O uzrocima, ali i posljedicama nesreće, izazvane odronom koji je nastao prilikom miniranja jednog dijela kamenoloma u mjestu Bijela kod Mostara razgovarali smo sa Omerom Hujdurom iz inicijative “Jer nas se tiče” i doktorom geografskih nauka Murizom Spahićem.

Muriz Spahić je pojasnio da se odroni dešavaju u kompaktivim stijenema koje su slojevite i bankovite.

“Ti slojevi i bankovi su povezani međusobno sa podisnkim slojem po jednoj dislokaciji ili pukotini, na koju može djelovati površinska voda u vrijeme zamrzavanja i odmrzavanja. Ali na sve te procese mogu djelovati i zamljotresi, jer oni postaju labilni. U ovom slučaju posljedice je izazvao čovjek”, pojasnio je.

Hujdur smatra da je to što se desilo zastrašujuće.

“Ovdje je vjerovatno trebala biti implozija, a desila se eksplozija koja je prouzrokovala taj odron jednog dijela brda i napravila trajni problem sa biljni i životinjski svijet na tom području. Zatrašujuće je da su dva života dovedena u opasnost, srećom nisu završili sa najstrašnijim posljedicama, ali se moglo i to desiti. Upitno je da li je ta eksplozija poremetila strukturu cijelog brda, jer je glavna saobraćajnica udaljena 100-150 metara. Bojim se da u narednom periodu kada budu padaline da li je ugrožena stabilnost ostalog dijela tog brda”, kazao je.

Spahić je kazao da stabilnost brda zavisi od dva faktora.

“Zavisi od toga da li se nalaze nove pukotine ispod bankova koji su ovom eksplozijom rastrešeni. Druga stvar je da li se ovom eksplozijom koja je bila izuzetno velika su se poremetile geološke strukture podinskih i poblatnih slojeva. Ako su one rastrešene, onda i najmanji zemljotres može ponovo izazvati obrušavanje na ovom prostoru”, kazao je.

Navodi da je o svemu trebao voditi računa investitor kada je donio odluku da se otvori kamenolom.

“Onda su morali nastupiti opsežni geološki i geohidrološki radovi da se obiđe teren i učine određene prospekcije, da se prostudiraju svi ti procesi i pojave koji mogu uzrokovati ovakve posljedice. To je trebalo uraditi. Drugo što je trebalo uraditi je studija o uticaju na okoliš. Ona je morala da kaže o ovim problemima daleko više nego što je ovdje prisutno”, kazao je.

Kazao je da se studije u uticaju na okoliš ne rade na bazi terenskih i drugih prospektivnih radnji.

“Ove studije na okoliš su nekako proizvod prepisivanja dosadašnjih elaborata i one se rade pro forme da ih ima”, istakao je.

Izvor: n1info.ba