Pušenje i zagađen zrak povećavaju rizik od hroničnih bolesti, kao što su problemi sa srcem, astma i rak pluća, koje povećavaju šansu za zarazu korona virusom.
Jedan od dva glavna faktora rizika za koje trenutno znamo da povećavaju šansu oboljenja i smrti od novog korona virusa koji je zaustavio svijet su starost i slab imuni sistem. Drugi je zagađenje zraka.
„Ako živite u području koje je zagađeno, vaša pluća su u istom stanju kao pluća pušača, tako da ste više podložni utjecajima korona virusa“, rekao je Kofi Amegah, epidemiolog i ekspert za zagađenje zraka na Univerzitetu Cape Coast u Gani.
Zagađen zrak, koji odnese više od 7 miliona života godišnje, mogao bi učiniti COVID-19 smrtonosnijim doprinoseći hroničnim bolestima koje oslabljuju pacijente u borbi protiv infekcije.
Iz Europskog saveza za javno zdravstvo (EPHA) rekli su da zagađenje zraka najvjerovatnije smanjuje šanse za preživljavanje COVID-19.
Istraživanja o prethodnim izbijanjima epidemije također pokazuju da loša kvaliteta zraka čini viruse smrtonosnijim i povećava šansu od širenja. Istraživanje žrtava SARS-CoV-1 iz 2003. godine pokazalo je da su duplo veće šanse za smrt uzrokovanu pomenutim virusom bile u regijama u kojima je zagađenje zraka bilo visoko, nego u onima u kojima nije. Čak i u regijama koje su bile umjereno zagađene, rizik od smrtnosti bio je za 84% veći.
Ako ovakva ili slična dinamika bude uočena i za COVID-19, to bi moglo povećati pritisak na odjele za intenzivnu njegu u bolnicama koje se nalaze u gradovima s velikim prisustvom smoga i u kojima broj zaraženih raste. Također, moglo bi predstaviti veliki problem za države globalnog juga gdje veliki broj ljudi koristi drva, različite vrste đubriva, kerozin ili ugalj za potrebe grijanja i kuhanja u svojim domaćinstvima.
U sjevernoj Italiji i kineskom gradu Wuhanu, regijama u kojima postoje visoki nivoi zagađenja i najveći do sada zabilježeni slučajevi izbijanja epidemije, preliminarni podaci pokazuju da su zagađene čestice u zraku (PM) već vjerovatno odigrale svoju ulogu u poražavanju zdravstvenih sistema.
PM2.5 — zagađene čestice promjera manjeg od 2.5 mikrona, tanje od ljudske dlake mogu prodrijeti kroz plućne zidove i ući u krvotok, povećavajući šansu za razvoj srčanih i plućnih bolesti.
U Kini, stopa smrtnosti je bila devet puta veća za ljude sa kardiovaskularnim bolestima i 6 puta veća za pacijente koji boluju od dijabetesa, visokog krvnog pritiska, te respiratornih bolesti nego za ljude bez postojećih zdravstvenih problema – kako otkrivaju Svjetska zdravstvena organizacija i kineska vlada.
Kako su javili predstavnici Ministarstva zdravstva Italije u martu, 99% pacijenata koji su umrli od posljedica COVID-19 prethodno su imali zdravstvene probleme – sa gotovo pola preminulih sa tri ili više problema – iako uzorak nije odabran nasumično i možda se ne može primijeniti na cjelokupnu populaciju. Najčešće bolesti koje su imali preminuli bile su visok krvni pritisak, srčani problemi i dijabetes.
S druge strane, iz Svjetske zdravstvene organizacije kažu da je pandemija u ranoj fazi da bi se mogla povući paralela između zagađenja zraka i smrtnosti COVID-19, ali ovo ne bi trebalo zaustaviti države u borbi protiv zagađenja zraka.
SZO: Bez obzira postoji li korelacija, moramo smanjiti zagađenje zraka
„Bez obzira postoji li korelacija između COVID-19 i zagađenja zraka ili ne, moramo smanjiti zagađenje zraka pod svaku cijenu“, izjavila je Maria Neira, direktorica za javno i okolišno zdravlje u SZO, za Deutche Welle.
„Prestanite pušiti i smanjite nivo zagađenja zraka – to je preporuka koju možemo dati i bez dodatnih dokaza u korist ove teorije.“
Uz zagađenje ozonom, čestice PM2.5 u prosjeku nam skrate život za gotovo tri godine, pokazuje istraživanje objavljeno u žurnalu Kardiovaskularna istraživanja (Cardiovascular Research). Globalni gubitak života od vanjskog zagađenja zraka je deset puta veći nego zbroj gubitaka života koji je rezultat svih vrsta nasilja.
Uz to što oslabljuju tijelo, zračne zagađujuće čestice mogu čak biti i prenosnici novog koronavirusa i omogućiti virusu da ostane u zraku kačeći se za čestice, ukazuje tim talijanskih istraživača.
Velika koncentracija zagađujućih čestica u dijelovima sjeverne Italije u februaru možda je potpomogla širenju epidemije ovim putem, kako pokazuju podaci u radu objavljenom od strane Talijanskog društva za okolišnu medicinu (Italian Society of Environmental Medicine) – no članak još nije prošao proces recenzije ostalih stručnjaka.
S druge strane, naučnici sumnjaju u ovo, naglašavajući da nema prijavljenih slučajeva širenja koronavirusa zrakom i da su ljudi glavni faktor transmisije virusa.
„Dobro je raditi na smanjenju zagađenja zrakom kako bi se poboljšalo zdravlje, kao i smanjenje šanse za stanja koja pospješuju koronavirus, kao što je astma, ali ne vidim zagađenje zraka kao bitan faktor doprinosa diskusiji o sprečavanju širenja virusa“, rekao je Jos Lelieveld, direktor odjela za atmosfersku hemiju na Insitutu Max Planck i glavni autor istraživanja o smrti uzrokovanoj zagađenjem zraka.
Satelitske slike Kine i Italije pokazuju šokantan pad NO2 otkako su vlade zatvorile tvornice i smanjile vožnju automobilima. Pad zagađenja zraka možda je čak spasio više života nego što ih je izgubljeno zbog COVID-19, predlaže istraživanje koje još nije prošlo recenzije.
Ali, pad zagađenja zraka koji se vidi iz svemira nije nužno prouzrokovan izolacionim mjerama. Zagađenje zraka je više u hladnijem periodu jer ljudi više koriste grijanje i češće voze auta, tako da u ovo doba godine zagađenje svakako bude u padu, kako je rekao Christian Retscher iz Europske svemirske agencije (ESA).
Izvor: Deutsche Welle
Prevela i prilagodila: Mersiha Jaskić