Jedna inspirativna činjenica o drveću
“Neke vrste drveća same odbacuju svoje oboljele dijelove kako bi živjele duže i ostale što duže zdrave.”
Dokaz kako sve na planeti radi za prirodu su i određene vrste drveća. Kao što drvo zavisi od nas, tako i mi zavisimo od drveta. Primjenimo metodu drveta i odbacimo stresa koji je prouzrokovan brzim životom koji iz dana u dan povećava svoj tempo. Većini stanovništva je jasno da svaki čovjek zavisi od prirode i da je u svakom čovjeku usađen gen prirode. Nažalost u vrijeme tehnologije čovjek polako ali sigurno zaboravlja da je obavezan posvetiti se sebi odnosno prirodi. Priroda i čovjek zavise jedno od drugog, samo što danas čovjek daje malo prirodi a priroda čovjeku sve. Činjenica je da se čovjek u prirodi osjeća opuštenije, lakše, zdravije. Gotovo većina uređaja koje nalazimo u naseljenim mjestima odnosno gradu, selu i zajednicama u kojim čovjek živi imaju lošu frekvenciju za naše ćelije i zdravlje, dok smo u prirodi opušteni i bez stresa. Postoji veliki niz lokacija u Bosni i Hercegovini koje možemo posjetiti kada želimo posvetiti vrijeme sebi i svom organizmu. U većini slučajeva čovjek bira turističke destinacije koje se nalaze u prirodi, na planinama, rijekama, pored jezera i slično. Nekoliko prijedloga odnosno destinacija na koje čovjek može otići da se oslobodi stresa od svakodnevnih problema kojima smo izloženi u gradu. Jedna od destinacija koju možete posjetiti je svakako planina Bjelašnica ujedno i naša najviša planina koja se nalazi samo 35 kilometara od centra Sarajeva. Bjelašnica nudi veliki broj aktivnosti koji su između ostalog: vožnja bicikla, pješačenje, planinarenje, iznajmljivanje nogometni-teniski terena, vožnja žičarom, zipline i mnoge druge.
Bjelanšica također nudi veliki broj crnogorične šume koja je idealna za provesti vikend i osloboditi se stresa i napetosti, veliki broj mjesta na kojima možete doći sa porodicom uživati u raznim aktivnostima, organizovati druženja uz roštilj, ali i uživati u pogledima na doline, uzvišenja, potoke. Jedna od takvih atrakcija na Bjelašnici svakako je selo Lukomir koje pruža nevjerovatan pogled, nudi različite kulture, pruža osjećaj slobode. Lukomir je najviše naseljeno mjesto na području Bosne i Hercegovine sa nadmorskom visinom od 1495 metara, što je jedno od rijetkih mjesta gdje se i dalje praktikuje tradicionalni život, što mu daje posebnu čar. Selo je jedinstveno po kamenim kućama prekrivenim hrastovom, jelovom i bukovom šimlom. Lukomir posjeduje čaroban vidikovac, a pogled se pruža na planinu Visočicu i kajnon rijeke Rakitnice koji daje nesvakidašnje viđenje na snagu majke prirode. Stoga odvojite malo vremena, dozvolite sebi malo oduška, posjetite ovu planinu,napunite se pozitivnom energijom i mislima kako bi se spremni i odmorni vratili u svakodnevni život. Pokušajte da živite kao drvo i odbacite svu napetost i negativne misli kako bi živjeli duže. Odvojite jedan dan i posvetite se prirodi, zaboravite i ostavite sve probleme koje ste donjeli iz grada. Kako biste zahvalili prirodi, nemojte zaboravite posaditi drvo koje poslije može biti od velike važnosti za čovjeka ali i za životinjski svijet.
Zaštitimo prirodu
Zaštita šuma, planina i rijeka je od velikog značaja za Bosnu i Hercegovinu. Zašto nam uvijek u prvi plan dolaze destinacije koje se ne nalaze u našoj Bosni i Hercegovini. Nemar stanovnika ove brdovite države je doveo do toga da priroda trpi posljedice. Ništa manje nisu zaslužne ni institucije koje se bave zaštitom prirode. Pomozimo našem prelijepom brdovitom području da dođe do vrhunca svoje ljepote. Ovaj tekst je pisan prije svega da osvjestimo stanovnike ali i da skrenemo pažnju na institucije koje se bave zaštitom prirodnih bogatstava koje mi u Bosni i Hercegovini imamo dovoljno da napravimo eksploziju turizma.
Donošenjem novih oštriji zakona bi donekle pomogli prirodi da vrati svoj stari sjaj. Zaštitom šuma i rijeka, odnosno sprečavanjem izgradnje hidroelektrana i sprečavanjem prekomjerne sječe šuma, uradili bi veliku stvar i pružili bi mogućnost za preuređenje šumskih staza, a umjesto divljih deponija napravili bi jedan bajkoviti prizor. Samim tim bi stvorili mogućnost za kvalifikaciju mnogih mjesta u nacionalne parkove te tako proširili biljni i životinjski svijet. Stvaranje prirodnih rezervata bi doprinjelo značajnom poboljšanju flore i faune, a samim tim i porast turizam. Nažalost u Bosni i Hercegovini postoji veliki broj nezaštićenih područja koja svojom ljepotom očaravaju, a jedan od primjera je Obelisk koji se nalazi u mjestu Olovo, gigant koji prkosi vijekovima.
Obelisk se nalazi u blizini sela Bakići kod Olova. Veličine je oko četiri metra na čijem vrhu se nalazi piramidalni oblik na kojem je izgrađena okrugla odnosno loptasta struktura. Neki stanovnici ga nazivaju nišanom, neki kažu da je stečak, dok su neki suzdržani kada je tumačenje u pitanju zbog toga što se jako malo zna o njemu. O Obelisku postoje razni mitovi, razne legende. O izgradnji Obeliska se vrlo malo zna, tako da sa sigurnošću ne može tvrditi ko ga je gradio. Jedna od legendi jeste da ga je izgradio kralj Tvrtko prvi Kotromanić. Mještani tvrde da je kralj Tvrtko lovio ovim šumama te da je napadnut od divlje svinje. Kako je jedva preživio napad u tu čast je izgradio Obelisk. S druge strane historičari tvrde da je to nadgrobni spomenik, a razlozi te tvrdnje su pronalazak groblja u blizini. Naravno sve su to samo pretpostavke jer se mjesto nikada nije dovoljno istražilo. Prema tome Obelisk će i dalje držati titulu mistične građevine koja će očigledno čekati jos neko vrijeme da bude zaštićena. Važno je napomenuti da je ovo jedini pronađeni Obelisk na teritoriji Balkana na kojem su uklesani razni simboli koji i dalje nemaju značenje u naučnim knjigama. Također, obeliske nalazimo širom svijeta, a u Evropi su najpoznatiji u Parizu i Berlinu. Zato obavezno posjesite Obelisk kod Olova.
Pomozimo prirodi
Kao što je već rečeno, priroda je najznačajniji faktor u ljudskom životu. Kao što znamo priroda može opstati bez nas, ali mi bez prirode ne možemo ni zamisliti život. Čovjeku je potrebno samo malo da se osvjesti i da prestane uništavati prirodu. Upoznajmo našu planetu da bi je više voljeli. Vrlo često je velika greška ljudi nezainteresovanost za suživot sa prirodom, a toga nažalost postanemo svjesni tek kada zbog određenog problema shvatimo da nam je priroda potrebna. Čak i ako smo svjesni da nismo dali sve od sebe, priroda nam opet izađe u susret i rašireni ruku nas dočeka i pruži nam svu potrebnu pomoć. Dokaz da zavisimo od prirode je činjenica da gotovo sve stvari koje proizvedemo jesu dio prirode – od lijekova, namještaja i mnogi drugi korisni stvari bez koji čovjek ne bi mogao zamisliti jedan dan u svom životu. Spasimo prirodu, pomozimo joj da se oporavi od nesvjesnog uništavnja od strane čcovjeka, smanjimo sječu drveća, prestanimo uzimati više nego što nam je potrebno i tako čemo smanjiti uništavanje prirode koja nam je potrebna za život. Zaštitimo biljne vrste kojima prijeti nestanak sa planete zahvaljujući nama. Ako bi prestali uništavati rijeke gradnjom hidroelektrana dali bismo šansu biljnim vrstama da se prošire. Rijeke i potoci nisu vlasništvo čovjeka i ne služe za profit, nego služe za opstanak kako ljudske vrste tako i svih živih organizama na planeti. Budimo svjesni, budimo odgovorni i kao uvijek priroda će nas nagraditi i dati mnogo više svima nama.
Piše: Almir Gavranović
By: Misli o Prirodi
Bakir Čustović Dino Pantić Emila Geca foto/video izazov hvala prirodi pomažem prirodi priroda je ljubav živim prirodu
Dodjelom vrijednih nagrada autorima najboljih fotografija i video zapisa iz Mostara, Goražda i Bijeljine, Centar za promociju civilnog društva (CPCD) uspješno je realizirao nagradni foto/video izazov “Priroda je ljubav” u okviru projekta “Misli o prirodi!”.
CPCD sredinom maja ove godine je pozvao mlade osobe iz Bosne i Hercegovine (od 13 do 30 godina) da učestvuju u foto/video izazovu “Priroda je ljubav”, te fotografijom ili kratkim video zapisom zabilježe jednu od kategorija “Hvala prirodi”, “Pomažem prirodi” i “Živim prirodu”.
Na javni poziv, koji je zatvoren 15. jula, ukupno je zaprimljeno 130 prijava iz cijele Bosne i Hercegovine, od kojih je 109 prijava za foto i 21 prijava za video izazov.
U kategoriji fotografija 75 prijava je zadovoljilo sve uslove i kriterije iz javnog poziva, a u kategoriji video zapisa 15 radova. Iz navedenog se može zaključiti da je konkurencija bila velika, te da je izbor bio izuzetno zahtjevan.
Komisija je na evaluaciji pristiglih radova izabrala po 15 fotografija i video zapisa koji su uvršteni u finalni krug, ocjenjujući navedene kriterije iz javnog poziva.
Za najbolje radove, odnosno za svoje omiljene fotografije i video zapise, glasalo je više od 12.000 ljudi, a prvo mjesto osvojio je Bakir Čustović iz Mostara kojem je projektna menadžerica CPCD-a i voditeljica projekta “Misli o prirodi!” Dajana Cvjetković uručila nagradu – bicikl.
Drugo mjesto osvojila je Emila Geca iz Goražda, kojoj je u njenom gradu uručen električni romobil, dok je Dino Pantić iz Bijeljine, autor trećenagrađenog rada, dobio tablet.
Dodatnih 10 najbolje rangiranih učesnika dobit će eko-ruksake, kao i besplatno učešće u četvorodnevnoj edukativno-zabavnoj školi za mlade eko-lidere i liderice u BiH, početkom naredne godine.
Dajana Cvjetković u izjavi za Fenu kazala je da je “Misli o prirodi!” trogodišnji projekat, koji finansijski podržava Švedska u iznosu od tri miliona konvertibilnih maraka.
– Osnovni cilj projekta jeste povećati uticaj civilnog društva u zaštiti okoliša kroz umrežavanje organizacija civilnog društva, institucija, stručnih lica, medija i mladih za zajedničko, sinhronizirano i snažno djelovanje na lokalnom nivou. Mi to radimo na mnogo različitih načina, jedan od njih je i uključivanje mladih osoba u razmišljanje o prirodi i zaštiti okoliša. Dodatni značaj projekta predstavlja doprinos provođenju zahtjeva Evropske unije i međunarodnih sporazuma iz oblasti okoliša, klime i energije koje je BiH ratificirala. Želimo potaknti mlade da koriste sredstva koja ne zagađuju okoliš i koja će pozitivno utjecati na njihovo zdravlje – kazala je Cvjetković.
Navodi da su u CPCD-u pozitivno iznenađeni učešćem mladih u ovom foto-video izazovu.
– Mi smo samo za 19 dana imali 130 prijava. Planirali smo da će glasati oko 5.000 ljudi na društvenim mrežama, a na kraju takmičenja imali smo više od 12.000 reakcija, tako da smo prezadovoljni rezultatima. Sretni smo da vidimo zadovoljna mlada lica koja su primila nagrade i vjerujemo da će ih to potaknuti da i naredne godine učestvuju u sličnom izazovu – kazala je Cvjetković.
Nakon svečanog uručivanja prve nagrade – bicikla, organiziranog u Parku “Alekse Šantića” u Mostaru, 19-godišnji Bakir Čustović je kazao da mu nagrada puno znači, “jer će se tako lakše kretati, poboljšati kondiciju, a manje zagađivati prirodu”. Upravo bicikl, uz zalazak sunca, bili su motiv na njegovoj nagrađenoj fotografiji.
– Smatram da je projekat “Misli o prirodi!” dobar i da ga treba podržati iz razloga što mnogo mladih ne brine niti misli o prirodi, uključujući i moje društvo. Svi se trebamo više angažovati u zaštiti prirode, kazao će Čustović, koji se na put do svoje kuće, kako je rekao udaljene pet km, uputio na novom biciklu.
Goraždanska učiteljica Emila Geca, konkurisala je sa video zapisom raftinga na Drini i Tari, sa kojim je ušla u finalni krug i osvojila drugu nagradu – električni romobil. Na uručenju je izjavila da kroz projekat “Misli o prirodi!” mladi mogu da pokažu koliko brinu o prirodi i okolišu, generalno.
– Mi treba da volimo našu planetu zemlju, ne samo na njen rođendan -22. aprila, već svaki dan. Mislim da se glas mladih treba da čuje svaki dan, jer oni su mnogo inovativni. Mladi puno toga mogu da urade što se tiče uređenja parkova, zelenila, odmarališta. Ova nagrada za mene znači mnogo, iskreno se nadam da ćemo se moj romobil i ja lijepo slagati – kazala je Geca.
Ekološku situaciju u Goraždu ocijenila je srednjom ocjenom.
– Trebamo malo više paziti na prirodne ljepote, jer priroda nam daje samo pozitivne i dobre stvari i mi to tako treba da joj vraćamo. Što se tiče našeg grada generalno, ne mogu da kažem da nije uređen, jeste, ali uvijek može bolje – kazala je Geca.
Oduševljenje nagradom nije krio ni 29-godišnji nezaposleni vaspitač Dino Pantić iz Bijeljine. Predstavnike CPCD-a i ekipu Fene, toplo je primio u svom domu zajedno sa svojim ukućanima. Kao trećeplasirani Dino je dobio kvalitetan tablet, na kojem će, kako je rekao, moći da izrađuje još bolje i kvalitetnije fotografije, koje su njegov najveći hobi.
– U Projektu “Misli o prirodi!” takmičio sam se u foto izazovu. Prijavio sam se zbog promocije prirode, da drugim ljudima dam primjer da čuvaju i poštuju prirodu, kao i životinje koje žive u prirodi. Za dobru fotografiju treba se potruditi. Potrebno je da čovjek bude povezan sa prirodom i materijom, odnosno predmetom koji fotografiše, a također i sa životinjama. U mom slučaju to je bio bicikl, ja sam bio povezan s njim i fotografija je morala da bude dobra – kazao je Pantić.
Svi dobitnici izrazili su zahvalnost CPCD-u, kao i svojim glasačima, facebook prijateljima i drugim ljudima koji su su im omogućili da osvoje nagrade.
Autor teksta, videa i fotografija: FENA
U okviru projekta “Misli o prirodi!”, Centar za promociju civilnog društva (CPCD) je pozivao mlade osobe (od 13 do 30 godina) da fotografijom ili kratkim video zapisom učeštvuju u nagradnom foto/video izazovu “Priroda je ljubav!”. Do krajnjeg roka za prijavu na izazov, 15. jula 2020. godine, ukupno smo dobili 130 prijava iz čitave Bosne i Hercegovine, od čega je 109 prijava za foto izazov i 21 prijava za video izazov. Komisija je na evaluaciji pristiglih radova 16. jula izuzetno težak zadatak izabrati 15 fotografija i 15 video zapisa koji idu u finalni krug, ocjenjujući sve navedene kriterije iz javnog poziva, a to su:
U kategoriji fotografija, 75 prijava je zadovoljivo sve uslove i kriterije iz javnog poziva, dok 34 prijave nažalost nisu. U kategoriji video zapisa, 15 videa je zadovoljilo kriterije, dok šest nažalost nije. Iz navedenog se može zaključiti da je konkurencija bila velika, te da je izbor bio izuzetno zahtjevan. Mnogo sjajnih prijava, nažalost, nije ušlo u uži krug izbora najbolje fotografije/videa. Još jednom se zahvaljujemo svim učesnicima/ama, uključujući i one koji se nisu našli u užem krugu izazova za iskazani interes i učešće, a čestitamo izabranim finalisticama i finalistima.
U finalnom krugu izbora najboljih fotografija/video zapisa koji će osvojiti nagrade, izbor je u potpunosti prepušten svim članovima/cama Facebook platforme koji su ljubitelji/ce prirode.
Pravila finalnog kruga su slijedeća:
Za objavljene prijave 30 finalista/ica, građani/ke će moći glasati za svoju omiljenu fotografiju ili video zapis do 03. augusta 2020. godine do 23:59 sati.
Očekujemo mnogo reakcija. Sretno našim finalistima/cama!
U okviru projekta “Misli o prirodi!”, Centar za promociju civilnog društva (CPCD) poziva mlade osobe (od 13 do 30 godina) na učešće u nagradnom foto/video izazovu “Priroda je ljubav!”.
Za učešće u foto/video izazovu dovoljno je samo da fotografijom ili kratkim video zapisom zabilježite jednu od sljedećih kategorija:
U opisu fotografije ili video zapisa potrebno je da navedete i kratko obrazložite kategoriju za koju ste se opredijelili, označite troje prijatelja ili prijateljica da nastave izazov i to podijelite putem Facebooka u grupi „Mladi su glas prirode!“.
Vaše podatke možete poslati putem email adrese takmicenje@mislioprirodi.ba ili putem Messengera Facebook stranice „Misli o prirodi“.
3 najbolje fotografije ili video zapisa će dobiti vrijedne nagrade: e-romobil, bicikl i tablet. Takođe, obezbijedili smo i utješne nagrade za još 10 najbolje rangiranih učesnika/ca: eko ruksake, kao i besplatno učešće u četvorodnevnoj edukativno-zabavnoj Ljetnjoj školi za mlade eko-lidere i liderice u BiH.
Ljubav prema prirodi iskazujemo, prije svega, razumijevanjem da je zdrav okoliš preduvjet dobrog i kvalitetnog življenja, a zatim i ličnim doprinosima ka očuvanju našeg okoliša. Pozivamo sve mlade osobe iz BiH da se priključe izazovu i pokažu svojim primjerima kako se zahvaljuju, pomažu i žive prirodu (na primjer, sadnjom drveća, smanjenjem sopstvenog karbonskog otiska – štednjom toplote i električne energije, razdvajanjem otpada i recikliranjem, korištenjem organskih i biorazgradivih materijala, razumijevanjem prirode putujući biciklom i drugim transportnim sredstvima koji ne emituju štetne gasove, prenošenjem svojih iskustava i znanja na druge osobe, upotrebom zdrave i organske kozmetike, zdravom ishranom i načinom života, itd).
Rok za prijavu vaših fotografija i/ili video zapisa je 15. juli 2020. godine do 23:59 sati.
Pravila takmičenja: