobodno izići van. S druge strane, svi imamo kakav-takav mali prostor gdje bismo mogli improvizirano uzgajati hranu u recikliranim ili već postojećim posudama ili komadićima zemlje u dvorištima, voda nam je lako dostupna, dolazilo je lijepo vrijeme koje pogoduje uzgoju biljaka i trebala nam je neka aktivnost da nam vrati samopouzdanje i osjećaj da imamo djelomičnu kontrolu nad svojim životima. Pitanje kako i gdje ćemo nabavljati hranu u vrijeme krize nametnulo je odgovor da samoću, frustraciju, strah i višak vremena možemo usmjeriti na uzgoj hrane u sopstvenim mini vrtovima, bez obzira na to gdje živimo.

Bilo nam je jasno – ako bi se ljudima osiguralo da nauče ili obnove zaboravljene vještine uzgoja hrane uz nešto početnih sjemena ili jestivih biljaka – mogli bismo praktično odgovoriti na više izazova, ne samo osiguravanjem dijela hrane, nego i građenjem nove pozitivne zajednice i čuvanjem mentalnog i tjelesnog zdravlja onih koji bi nam se priključili.

Tako je, za vrijeme suočavanja sa pandemijom, i nastala kampanja “Ja sadim, a ti?”. Razmijenili smo ideje, pronašli partnere, osigurali sredstva i krenuli u realizaciju stvaranja jestivih mini vrtova širom Bosne i Hercegovine.

Priručnik “Permakulturni pristup mini jestivim vrtovima sa 40 kultura: Bukvar za početnike/ice” dijelom je pomenute kampanje, ali neće biti dostupan samo učesnicima kampanje nego svima koji razmatraju ideju da po prvi puta pokrenu mini vrt u svome domu, a nemaju iskustva i vještine potrebne za tako nešto. U skladu s time, izrađen je još jedan priručnik koji će ponuditi praktične alate iz permakulture koji su važni za dobru pripremu i održavanje mini-vrtova na balkonu, terasi ili na dvorišnoj gredici. Ponuđena znanja i vještine uvijek su u skladu sa regeneriranjem, a nikako uništavanjem okoliša.

Priručnik nudi pregled 40 predloženih jestivih kultura za one bez iskustva u vrtlarenju, od kojih se dobar broj može uzgajati gotovo tokom cijele godine. Uključuje povrće, voće, ljekovito i začinsko bilje te korisno cvijeće kroz miješanu sadnju; također sezonske biljke ali i trajnice koje su prilično jednostavne za uzgoj te se mogu uzgajati, brati i konzumirati duže vrijeme. Procese i karakteristike biljaka smo nastojali pojasniti sa što manje stručnih izraza, kako bi nas mogli razumjeti ljudi različite životne dobi, profesije i iskustva.

Priručnik “Permakulturni pristup mini jestivim vrtovima sa 40 kultura: Bukvar za početnike/ice” za Centar za promociju civilnog društva izradio je EkoDizajn d.o.o. Priručnik možete pronaći ovdje: Permakulturni pristup mini jestivim vrtovima sa 40 kultura: Bukvar za početnike/ce.

O tome kako da od svog balkona, terase ili dvorišne gredice napravite prostor za mini jestivi vrt možete naučiti u našem drugom priručniku koji ćete pronaći OVDJE.

Ambasadorica Strömquist pridružila se kampanji “Ja sadim, a ti?”

Ekipa UG „Nešto više“, koordinatora Eko HUBa Mostar, i projekta „Misli o prirodi!“ posjetili su danas ambasadoricu Švedske u Bosni i Hercegovini Johanna Strömquist u Rezidenciji Švedske u Sarajevu.

Ambasadorica Strömquist pridružila se kampanji „Ja sadim, a ti?“, počevši sa pripremom sadnje vlastitog mikro vrsta u dvorištu Redzidencije, uz tehničku i logističku podršku Eko HUBa Mostar.

„Ja sadim, a ti?“ je kampanja namijenjena punoljetnim osobama koje nemaju ozbiljnog iskustva u proizvodnji hrane i već organiziran jestivi vrt da, uz podršku, steknu praktične vještine efektnog uzgoja hrane na malim prostorima (uzgojne površine maksimalno 5 m2).

Pridruživanjem kampanji, ambasadorica Strömquist poslala je snažnu podršku o važnosti razvoja permakulture i mikrovrtlarstva, posebno u vrijeme korona virusa.

„Sadnja vlastitog vrta i proizdovnja vlastite hrane bitna je za naše zdravlja, ali i za okoliš“, poručila je ambasadorica, te pozvala građane i građanke BiH da se pridruže kampanji.

Ja sadim, a ti?

Pozivamo sve vas koji biste željeli napraviti svoj prvi mini eko vrt u kojem možete kombinirati povrće, voće, ljekovito/začinsko bilje i korisno cvijeće. Ako živite u Bosni i Hercegovini, imate balkon, pristup terasi/dvorištu ili malenoj okućnici, najosnovnija znanja u rukovanju smart telefonom ili računarom i želite učiti kako da njegujete uspješan vrt u skladu sa prirodom – onda ste vi naš pravi(a) kandidat(kinja)!

«Ja sadim, a ti?» je kampanja namijenjena punoljetnim osobama koje NEMAJU ozbiljnog iskustva u proizvodnji hrane i već organiziran jestivi vrt da, uz podršku, steknu praktične vještine efektnog uzgoja hrane na malim prostorima (uzgojne površine maksimalno 5 m²).

Podršku u sticanju vještina građani i građanke će dobijati od Eko HUBova – Eko HUBa Mostar kojim koordinira UG “Nešto više”, Eko HUBa Maglaj kojim koordinira UG “Fojničani” Maglaj te Eko HUBa Laktaši kojim koordinira Centar za ekonomski i ruralni razvoj – CERD.

U skladu sa trenutnom zdravstvenom situacijom, sve edukacije, mentorisanje i savjetovanja će se obavljati on-line. Dakle, iz udobnosti svoga doma možete sticati nove vještine, istovremeno ih primjenjujući u svom novonastalom vrtu. Kada vaš individualni plan vrta bude spreman, organiziraćemo za vas besplatan paket sa biljkama/sjemenima koji ćete dobiti na kućnu adresu. Svaki trud i rad treba cijeniti, a za one koji se najviše potrude ćemo obezbijediti vrijedne nagrade.

Šta tražimo od vas? Da preuzmete obavezu poslušati pripremljene edukacije u vremenu koje vama odgovara, redovito komunicirate sa mentorom i šaljete nam fotografije i tražene detalje o prostoru za vrt, aktivno učestvujete u stvaranju svog individualnog plana vrta, posjećujete diskusije grupe na teme koje vas zanimaju, te nas nakon sadnje radujete fotografijama napretka i zatražite potrebne savjete. Tražimo da marite – za svoje zdravlje i naš zajednički okoliš.

Od neorganiziranog prostora do uzgoja eko hrane, slijedeći individualne savjete i promišljanja, zaljubite se u mini vrtlarenje, ozelenite svoj životni prostor i uživajte u ukusnim, zdravim plodovima svoga rada.

Prijaviti se možete na link https://bit.ly/JaSadimATi, a poziv je otvoren do 31.05.2020. do 17:00h, ili do popunjavanja broja mjesta.

„Misli o prirodi!“ trogodišnji je projekat kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Vlada Švedske.