Bosna i Hercegovina je jedna od najbogatijih zemalja Evrope po biološkoj i pejzažnoj raznolikosti, ali ima samo tri posto zaštićene teritorije.

Neophodno je afirmirati zaštićena područja kao efikasan mehanizam za sprječavanje nezakonitog iskorištavanja šuma, voda, ruda, faune i flore, poručuju aktivisti [Ustupljeno Al Jazeeri / UG Fojničani Maglaj]

U prostornim planovima u Bosni i Hercegovini ima dosta područja koja su planirana za zaštitu, ali na realizaciji toga se gotovo ništa nije uradilo, navode iz Mreže za zaštitu prirode Bosne i Hercegovine koja okuplja 20 organizacija civilnog društva u oba entiteta koje se bave istraživanjima prirode ili konkretno određenim područjima koja žele zaštititi.

Davor Šupuković, sekretar Udruženja građana Fojničani iz Maglaja koja je članica Mreže, kaže da je država Bosna i Hercegovina jedna od najbogatijih zemalja Evrope po biološkoj i pejzažnoj raznolikosti, ali da ima tek tri posto zaštićene teritorije, što predstavlja najmanji postotak ne samo u Evropi nego i u svjetskim razmjerima.

Međuentitetska saradnja

“Formiraćemo jedan neovisni tim istraživača koji će obilaziti terene koji su interesantni po nekim prioritetima. Poslije toga ćemo formirati jedinstvenu bazu podataka tih vrijednih područja koja istražujemo i jedinstvenu bazu znanstvenih radova iz istraživanja tih područja tako da svaki građanin u BiH imati prstup toj bazi. Moći će vidjeti šta je to interesantno u njegovoj lokalnoj zajednici i šta bi trebalo zaštititi. Mi ćemo napraviti sve što je u našoj moći da pripremimo materijale za proglašenje zaštićenih područja a na vlastima će biti dalje da se ta područja proglase zaštićenim”, istakao je Šupuković.

Šupuković je pojasnio da je do 2020. godine, prema međunarodnim sporazumima koje je potpisala, BiH trebala imati zaštićeno minimalno 17 posto svog teritorija.

“Na posljednjoj konferenciji Mreže za zaštitu prirode BiH koja je održana u Tesliću i na Matinskom visu u općinama Žepče i Maglaj, shvatili smo da zaštita prirode treba počivati na lokalnoj zajednici prvenstveno, jer svi mi najbolje znamo u našim lokalnim sredinama šta je to najvrjednije i o čemu treba najviše voditi računa i zaštititi. Nama je cilj da skupimo ljude koji stvarno vole prirodu i rade na njenoj zaštiti aktivno.

Pokrenuli smo inicijative za razminiranje područja između Žepča i Teslića na potezu planinskih vrhova Matinski vis – Smolin te između Maglaja i Doboja na prostoru Ozrena, od špilje Mokra Megara do Gradine. Oba područja se protežu duž međuentitetske linije i posjeduju velike prirodne potencijale koji mogu biti okosnice razvoja održivog turizma u ove četiri lokalne zajednice.

Razgovarali smo o ideji uvezivanje Teslića i Žepča planinarsko-biciklističkom stazom Smolin – Matinski vis, koju su pokrenuli Planinarsko društvo Vis Žepče i Planinarski klub Očauš Teslić. Uz podršku Opštine Teslić očekujemo da će se inicijativi za razminiranje priključiti i općine Žepče i Maglaj i grad Doboj”, rekao je Davor Šupuković.

Minirali parkove prirode

Ispričao je anegdotu o vojniku iz mirovnih snaga koji je nakon rata posjetio Bosnu i Hercegovinu, a obilazio je ranije ratišta širom svijeta. Rekao je da mu je jasno da se ljudi u Iraku koji se bore na pijesku, miniraju ta područja, ali da ne može shvatiti da „ovdje gdje su se borili u parkovima prirode da su minirali ta lijepa područja”.

“Većina rubnih područja, tih nekadašnjih ratnih linija razgraničenja, su interesantna područja koja su ostala pokrivena minama. Na neki način ona su i zaštićena od devastacije zbog minski polja, ali mislimo da je vrijeme da se ta minska polja konačno očiste i ta područja odmah zaštitimo, da ih pretvorimo iz ratnih u linije ekološko-turističke rute”, naglasio je Šupuković.

Novi val iz Blagaja je omladinska organizacija čiji cilj je animiranje mladih ljudi i aktivno uključivanje u edukativne, ekološke, sportske, umjetničke, turističke, kulturne, i zabavne aktivnosti. Jedan od osnovnih aktivnosti koje realizuje Novi val jeste i reintrodukcija bjeloglavih supova u Bosnu i Hercegovinu kao i razvoj eko turizma.

Adnan Đuliman iz Novog vala kazao je da je zadnja konferencija Mreže potvrdila da je se mora stvoriti sinergija između nevladinih organizacija iz čitave Bosne i Hercegovine , istraživača i akademske zajednice, da bi se „napokon probudimo, izađemo na teren i počnemo istraživati”.

“Samo zajedničkim aktivnostima možemo uraditi nešto konkretno u budućnosti. Ako ne budemo radili zajedno rezultati će biti skromni kao što su bili u prethodnom periodu. Sve naše aktivnosti imaju cilj – poštediti naše rijeke, naše planine, zaštititi naša područja koja su od vitalnog interesa za Bosnu i Hercegovinu”, rekao je Đuliman.

Poštediti naše rijeke i planine

U vrijeme kada su prirodni resursi u Bosni i Hercegovini pod sve većim pritiskom, iz Mreže za zaštitu prirode BiH, poručuju da je nužno afirmirati zaštićena područja kao efikasan mehanizam za sprječavanje nezakonitog iskorištavanja šuma, voda, ruda, faune i flore. Navode da ovaj standard prihvaćen u cijelom svijetu uključuje i definiranje upravljača zaštićenim područjem čime se osigurava korištenje prirodnih resursa na održiv način, uz dugoročnu dobrobit za sve građane.

U vrijeme u kojem su u Bosni i Hercegovini prisutne podjele gotovo svega na nacionalno i vjersko, ogromnu vrijednost predstavlja saradnja ljudi iz različitih gradova i različitih naroda iz oba bh. entiteta. Ljudi iz Mreže za zaštitu prirode BiH i lokalnih udruženja iz Teslića, Žepča, Maglaja i Doboja, i njihovi projekti, bude nadu u bolje sutra, bude nadu da je borba za zaštitu prirode i okruženja u kojem živimo, da je zaštita šuma, voda, zraka, flore i faune, postala bitnija od one na koju nas često „upućuju” političari koji će žrtvovati sve druge da bi ostvarili vlastiti cilj – sjesti u fotelje i što duže ostati u njima.

IZVOR: AL JAZEERA