Aarhus centar u BiH: Održana završna konferencija projekta “Glas za rijeke!”

Danas je u Motelu Fejzić u Goraždu u 10:00 sati na konferenciji za medije predstavljen i obilježen završetak projekta „Glas za rijeke!“.

Projekt „Glas za rijeke“ provodilo je “Udruženje Resursni Aarhus centar u BiH”, u saradnji sa partnerskim organizacijama “Eko Habitat” iz Goražda te Udruženjem “Eko centar” iz Višegrada, na području Goražda, Višegrada i Foče, u okviru šireg projekta “Misli o prirodi!” koji implementira Centar za promociju civilnog društva uz finansijsku podršku Švedske.

Na konferenciji za medije govorili su: Čitak Amila, projektni menadžer ispred Aarhus centra Sarajevo, Dejan Furtula, koordinator na projektu ispred Eko Centra – Višegrad, Mirela Mekić-Borović, koordinator na projektu ispred Eko Habitata – Goražde te Anastasija Ćorović koordinator na projektu ispred Aarhus centra Sarajevo na lokaciji Foča.

Cilj projekta je bio unaprijediti zaštitu rijeka kao i odgovorno upravljanje vodnim resursima na području Goražda, Višegrada i Foče.

„Tokom implementacije projekta građani i građanke Goražda, Višegrada i Foče imali su priliku da unaprijede svoja znanja, ali i svijest, o temama zaštite okoliša/životne sredine kroz održane edukativne radionice, a koja će im služiti u daljoj borbi protiv izgradnje malih hidroelektana u njihovim lokalnim zajednicama“ istakla je Čitak Amila, projekt menadžer ispred Aarhus centra Sarajevo.

U Bosni i Hercegovini planirano više od 400 malih hidroelektrana (MHE) od toga preko 10 u partnerskim opština u ovom projektu. Ulične kampanje koje su se održale na projektnim lokacijama, jasno su pokazale da se svijest građana budi i da građani ne žele izgradnju MHE u svojim opštinama.

„Nažalost, o transparentnosti informacija i uključenosti građana i građanki pri donošenju okolišnih odluka još uvijek ne možemo pričati, ali smo napravili bitan korak ka tome. Glas projekta “Glas za rijeke!” stigao je do brojnih građana i građanki koji su svjesni važnosti očuvanja vodnih resursa i kako izgradnja MHE negativno utiče na njih“ istakla je Mirela Mekić-Borović, projektna koordinatorica ispred Eko habitat Goražde.

„U slučaju Višegrada, osvrnuo bih se na nedostatak komunikacije i razumijevanja od opštinske administracije i donosioca odluka. Opština Višegrad izdvaja jako malo finansijskih sredstava za zaštitu životne sredine i pomoći ekološkim organizacijama. Na dugogodišnje ukazivanje ekoloških problema naše Opštine, a koje smo posebno istaknuli kroz edukativne radionice tokom ovog projekta, nije naišlo na razumijevanje donosioca odluka koji su ostali nijemi na naše molbe i dopise. Očito je da je borba za naše rijeke građanska borba. Nažalost donosioci odluka na našim prostorima teško mijenjaju svoje odluke iako smo im kroz ovaj projekt jasno ukazali na važnost očuvanja i zaštite životne sredine, a posebno vodnih resursa“ istaknuo je Dejan Furtula, projektni koordinator ispred Udruženja Eko centar, Višegrad.

U sklopu projekta „Glas za rijeke“, partnerske organizacije, Udruženje „Resursni Aarhus centar u BiH“, te partnerske novoosnovane organizacije „Eko Habitat“ iz Goražda i Udruženje „Eko centar“ iz Višegrada, provele su neophodna istraživanja, terenske posjete i razgovore radi sagledavanja situacije u domenu upravljanja vodnim resursima u projektnim opštinama (Goražde, Foča i Višegrad), posebno sa aspekta izgradnje malih hidroelektrana i uključivanja javnosti u procese donošenja odluka.

Projektni tim je istaknuo da organi javne uprave trebaju na sistematski, transparentan, adekvatan i blagovremen način obavještavati i uključivati javnost u procese donošenja odluka, u skladu sa odredbama Aarhuske konvencije a čiji je potpisnik BiH. Istaknuta je i potreba za dodatnim obrazovanjem stanovništva u pogledu zakonskih prava na informacije, učešća u odlučivanju i pristupa pravne zaštite, kad je u pitanju upravljanje vodama i općenito zaštita okoliša/životne sredine te da je potrebno okrenuti se drugim obnovljivim izvorima energije, kao što je energija Sunca, energija vjetra.

Udruženje Eko Habitat iz Goražda te Udruženje Eko centar iz Višegrada zajedno sa Aarhus centrom u Bosni i Hercegovini nastavit će svoju borbu protiv izgradnje MHE, a sve u cilju zaštite prirode i okoliša za dobrobit svih nas te budućih generacija koje dolaze.

Zagovaračka mreža “Glas za rijeke” nastavlja borbu: Resorno ministarstvo uložilo vanredni pravni lijek na presude u slučaju obnovljenih ekoloških dozvola za MHE na Kasindolskoj rijeci

Nakon što su presudama sudija Okružnog suda u Banja Luci poništene obnovljene ekološke dozvole za sve tri male hidroelektrane na Kasindolskoj rijeci, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju uložilo je tri zahtjeva za vanredno preispitivanje sudske presude Vrhovnom sudu Republike Srpske.

Umjesto da su nakon donošenja presuda obustavljeni svi radovi na izgradnji MHE “Samar” kao i rad već izgrađene MHE “Podivič,” Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju poništilo je rješenje republičkog ekološkog inspektora kojim su obustavljeni radovi na izgradnji druge male hidroelektrane na Kasindolskoj rijeci. Na ovaj način resorno ministarstvo se očigledno stavilo u zaštitu interesa investitora, a ne u zaštitu interesa građana jer zakonske odredbe jasnu kažu da male hidroelektrane ne mogu biti izgrađene niti puštene u pogon ukoliko nemaju ekološku dozvolu.

“Zakon mora biti za sve isti, a zakonske odredbe se moraju dosljedno primjenjivati u svakom slučaju, te u tom pogledu državni organi imaju dodatnu odgovornost da zakonito posluju prillikom ishodovanja dozvola. Dozvoljavajući da se grade male hidroelektrane koje nisu planirane u prostornom planu resorno ministarstvo jasno pokazuje da ne odustaje od borbe kojom štiti interese investitora, međutim, od borbe ne odustaju ni članovi Udruženja Aarhus centar koji su pripremili odgovore na sve zahtjeve za vanredno preispitivanje sudske presude;” navela je Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra.

Iako investitor “BUK” d.o.o. Istočno Sarajevo nema važeću ekološku dozvolu za MHE  “Samar,” jer je stara istekla 2020. godine, a obnovljena je poništena pravosnažnom presudom Okružnog suda u Banja Luci, radovi na izgradnji pristupnog puta i vodozahvata i dalje se izvode u kanjonu Kasindolske rijeke.

“Prema rješenju o odobrenju preliminarnog prava na podsticaj za proizvodnju električne energije u MHE “Samar” investitoru se odobrava preliminarno pravo na podsticaj, u vidu prava na obavezan otkup po garantovanoj otkupnoj cijeni ukoliko se postrojenje izgradi do 31. decembra. S obzirom da je taj rok blizu izgleda da većina nadležnih organa radi kako bi investitor ostvario pravo na podsticaj. Nije važno što nemaju važeće ekološke dozvole, nije važno što je sud utvrdio nezakonitosti u postupanju, nije važno što je korito Kasindolske rijeke puno porušenih stabala, nije važno što su napravili odrone, nije važno što su mjere iz ekološke dozvole samo slovo na papiru. Važno je samo da oni ostvare svoj cilj. Prema dosadašnjem postupanju resornog ministarstva, prije bi se reklo da je to ministarstvo za hidroenergetski sektor, a ne ministarstvo za ekologiju, zbog čega je trenutno jedina nada građana Vrhovni sud Republike Srpske;” istakla je Sunčica Kovačević, projektna asistentica u Udruženju  “Resurni Aarhus centar u BiH.”

Pravna pomoć za građane u ovom slučaju pruža se kroz projekte: Misli o prirodi! , koji finasira Švedska a implementira CPCD i projekat Lawyers for rivers.