Održan Okrugli stol „Pričajmo o zraku: Zajedno za kvalitetniji zrak u BiH“

Švedska ambasada u Bosni i Hercegovini i Centar za promociju civilnog društva (CPCD) Sarajevo organizirali su Okrugli stol pod nazivom „Pričajmo o zraku: Zajedno za kvalitetniji zrak u BiH“, na kojem su učestvovali predstavnici civilnog društva i različitih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini kako bi razgovarali o uzrocima zagađenja zraka, ali i mogućim rješenjima.

Ambasadorica Švedske u BiH Johanna Stromquist smatra da je izuzetno važno razgovarati o problemu zagađenja zraka, jer većina velikih gradova u BiH ima zagađen zrak, posebno tokom zimskog perioda.

 “Postoje rješenja i danas se želimo fokusirati na ta rješenja. Smanjenje zagađenja zraka pomaže čuvanju javnog novca, unapređenju ekonomije i stvaranju tzv. ”zelenih poslova”, razvoju turizma, a Švedska će u tome pomoći.”, izjavila je ambasadorica Stromquist.

Direktorica CPCD-a Aida Daguda je podsjetila da se već 20 godina zalažu za učešće civilnog društva u rješavanju važnih društvenih problema, a jedan od tih problema je zagađenje okoliša. Smatra da je kompleksno pitanje zagađenja zraka u BiH i zaslužuje intenzivnu saradnju.

Ukazala je na važnost edkuacije građana, podizanju svijesti o ekologiji i čistom zraku, ali, kako je naglasila, najvažnija je politička volja kako bi se problemi riješili.

Unutar diskusije kao problematika je navedeno energetsko siromaštvo ali kao benefit su navedeni evropsko iskustvo te činjenica da postoje rješenja i nada u njihovu implementaciju zbog činjenice da je BiH opredjeljena ka EU integracijama i samim tim je u obavezi prilagoditi zakonodavne okvire standardima EU zakonodavstva.

Ne postoji pravi registar zagađivača, niti građani pojedinačno znaju koliko ustvari zagađuju okoliš.

Samir Lemeš iz EKO Foruma, EKO Hub Zenica, istakao je da su zagađivači identificirani ali da je potrebno više investicija u zelenu energiju.

„Nemamo potrebne podatke ali je problem da i one koje imamo ne koristimo dovoljno.“, dodao je Lemeš.

Švedska je započela studiju o izvorima zagađenja i ona će biti u smjeru individualne procjene emisija zagađenja.

„ Jako je važno podsjetiti ljude da smanjenje emisije zagađenja ne znači gubitak poslova već obrnuto. Smanjenje nivoa zagađenja je sjana prilika za ekonomski razvoj koji može proizvesti nova „zelena“ zaposlenja dok u isto vrijeme smanjuje eregetske troškove. Švedska je primjer ovog navoda. Mi smo od 90tih smanjili našu stopu zagađenja za 27% dok smo ujedno zabilježili veliki ekonomski rast“, rekla je Ambasadorica Stromquist.

Džemila Agić ispred Centra za ekologiju i energiju Tuzla, navela je da se u Kantonu Tuzla sprovode različite aktivnosti u dijelu praćenja kvalitete zraka ali da su podaci zabrinjavajući i da ukoliko uskoro ne reagiramo možemo imati scenarij „Londonske katastrofe“ .

Agić smatra da bi se sufinansiranjem individualnih ložišta sa više sresdstava moglo pomoći građanima da lakše pređu sa ložišta na ekološko grijanje, tokom sezone grijanja kako bi se znatno umanjili parametri zagađenja.

Predsjednik Zelenog kluba i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović kaže da je mali broj političara koje ova tema uopšte zanima.

„ Dvostruko sam frustriran kao građanin koji trpi posjedice zagađenja a i kao političar koji dijeli radni prostor sa onima koji ne razumiju ovu problematiku tako da kroz Zeleni klub uspijevamo okupljati političare koji dijele stav važnosti ove teme. Ja kao opozicija kažem da na entitetskom nivou imamo dobru saradnju institucija. Mi koji smo okupljeni u Zeleni klub radimo na tome da proširimo broj donosilaca odluka kojima je zdravlje prije svega, a onda i ekologija (dekarbonizacija) vrlo važna tema. Ovo je integrativni faktor bh.društva, jer okupljanje na ekološkim temama je priča koja ne poznaje ni etničke grupe, ni entitete, pa i državne granice. Bavljenje ovim temama može biti mjesto dodira, pozicije i opozicije, lijevih i desnih, entiteta .“, izjavio je Magazinović.

Ministrica za prostorno uređenje, građevinarstva i ekologije i potpredsjednica Vlade Republike Srpske Srebrenka Golić zahvalila je Kraljevini Švedskoj koja pruža nesebičnu pomoć u izradi zakonskih regulativa, podzakonskih akata i strateških dokumenata iz oblasti zaštite životne sredine.

Navela je da je u entitetu RS raspoređeno sedam mjernih stanica za praćenje kavlitete zraka, koje su u mreži hidrometeoroloških stanica. Dio projekta bila je i edukacija ekoloških inspekcija o temi “Kako djelovati na terenu”, ali i izrada softvera koj će pratiti kvalitet zraka za kompletan teritorij eniteta RS.

Mjerne stanice, navela je Golić, postavljenje su i u mjestima gdje su termoelektrane: Ugljevik, Gacko, Stanari, Rafinerije Brod. Postrojenje je osavremenila TE Stanari, odnosno, ugradila je najnovije prečistaće zraka i više nije zagađivač. I TE Ugljevik je završio projekt odsumporavanja – dograđen je sistem i, kako je Golić rekla, možemo kazati da će to biti jedna od najčistijih termoelektrana.

Problem je, kaže, sa TE Gacko, ali cilj je uraditi kompletan remont, da se zamijene filteri.

“Termoenergetski objekti u BiH imaju rok da do 2027.godine izvrše totalnu rekontrukciju i da se prilagode svim evropskim standardima, onako kako je energetska zajednica od nas zatražila. Preuzeli smo tu obavezu i moramo se po tim obavezama i ponašati. Moramo učiniti sve da narod ne trpi .”, istakla je Golić.

Smatra da kada gasifikacija uđe u svaki dom u BiH, vjerovatno će i problemi sa zagađenjem zraka biti svedeni na najmanju moguću mjeru.

Golić dodatno navodi da treba razmišljati o tome kako i na koji način zaštititi porodice koje rade u zagađivačkim industrijama i postrojenjima u ovom tranzicijskom periodu prelaska na zelenu ekonomiju te da je važno započeti takve teme i predlagati rješenja.

Problem zagađenja zraka je dugogodišnji, a Vlada Kantona Sarajevo je to prepoznala i poduzela je određene mjere, realizirala i investirala u brojne projekte.

U tom smislu je premijer KS Edin Forto rekao je da je jako važno suočiti se sa problemom, jer je, po njegovim riječima, ključna politička volja i opredijeljenost za dugogodišnje projekte i problem se jedino tako može riješiti.

Naveo je Kanton Sarajevo uveo pozitivni trend i da je ova Vlada KS prva koja je počela ulagati u fiksne i mobilne stanice sa stručnom zajednicom u smjeru dijagnoze problema.

Kao primjer, naveo je grad Ljubljanu koja je 25 godina konstantno investirala u sektor ekologije, ali na kraju su dobili željene rezultate.

„Ključna stvar nije samo deklarativna politička volja nego kontretni koraci. Mi smo uveli ozbiljna budžetiranja u ovom smjeru, a kvalitetan pregled problematike i na koji način se različiti nivoi vlasti nose sa ovom problematikom kako bi dosegli stadarde EU, svakako će uticati na kvalitet građana.Reduciranje emisija ne smije biti reduciranje poslova a zdrav i čist zrak i okoliš nisu skupi i neće koštati nikoga. Važno je da komunikacija ka javnosti bude razumljiva i konretna, kako bi se građani educirali na ovom putu kojim idemo.“ izjavio je Forto.

Za proces dekarbonizacije u BiH potrebna su ogromna finansijska sredstva, profesor na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Azrudin Husika je voditelj tima za izradu tematske oblasti “Kvalitet zraka, klimatske promjene i energija”, a u okviru je izrade Strategije okoliša u BiH sa akcionim planom. Njena finalizacija je u toku.

“U oblasti kvalitete zraka definirani su operativni ciljevi, očekivani ishodi i konkretne mjere koje se tiču smanjenja emisije prije svega iz kućnih ložišta, gdje su predvidjeli poboljšanje kvaliteta energenata, kao i kućnih ložišta, peći i kotlova. Tu su i mjere koje se tiču smanjenja emisije zagađujućih čestica iz saobraćaja kao i velikih industrijski postrojenja.”, kazao je Husika.

Mjere su, pojasnio je, zamjena postojećih peći i kotlova sa novim, koji su efikasniji, zabrana korištenja uglja sa velikim udjelom sumpora, u oblasti saobraćaja su poticaji za veći udio električnih auta, za nemotorizirani saobraćaj, a u oblasti industrije primjena izdavanja boljih okolinskih dozvola.

Civilni sektor mora biti više integrisan u proces političkog odlučivanja i izrade zakonskih okvira na ovu temu. Civilni sektor mora prestati biti opozicija nego ravnopravni partner odlučivanja uz prihvatanje kontruktivnih kritika sa obje strane jer civilni sektor je bogat stručnošću i vlasti bi to trebale koristiti, bez da medijator svih saradnji političkog i civilnog sektora budu predstavnici Međunarodne zajednice.

„ Suštinsko pitanje je pitanje saradnje civilnog sektora i institucija vlasti. Uloga cilvilnog sektora mora biti sprovođenje politika i potrebno je promijeniti strategiju podrške civilnom sektoru. Od 25 hiljada udruženja, tek njih oko 40 se bavi problematikom zaštite okoliša. Naspram resursa institucija nadležnih za ove teme, puno veći napor je civilnog sektora. Politike se mijenjaju ali eko tendencije i briga o okolišu se ne mijenjaju.“, izjavio je Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu iz Banja Luke.

Emina Vejzović, pravni ekspert iz Aarhus centra Sarajevo/Eko HUB Sarajevo, kaže da moramo donijeti zakon na državnom nivou jer zrak ne poznaje granice, te da vlasti imaju obavezu da pokrenu aktivnosti u tom smjeru bez da čekaju reakcije civilnog sektora.

„ Potrebno je pokrenuti sličnu akciju kao za zaštitu rijeka te da se odredi osoba u Vladi s kojom civilni sektor može komunicirati. Mi smo sposobni napraviti strategije koje mogu prerasti u legislativu.“, dodala je Vejzović.

U toku je procjena troškova implementacije Strategije, a, na primjer, u oblasti kvalitete zraka, klimatske promjene i energija, bilo bi potrebno više od tri milijarde KM u periodu od 10 godina. Za taj period to nije veliki iznos i tu treba računati i na međunarodne fondove.

„Predstavnici vlasti predlažu da mi u civilnom sektoru radimo na podizanju okolišne svijesti građana i to je uredu, međutim ja imam konkretan prijedlog za naše vlasti kako da nas uključe, npr. trenutno je u izradi Strategija zaštite okoliša na nivou BiH, entiteta i Brčko Distrikta, bilo bi dobro da nas iz civilnog društva uključite u institucionalni monitoring provođenja akcionih planova navedenih strategija kada se jednom donesu jer se do sada pokazalo da same vlasti niti imaju kapaciteta niti volje da to rade pa nam se nerijetko dešava kada im uputimo zahtjev da saznamo koliko se aktivnosti iz nekog strateškog dokumenta impelementiralo dobijemo odgovor da ne znaju, a razlog je najčešće što rijetko koja institucija radi monitoring i ima adekvatne informacije o tome.“,  istakla je Sabina Jukan, savjetnica za zaštitu okoliša iz CPCD-a

Učesnici okruglog stola očekuju da svi zajedno: stručnjaci, predstavnici civilnog društva, svi nivoi vlasti imati volje i snage da nađu najbolja i najefikasnija rješenja za problem zagađenog raka i kako bi građani u BiH konačno ‘prodisali’ punim plućima.

Steliana Nedera, rezidentna predstavnica UNDP-ja u BiH, u diskusiji je rekla da je UNDP spreman učestvovati aktivno i pomoći dužnosnicima u svim aktivnostima ali da se ništa novo ne može napraviti dok se ne donese Zakon o dekarbonizaciji.

Ministarstvo za okoliš i turizam FBiH u proceduri ima zakonodavni okvir a u realizaciji je i finansijski okvir za realizaciju potrebnih mjera.

„ Čak i za mnogo razvijenija društva imaju problem sa kvalitetom zraka, a kod nas je to još izraženije zbog nižeg standarda ali to ne smije biti alibi lošeg stanja. Od 2003. godine imamo Zakon o zaštiti zraka koji se revidira u skladu sa EU regulativom. Federalno ministarstvo radi na razvoju monitoringa kvalitete zraka, imamo 27 monitoring stanica i veliku pokrivenost područja FBiH.“, izjavila je Amira Kapetanović, državna službenica ispred Ministarstva za okoliš i turizam FBiH.

U diskusiji je navedeno da je u javnosti ključno predstavljati konkretna izlaganja i jasnije prezentacije preciznih podataka kako bi građani u potpunosti razumjeli informacije. To je osnova demokratskog uređenja sa pravima i obavezama u kojima vlasti i civilni sektor daju svoj doprinos.

 „Domaće vlasti, udruženja, fondacije, svi imamo isti cilj i treba da krenemo sami od sebe. Moramo biti jači i raditi za isti cilj a to je da građani imaju normalne uslove za život.“, zaključila je Aida Daguda, direktorica CPCD-a.

„Pričajmo o zraku“ je kampanja koju svake godine organizuje Švedska ambasada u Bosni i Hercegovini u cilju podizanja svijesti kada su u pitanju zagađen zrak i njegove posljedice na naše zdravlje i okoliš.

Zahvaljujemo se svim medijima koji su i pored aktuelnih dešavanja i prioritetnog izvještavanja o prilika ma u svijetu našli vremena da promoviraju ovu važnu temu.