Tokom dva dana, 19. i 20. juna 2024. godine, u Sarajevu konferencija je okupila predstavnike i predstavnice organizacija civilnog društva, institucija, škola, medija i mladih te obuhvatila pet panel diskusija.
Nakon četiri i po godine implementacije projekt „Misli o prirodi!” koji provodi Centar za promociju civilnog društva, finansiran od Švedske u iznosu od 4,5 miliona KM, završio je velikom konferencijom nazvanom „Ko će sada misliti o prirodi?”. Konferencija je bila prilika za osvrt na postignuća u osnaživanju uloge i uticaja koje organizacije civilnog društva imaju u zaštiti okoliša, te razmatranje ideja za njihov dalji razvoj utemeljen projektom „Misli o prirodi!”.
„Građani i građanke Bosne i Hercegovine moraju razmišljati o okolišu i šta ostavljaju iza sebe za buduće generacije, ali također, nevladine organizacije, mediji i država moraju misliti o prirodi. Važnu poruku šaljemo i našim institucijama jer i one svojim ponašanjem moraju pokazati da više misle o prirodi. Iza sebe ostavljamo puno toga što će živjeti, a CPCD će zajedno sa svim institucijama sa kojima je ostvario saradnju pojačati odbranu prilično napadnute prirode BiH i naših neprocjenjivih prirodnih bogatstava.” – kazala je direktorica Centra za promociju civilnog društva Aida Daguda.
Ministrica okoliša i turizma FBiH Nasiha Pozder naglasila je važnost projekta „Misli o prirodi!” učešće nevladinog sektora, civilnog društva i uključenost ministarstva od samog početka provedbe: „Značaj projekta je višestruk, a među najznačajnijim je činjenica da je projekt doprinio da se neki vrlo važni zakoni ponovo nađu u proceduri, poput izmjena i dopuna Zakona o prirodi FBiH – istakla je je Pozder.
Drugi dan konferencije posvećen je sistemskoj primjeni Certifikacijskog mehanizma Eko škola, implementiranog u 53 osnovne i srednje škole širom BiH, a čija iskustva će značajno doprinijeti unapređenju nastavnog programa za buduće generacije. U drugoj fazi projekta „Misli o prirodi!” institucije obrazovanja iz HNK i ŽZH pokazale su spremnost za sistemsko uključivanje pomenutog programa u redovni nastavni program.
„Zahvaljujući radu sa školama upoznala sam mnogo vrijednih ljudi koji nažalost nisu dovoljno prepoznati i nagrađeni za svoj posvećen rad, a upravo oni su stub obrazovanja budućih generacija naše zemlje. Ovaj projekt je temelj za uvođenje mehanizma Eko škola u našoj državi i nadamo se da će zaživjeti u cijeloj Bosni i Hercegovini. Škola je važan akter svake lokalne zajednice i zato je njena povezanost od izuzetnog značaja.”, kazala je Sabina Jukan, menadžerica projekta „Misli o prirodi!”.
U toku provedbe projekta „Misli o prirodi!” podržano je i preko 69 projekata usmjerenih na zaštitu okoliša i prirode ukupnog iznosa većeg od 2,3 miliona KM, kreiran je Nacionalni izvještaj o stanju šišmiša u BiH u skladu sa EURObat standardom, izrađene su Studija valorizacije prirodnih vrijednosti područja Babina – Tvrtkovac, Studija za zaštitu rijeke Cvrcke, rijeke Lištice i izvora Borak te zaštitu područja Peć-Mlini. Također, kreiran je Plan upravljanja zaštićenim područjem Vrela Sane te Zakon o zaštiti prirode ŽZH. Zakon o građanskoj inicijativi i zaštiti građana i aktivista FBiH bi se uskoro trebao naći na dnevnom redu Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, a kreiran je snagama naših 6 Eko HUBova, koji su ojačali svoje kapacitete od volonetrskih do velikih zagovaračkih organizacija civilnog društva. Ustavni sud BiH donio je privremenu mjeru kojom se “odlaže izgradnja“ mHE “Samar“ i mHE “Slapi“ na Kasindolskoj rijeci dok se ne donesu presude po apelacijama koje je uputio Aarhus centar u BiH (Eko HUB Sarajevo) za ove slučajeve. Na taj način su sudije najviše pravosudne instance u našoj zemlji prepoznali značaj zaštite Kasindolske rijeke, nalažući mjere koje se moraju hitno implementirati dok se ne ustanovi da li je nadležno republičko ministarstvo imalo pravnog osnova da izda ekološke i građevinske dozvole investitoru.
Mali je ovo dio postignutih rezultata projekta „Misli o prirodi!”, a konferenciju „Ko će sada misliti o prirodi?”, CPCD je orjentisao prema budućnosti i već započeo sa kreiranjem planova i daljnjih koraka. Pred Bosnom i Hercegovinom je evropski put koji će možda trajati dugo, ali važno je adekvatno se pripremati za poglavlje 27, koje je među najzahtjevnijim od svih 35 poglavlja u pregovaračkom procesu.