Oko 50 posto troškova kod proizvodnje mlijeka i mesa otpada na trošak hrane. Pravilnim odlukama poljoprivrednici mogu i sami proizvesti svoj koncentrat – na polju.

Za poljoprivrednike je danas, čini se više nego ikada, izuzetno važno da imaju stabilne troškove i ekonomski razvoj uzimajući u obzir nepredvidive okolnosti. Poljoprivredni proizvođači ne mogu utjecati na cijene, posebno one za žitarice i gnojivo, koje godinama variraju, ali mogu na kvalitetu hrane koju proizvode. 

Ovo je ukratko u svojoj uvodnoj poruci rekao dr.sc. Manfred Schönleben, Sano stručnjak za hranidbu goveda iz Savezne Republike Njemačke, na predavanju na temu “Ekonomski uspješna proizvodnja silaže – iskustva naučena uz Sano Laboratory” na 9. Savjetovanju i sajmu mljekara u susjednoj BiH.

Njegovi roditelji i brat imaju farmu simentalskih krava. Zadnjih 10 godina, zajedno s kolegama u svojoj zemlji, odgovoran je za unaprjeđenje kvalitete silaže.

“Otprilike 50 posto troškova kod proizvodnje mlijeka, ali i mesa, otpada na trošak hrane, odnosno silaže i druge hrane koju dajemo životinjama”, rekao je Schönleben, napominjući da je velika razlika između najboljih i prosječnih farmi u ekonomskom rezultatu proizvodnje. 

Veća probavljivost vlakana donosi veću proizvodnju

Kada govorimo o kukuruznoj silaži, kako je naveo, u pravilu većina proizvođača najprije razmišlja o sadržaju škroba u proizvodu. Međutim, ako pogledate što zapravo mliječne krave jedu, onda vidimo da najveći dio ukupnog obroka čine vlakna, dok je škrob na drugom mjestu. 

Podatak o sadržaju neprobavljivih vlakana u silaži, prema riječima ovog predavača, vrlo je važan, jer upravo to pravi razliku između one jako dobre i prosječne. 

“U obroku krave nalaze se različite komponente hranjivih tvari, ako pogledamo samo vlakna, jedan dio njih će biti fermentiran u buragu, i bit će na raspolaganju za proizvodnju mlijeka ili mesa. Ali isto tako, dio vlakana neće biti probavljen. Poanta priče je da ako imate puno neprobavljivih vlakana u vašim silažama onda će biti puno njih izbačeno van”, pojasnio je ovaj stručnjak. 

Za postizanje visoke proizvodnje stada, žetvu je potrebno obaviti u trenutku kada je najveći sadržaj probavljivih vlakana u biljci. A, ako se nalazite u situaciji da nemate dovoljno hrane za svoje životinje, onda ćete, kako je dodao, malo pomaknuti taj trenutak kako biste dobili masu. 

“Odabirom odgovarajućih hibrida i birajući optimalni trenutak same žetve možete osigurati visokokvalitetnu hranu za životinje, odnosno za visoku proizvodnju“, poručio je.

U pravilu, kravi je potrebno 40 sati da bi u buragu probavila vlakna, ako jede hranu s visokim sadržajem probavljivih vlakana onda može probaviti i veći dio njih i proizvesti više krajnjeg proizvoda, mlijeka ili mesa. 

“Jedno pravilo, svako povećanje probavljivosti vlakana od jedan posto za vas znači povećanje proizvodnje mlijeka od 0,2 kilograma, odnosno kod tovljača je to korist od 10 grama po životinji dnevno”, precizirao je stručnjak te pozvao uzgajivače da provjere sadržaj neprobavljivih vlakana u silažama. 

Kada planirati prvi otkos?

Ove godine vegetacija je ranije krenula zbog toplijeg vremena, stoga je napomenuo i nekoliko činjenica o prvom otkosu koji je poljoprivrednicima vrlo značajan jer njime dobivaju i najveću količinu ove hrane, a mogu postići i visoku kvalitetu. 

“Možemo puno dobrog napraviti ako prvi otkos napravimo kako treba“, dodao je prezentirajući analize iz Sano laboratorija na kojoj su prikazane najbolje, osrednje i loše silaže. Slabije imaju vrlo visok sadržaj neprobavljivih vlakana, a ove najbolje najniži. Također, najbolje silaže su dosegnule u prvom otkosu 18% sirovih proteina i 7 megadžula (MJ) sadržaja energije, što je vrlo slično MJ u samom koncentratu. Dakle, pravilnim odlukama, možete sami “proizvesti svoj koncentrat na polju”. 

“Prilično sam siguran da mnogi od vas imaju forziciju u svojim vrtovima. Kada ove biljke cvatu, to je vrlo dobar indikator da je vegetacijsko razdoblje počelo. Naša preporuka je da planirate prvi otkos šest do sedam tjedana poslije toga”, rekao je Schönleben. 

Pokosili ste prvi otkos, silirali ste ga i pitanje je što se događa u silosu? Kada imate kvalitetan materijal koji ima i dobar sadržaj šećera u sebi, onda mliječno-kiselinske baterije koje koriste taj šećer za svoj razvoj i za fermentaciju, a tim procesom se povećava sadržaj mliječne kiseline u silaži, pH vrijednost se spušta. 

“U dobroj silaži imamo nekakav početni sadržaj šećera od 10 do 15 posto, ako su takvi uvjeti za siliranje, mliječno-kiselinske bakterije troše taj šećer, i njegov sadržaj se kroz fermentaciju snizi. Ali, nema uvijek dovoljno tih bakterija na samoj biljci, zato je preporuka da se one dodaju u obliku inokulanata“, rekao je ovaj stručnjak. 

Analiza vrlo značajna

Napomenuo je i kako je vrlo bitno da fermentacija bude što kraća, jer u tom razdoblju one štetne bakterije mogu uzrokovati da ona krene krivim putem. “S pravilnim menadžmentom siliranja vi možete skratiti vrijeme odgode prave fermentacije i smanjiti neželjene posljedice“, dodao je Sano stručnjak, podsjetivši da se analizom može provjeriti i kvaliteta tog procesa. 

“Sa svojim znanjem i donošenjem pravih odluka što se tiče vremena siliranja, možete napraviti odlične rezultate”, dodao je, zaključivši da veća kvaliteta silaže može unaprijediti produktivnost životinja, stoga je neophodno provjeriti sadržaj neprobavljivih vlakana u silažama.

Izvor: agroklub.com