Povodom 22. aprila – Dana planete Zemlje, udruženje Eko Forum Zenica u saradnji sa udruženjima iz Partnerstva 27 i mreže Eko BiH predstavilo je Izvještaj iz sjene: “Poglavlje 27 – procjena napretka u oblasti zaštite okoliša u Bosni i Hercegovini”. Izvještaj je između ostalog je pokazao, da u pogledu implementacija okolišnog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini i nema konkretnog napretka, te da BiH u ovom pogledu zaostaje na svom putu prema Evropskoj Uniji.

Izvještaj u svom trećem izdanju obuhvata presjek stanja usklađivanja i primjene zakona u oblasti okoliša  za period 2022-2023 godinu, a pokriva oblasti horizontalnog zakonodavstva, zaštite prirode, voda, kvaliteta vazduha, industrijskog zagađenja, klimatskih promjena, buke. Po prvi put obuhvaćene su ključne oblasti kao što su otpad i hemikalije, a fokus svih oblasti je na ekološkim politikama i zakonodavstvu entiteta BiH i Brčko distrikta.

Majda Ibraković, koordinatorica projekta i izvještaja iz sjene kazala je da ovaj dokument rezultat i doprinos kontinuiranog zajedničkog rada stručnih saradnika i ekoloških organizacija iz Partnerstva 27, kojeg čine: Centar za životnu sredinu iz Banja Luke, Aarhus centar u BiH iz Sarajeva, Eko forum iz Zenice, Nova agenda za razvoj iz Sarajeva i Dinarica iz Mostar. Izvještaj je prati zaključke Evropske komisije iz najnovijeg izvještaja o napretku iz 2023. godine koji obuhvata i Poglavlje 27 – okoliš i klimatske promjene.

“Uprkos novinama u vidu usvojenih strategija  i legislative u oblasti zaštite okoliša, zaključci nažalost ni ovaj put nisu stanovito drugačiji u odnosu na prethodna dva izvještaja. Porazna je činjenica da civilno društvo koje se bavi zaštitom okoliša u BiH iz godine u godinu ponavlja jednostavan zaključak odnosno preporuku da se usklađeno zakonodavstvo u oblasti okoliša mora implementirati u praksi.”

Ratko Pilipović, pravnik i  autor oblasti horizontalnog zakonodavstva iz Centra za životnu sredinu kazao je da je ova oblast u većoj mjeri transponovana, ali da su ostale ključne stvari u kvalitetnoj zaštiti životne sredine.

“Ovo se prvenstveno odnosi na direktivu o zaštiti životne sredine kroz krivično pravo u kom segmentu je potrebna aktivna saradnja između svih organa, uključujući tužilaštva, sudove, policijske organe. Pored toga, potrebno je svakodnevno raditi na svijesti javnosti o zaštiti okoliša kroz krivično pravo. Ekološki kriminal je nažalost nešto s čim ćemo se tek susretati u bliskoj budućnost”, izjavio je on.

U svjetlu aktualne procedure otvaranja pristupnih pregovora sa EU, pritisak civilnog društva se nastavlja u momentu kada je više nego ikad potrebno zagovarati intenzivniju zaštitu okoliša, koje je jedno od najkompleksnijih i najzahtjevnijih poglavlja u procesu pristupanja.

Publikacija dostupna OVDJE.