Bosna i Hercegovina spada u red najšumovitijih država u regionu i cijeloj Evropi, s obzirom na činjenicu da šume i šumska zemljišta pokrivaju oko 50 posto teritorije naše države.
Bogatstvo ovim uslovno obnovljivim resursom obavezuje nas i da se prema zelenom blagu odnosimo s velikom pažnjom i odgovornošću tako da šume koristimo održivo, vodeći računa o zadovoljenju potreba sadašnjih i generacija koje dolaze.
Nažalost, svjedoci smo da to nerijetko nije slučaj, što može dovesti do katastrofalnih posljedica po šumske ekosisteme, a ujedno i život na Zemlji.
Šume predstavljaju najveće i najznačajnije ekološke fabrike, s nizom funkcija neophodnih za čovjeka i opstanak života na Zemlji, naročito u područjima gdje je očuvan prirodni sastav šuma, što je slučaj u Bosni i Hercegovini. To u velikoj mjeri podiže vrijednost ove prirodne blagodati.
Nelegalna sječa, prevođenje većih površina šumskih u građevinska zemljišta i sve učestaliji razorni šumski požari neki su od gorućih problema koji dovode do uništenja velikih površina šuma i šumskih zemljišta.
Kompleksno administrativno-političko uređenje Bosne i Hercegovine uslovilo je i kompleksnost u organizaciji sektora šumarstva. Zanimljivo je da na državnom nivou ne postoji niti resorno ministarstvo niti okvirni zakonski propis za gospodarenje šumama, koje je spušteno na entitete, odnosno kantone u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine.
Situaciju usložnjava činjenica da na nivou entiteta FBiH ne postoji Zakon o šumama FBiH, što je stanje koje traje od aprila 2009. godine, kada je Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine Zakon o šumama FBiH iz 2002. godine stavio van snage.
Više od trinaest godina kasnije sektor šumarstva nije zakonski regulisan na nivou entiteta FBiH, što značajno otežava funkcionisanje ovog privrednog sektora. U međuvremenu su kantonalne skupštine usvojile zakone o šumama na nivou kantona, što nije učinjeno u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gdje ne postoji niti kantonalni zakon o šumama, dok poslove gospodarenja šumama obavljaju čak tri preduzeća. Sve navedeno ukazuje na neophodnost konačnog usvajanja Zakona o šumama FBiH kojim bi bilo okončano neuređeno stanje kojem svjedočimo u pojedinim područjima.
Gdje je zapelo?
Nakon niza usaglašavanja i različitih opstrukcija, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u julu 2017. godine utvrdila je i u parlamentarnu proceduru uputila Nacrt Zakona o šumama FBiH, nakon čega je isti usvojen, provedene su javne rasprave, te je kreiran konačni Prijedlog Zakona o šumama. Do dana današnjeg isti se nalazi u ladicama Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, nakon što su pokušaji njegovog razmatranja propali zbog zahtjeva za skidanje ovog zakonskog rješenja s dnevnog reda. U junu tekuće godine novi saziv Vlade FBiH, Prijedlog Zakona o šumama FBiH povukao je iz parlamentarne procedure radi „dodatnih usaglašavanja“.
U konačnici imamo situaciju gdje za sektor šumarstva ne postoji temeljni zakonski propis na području pola države, što se hitno mora promijeniti.
O ovom i različitim drugim problemima koji prate šumarski sektor govorit ćemo na predstojećoj Stručnoj diskusiji „Stanje u sektoru šumarstva Bosne i Hercegovine: Izazovi i prepreke“ koja će biti održana 12. decembra, utorak, u 12 sati na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Ovaj događaj, u organizaciji Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT, okupit će praktično sve relevantne aktere sektora šumarstva i, iskreno se nadamo, doprinijeti što hitnijem konačnom usvajanju Zakona o šumama FBiH koji će biti pravedan i prihvatljiv za sve aktere u sektoru šumarstva. Događaj je podržan i od strane Saveza za šume Bosne i Hercegovine, neformalne grupe koja okuplja ekološka udruženja i neformalne grupe građana udružene s ciljem unaprjeđenja stanja u oblasti šumarstva i očuvanja šuma Bosne i Hercegovine.
Izvor: radiosarajevo.ba
