Zašto jedne volimo, a druge ubijamo?

01. okt, 2021

Piše: Adna Mrguda

Nekoliko važnih, za sve nas, stvari se obilježavaju 2. oktobra svake godine. Ne mogu se odati utisku da nisu slučajno sve zajedno na isti dan uvezane i da imaju malo dublje značenje.

  • Godišnjica rođenja Mahatme Gandhija
  • Internacionalni dan nenasilja
  • Svjetski dan poljoprivrednih životinja

Gandhi je bio indijski advokat, političar, društveni aktivista i književnik koji je postao vođa nacionalnog pokreta protiv britanske vladavine nad Indijom. Kao takav, počeo se smatrati ocem svoje zemlje. Gandhi je međunarodno cijenjen zbog svoje doktrine nenasilnog protesta (satyagraha/ahimsa) radi postizanja političkog i društvenog napretka.

Satyagraha potiče iz drevnog indijskog ideala, etičkog kodeksa/postulata koji se prakticira i u yogi, ahimse (nenasilje: prema sebi, ali i  drugim živim bićima), koji s posebnom strogošću slijede Jaini, od kojih mnogi žive u Gujuratu, gdje je Gandhi odrastao.

Ujedinjene nacije (UN) proglasile su ovaj dan Internacionalnim danom nenasilja po uzoru na praksu Gandhija koji je svojim nenasilnim djelima “pomjerao planine” i ujedinjavao nacije sa jednim ciljem: mir za sve.

U knjizi Nico Slatea “Gandhi’s Search for the Perfect Diet: Eating with the World in Mind” (“Gandijeva potraga za savršenom ishranom: Jedite sa svijetom na umu”) Gandhi je redefinirao prehranu kao holistički pristup izgradnji pravednijeg svijeta. Vidio je jasnu konekciju ishrane i djelovanja prema svijetu i onome što nas okružuje. Ono što je odabirao za jelo bilo je blisko povezano s njegovim uvjerenjima. Njegove ključne vrijednosti nenasilja, vjerske tolerancije i održivosti na selu razvile su se u koordinaciji sa njegovim eksperimentima s prehranom.

Ono što je postalo stub Gandhijeve prehrane-vegetarijanstvo, ograničavanje soli i slatkiša, izbjegavanje prerađene hrane i post ustvari je anticipiralo mnoge rasprave u studijama o hrani u 21. stoljeću i nagovijestilo neophodnost izgradnje zdravijih i pravednijih sistema ishrane.

U to vrijeme vegetarijanstvo se nije susrelo sa prekomjernom konzumacijom životinja i životinjskih prerađevina (mlijeka, jaja, sira, želatina, koža i sl.) jer bi u tom slučaju veganstvo bio najviši cilj. U današnje vrijeme se prekomjerna potreba za konzumacijom životinja i životinjskih prerađevina svela na veliki problem koji zagađuje našu planetu ali i donosi mnogo oboljenja koja su usko povezana sa konzumacijom životinjskih proizvoda (kanceri, srčana oboljenja, dijabetes, hormonalni disbalansi i sl.). Pored toga što se apsolutno ne može prakticirati nenasilje o kojem Gandhi govori ukoliko se podržava ovakva vrsta konzumacije životinja i životinjskih proizvoda, samim tim mi se udaljavamo od principima ahimse i mira.

“Lagani” propisi dozvolili su eksploziju fabričkih farmi, sa njihovim smradom, zagađenjem i prijetnjama po zdravlje ljudi. Uzgoj hiljada grla stoke u zatvorenom prostoru zahtijeva ogromne otvorene jame stajnjaka, urina i drugog otpada. Ljudi koji žive u blizini mogu biti preplavljeni smradom i mogu patiti od respiratornih problema i imati veći rizik od smrti usljed ozbiljnih bolesti.

Godine 2018. studija u časopisu North Carolina Medical Journal pokušala je kvantificirati utjecaj CAFO-a (koncentrirana hrana za životinje) za svinje u Sjevernoj Karolini: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/30228132/
Utvrdili su da zajednice u Sjevernoj Karolini koje se nalaze u blizini svinjskih CAFO-a imaju veći ukupni smrtni slučaj i smrt novorođenčadi, smrtnost od anemije, bolesti bubrega, tuberkuloze, septikemije i veći prijem u bolnicu, te posjete hitnoj pomoći novorođenčadi s niskom težinom, u odnosu na ostale zajednice.

IPCC je 8. avgusta 2019. godine objavila sažetak izvještaja, koji ima za cilj informirati klimatske pregovore usred pogoršanja globalne klimatske krize. Više od 100 stručnjaka, od kojih polovica potiče iz zemalja u razvoju, radilo je na sastavljanju izvještaja posljednjih mjeseci.

„Ne želimo ljudima govoriti šta da jedu“, kaže Hans-Otto Pörtner, ekolog koji je kopredsjedavajući radne grupe IPCC-a za uticaje, prilagođavanje i ranjivost. “Ali zaista bi bilo korisno, i za klimu i za zdravlje ljudi, da ljudi u mnogim bogatim zemljama konzumiraju manje mesa, i da politika u tom smislu stvori odgovarajuće poticaje.”

Izvještaj naglašava potrebu očuvanja i obnavljanja šuma koje upijaju ugljik iz zraka i tresetišta koja oslobađaju ugljik ako se iskopaju. Goveda koja se uzgajaju na pašnjacima nastalim krčenjem šuma posebno su emisijski intenzivna. Ova praksa često dolazi s krčenjem šuma velikih razmjera, kao što je viđeno u Brazilu i Kolumbiji. Krave također proizvode velike količine metana, snažnog stakleničkog plina, dok probavljaju svoju hranu.

Do 2050. promjene u ishrani mogle bi osloboditi nekoliko miliona kvadratnih kilometara zemlje i smanjiti globalnu emisiju CO2 za do osam milijardi tona godišnje, u odnosu na uobičajeno poslovanje, procjenjuju naučnici.

Ali šta je sa etikom ili osjećanjima koje imamo ili nemamo prema životinjama? Jesmo li mi po prirodi nasilni?

“Ispostavilo se da ono što osjećamo prema životinji i način na koji se prema njoj ponašamo ima mnogo manje veze s time o kakvoj se životinji radi, nego o tome kako je mi doživljavamo. Smatramo da je prikladno jesti krave, ali ne i pse, pa ih smatramo jestivim, a pse nejestivim i ponašamo se u skladu s tim. I ovaj proces je cikličan; ne samo da naša uvjerenja na kraju vode do naših djela, već i naša djela jačaju naša uvjerenja. Što više ne jedemo pse i jedemo krave, to jačamo uvjerenje da su psi nejestivi, a krave jestive. ” Melanie Joy

Upravo Melanie u svojoj knjizi “Zašto volimo pse, jedemo svinje i nosimo krave” piše o ideologiji karnizma koja nas ljude koji po prirodi ne želimo da vidimo životinje kako pate ipak neke od njih ubijamo (ili finansiramo ubijanje) zbog razloga koji nisu nama prirodni.

Ne možemo djelovati u miru ako je ono što unosimo u sebe doživjelo potpuni nemir (ubijeno i mučeno). Prema načelu ahimse, nenasilje se odnosi prema svemu što postoji. Kada praktikujemo nenasilje, ono počinje od onog trenutka kada se probudimo, i pomislimo da smo sretni što smo još jedan dan tu ma kakvi bili, jer prvo opažanje prema sebi treba da bude nenasilno. Ono što slijedi jeste obrok koji isto tako treba da bude nenasiljan, da nijedna životnja nije ubijena ili mučena radi tog obroka kako bismo nastavili prakticirati nenasilje prema živim bićima. Nastavak se odnosi i na ljude sa kojima dolazimo u dodir, čak i ako nismo u dodiru sa njima, naše misli bi trebale da sadrže nenasilje, kao i naša povezanost sa prirodom i težnjom da budemo nenasilni prema njoj.

Smanjenjem karbonskog otiska sa svojim navika doprinosimo da ova planeta i sva živa bića na njoj budu s razlogom tu, a ne radi čovjeka i njegove pohlepe.

 

 

Izvori:
https://www.indiatoday.in/information/story/international-day-of-violence-2021-know-why-united-nations-observes-this-day-on-gandhi-jayanti-1854323-2021-09-18
https://www.britannica.com/biography/Mahatma-Gandhi
https://www.ewg.org/
https://www.scribd.com/book/400756777/Gandhi-s-Search-for-the-Perfect-Diet-Eating-with-the-World-in-Mind/290457506
https://www.nature.com/articles/d41586-019-02409-7
http://www.fao.org/3/a0701e/a0701e00.htm
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/30228132/
https://mercyforanimals.org/blog/processed-meats-as-dangerous-as-cigarettes/
https://is.muni.cz/el/1423/podzim2017/ENS283/um/Joy-Why-We-Love-Dogs-Eat-Pigs-and-Wear-Cows-An-Introduction-to-Carnism-2009.pdf

 

 

 

Pin It on Pinterest

Share This