Pod čizmom intenzivnih klimatskih promjena u svijetu godišnje strada blizu 400 000ha šumskih površina. Šumski požari samo su jedna od posljedica ljudskog nemara i kao takvi ne zaobilaze ni Bosnu i Hercegovinu koja, prema podacima studije Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, najveći broj registrovanih šumskih požara bilježi u periodu između mjeseca maja i septembra. Nadležne službe civilne zaštite koje se bave prevencijom i gašenjem šumskih požara trude se spremno dočekati eventualne katastrofe, te uvođenjem bespilotnih letjelica nastoje biti korak ispred u ranom otkrivanju požara.

Statistike navode da je u Bosni i Hercegovini čak oko 50% zemljane površine pokriveno prirodnim šumama koje karakterizira izuzetno visoka biološka raznolikost flore i faune, te prisustvo rijetkih i endemičnih vrsta, ali i vazdušnih banja u gustim šumskim predjelima.

Gorenjem visokog i niskog rastinja se, osim uništavanja biljnog i životinjskog svijeta, u atmosferu oslobađaju različiti štetni gasovi od kojih su neki i toksični, pa se kao logičan zaključak nameće činjenica da je pravovremena zaštita šumskog ekosistema od izuzetnog značaja za kvalitet zdravlja i života građana, te na koncu očuvanje pluća Bosne i Hercegovine. Na ovaj zadatak stupaju nadležne službe civilne zaštite, u prvom redu vatrogasci, te gorska služba spašavanja koji se na terenu suočavaju sa vlastitim nedostatkom adekvatnih resursa za borbu protiv vatrene stihije.

Po ugledu na tehnološko – inovativni pristup susjedne Republike Hrvatske ovom problemu, a koji se pokazao kao djelotvoran, nadležnim službama civilne zaštite Bosne i Hercegovine, pored vatrogasnih vozila i dobro poznatih kanadera, u gašenju šumskih požara u pomoć uskoro priskaču i bespilotne letjelice koje nalaze sve veću korisnu primjenu u društvenoj zajednici.

Dronovi sa termografskim kamerama prilagođeni jakom vjetru i sa mogućnošću sporog kretanja očekuje se da budu oči i uši vatrogasnih službi iznad požarnog područja, odnosno da primjenu nađu u ranoj detekciji i praćenju širenja šumskih požara.

Da li će bespilotne letjelice naći primjenu i u rješavanju drugih izazova za Bosnu i Hercegovinu, da li će biti novi heroji atomskog doba? – Ostaje nam da saznamo i vidimo!

• Tekst je kreiran u svrhu edukativnog treninga za građane/ke novinare/ke, te sadrži informacije koje nisu tačne, odnosno ne prikazuje realno stanje.

Autorice teksta: Emina Zečić i Emina Kadrić