Telefon: 033 644-810
Email:
info@mislioprirodi.ba
Kako imati ‘zelenije’ praznike?
Praznici ne moraju biti teret našoj Planeti. Uz malo truda i mašte možemo smanjiti negativan utjecaj praznika na okoliš/životnu sredinu. Evo nekoliko ideja koje će vam pomoći da proslavite sezonu dok se brinete o zemlji.
Kupi manje!
Neki praznični pokloni ispunjavaju praktične potrebe i treba ih kupiti nove. Ali mnogi pokloni su zaista geste promišljenosti. Možete dati više, a potrošiti manje.
Ne moraju svi pokloni biti kupljeni u trgovini!
Možete dati više, a potrošiti manje darujući osobne i jedinstvene poklone. Iako mala djeca mogu favorizirati svijetle, sjajne predmete kupljene u trgovini, većina odraslih cijeni sve što pokazuje promišljenost.
Pojednostavite darivanje poklona!
Osjećate li se preplavljeno popisom poklona koji je jednostavno predug? Evo ideje koja će vam pomoći da skratite svoj popis i pojednostavite porodični ritual darivanja.
Prije početka sezone praznika (pronađite dobar trenutak kada je šira porodica često na okupu), stavite imena svih odraslih članova porodice na zasebne listiće i stavite listiće u kapu.
Naizmjence birajte jedno ime po odrasloj osobi: ime koje odaberete primalac je vašeg poklona. Držite odabrani odabir u tajnosti kako biste održali element iznenađenja.
Vaša lista poklona za odrasle u vašoj porodici upravo je skraćena na jednu! Sada se možete usredotočiti na poseban poklon za osobu čije ste ime odabrali, bez poteškoća i troškova pronalaženja pravog poklona za sve.
Ako porodica nije zajedno, zamolite baku ili nekoga drugog iz porodice da svima odabere imena iz kape. Djeluje jednako dobro. Dogovoreno ograničenje potrošnje takođe će pomoći svima da se ne osjećaju da moraju pretjerati s nevjerojatnim poklonom za osobu čije su ime odabrali.
Kupujte pametno, mislite „zeleno“!
Potražite lokalno izrađene poklone!
Mnogi pokloni na današnjem tržištu dolaze s različitih strana svijeta, a utjecaj transporta značajno doprinosi emisijama stakleničkih plinova i globalnom zagrijavanju. Lokalni sajmovi zanata i zanatske radnje dobar su adresa za poklone koji dolaze bez dodatnih troškova prijevoza. Pokloni napravljeni lokalno često imaju priču koja ide uz poklon, jer su poznati majstori/ce i porijeklo poklona.
Odaberite poklone izrađene od recikliranih materijala!
Mnogi pojedinci i mala preduzeća razvili su sjajne proizvode koristeći reciklirane materijale. Podrška ovim preduzećima pomaže u smanjenju toka otpada, dok istovremeno promovira koncept najboljeg korištenja dostupnih materijala.
Poklonite poklone bez baterije!
Prema EPA-u ( The Environmental Protection Agency ), oko 40% sveukupne prodaje baterija događa se u sezoni praznika. Odbačene baterije predstavljaju opasnost za okoliš/životnu sredinu. Čak i baterije koje možemo ponovo puniti s vremenom pronađu svoj put u tok otpada.
Izbjegavajte dječje igračke koje promovišu nasilje!
Na svijetu ima previše nasilja, a novi val dječijih igara uznemirava. Sjetite se da je tema praznika „Mir na Zemlji“. Mnogo je igračaka i igara koje su zabavne i njeguju dječju kreativnost i osjećaj aktivne igre.
‘Ponovno darivanje’ je u redu!
Uvijek se raspravlja o etiketi koja stoji iza trenda „ponovnog darivanja“, odnosno prenošenja poklona koji ste dobili, ali koji vam nije potreban. O čemu se raspravlja? Ponovno darivanje ima sasvim smisla. Ako primite nešto što vam zaista nije potrebno, potražite načine na koje možete ovaj poklon ponovo iskoristiti tako što ćete ga predati nekome tko ga može koristiti. Naravno, ponovno darivanje treba obaviti pažljivo kako ne biste uvrijedili izvornog davatelja, ali zadržavanje poklona koji vam nije potreban je rasipno.
Povežite se s prirodom!
Praznici su vrijeme darivanja i vrijeme porodice. Kakva sjajna prilika započeti porodične tradicije vraćanja zemlji i učenja vrijednosti održivog života svojoj djeci, prijateljima/cama i zajednici. Započnite godišnju, prikladnu za zemlju porodičnu tradiciju, a ideje vam donosimo u nastavnku teksta. Implementacija ideja će vas odvesti na otvoreno na nekoliko sati i otvoriti apetit za veliku prazničnu večeru.
Godišnje brojanje ptica na Božić!
Uzmite svoj dvogled, terenski vodič za lokalne ptice, mali blok ili dnevnik za svakog učesnika/cu i prošetajte kroz vaše susjedstvo, lokalni park ili zelenilo. Pokušajte identificirati i izbrojati svaku pticu koju vidite i zabilježite je u svoj dnevnik. Na kraju šetnje navedite viđene vrste i broj ptica. Uvijek se može dogoditi iznenađujuće otkriće, a aktivnost naglašava prisustvo i vrijednost naših pernatih prijatelja/ica.
Uporedite rezultate iz prethodnih godina i postat ćete stručnjaci/kinje za lokalnu populaciju ptica i migracijske navike. Ovo je sjajna porodična aktivnost jer čak i najmlađe oči jednako dobro uočavaju ptice i doprinose događaju.
Porodično planinarenje!
Mirna šetnja prirodom na Božić pamtit će se i cijeniti više od rezultata fudbalske utakmice. Planirajte šetnju prije prazničnog obroka dok svi još uvijek imaju puno energije. Šetnja će također potaknuti apetite i pružiti zajedničku temu za razgovor tokom obroka.
Aktivnost obnove prirode!
Zajednička sadnja malog drvceta simbolizira vrijednost prirode i nadoknađuje ‘uzimanje’ božićnog i novogodišnjeg drvceta. Sat vremena proveden u čišćenju ili oplemenjivanju prirodnog područja također obogaćuje davatelja/icu i priznaje prirodu kao izvor naše dobrobiti.
Ukrasite drvo za ptice!
Zvona od sjemena, suta, šišarki sa maslacem od kikirikija i pladnjeva za sjeme postavite na bilo koje drvo u vašem dvorištu, po mogućnosti na drvo na otvorenom gdje ptice mogu lako vidjeti mačke. Da biste privukli širok spektar ptica, koristite različite vrste sjemena kao što su sjeme suncokreta od crnog ulja, mješovito sjeme divljih ptica i zvona sjemena nyjer. Ovo je sjajna aktivnost za djecu i nudi važan izvor hrane za ptice tokom zime.
Još jedan način da odmor učinite održivijim je korištenje živog drvca ili biljaka kao novogodišnjeg drvceta. Iako nisu toliko veliki ili puni kao tradicionalna drveća, biljke ili manja drvca mogu učiniti prilično atraktivno novogodišnje drvce, koje će upotpuniti prazničnu atmosferu.
Biljke su izvrstan dodatak kući tokom cijele godine i jednostavno ih treba ukrasiti u praznično vrijeme, štedeći mnogo vremena i truda. Sve navedeno takođe uklanjaju potrebu da se svake godine sječe drvo ili kupuje lažno plastično drvo, štedeći dragocjene resurse.
Smanjite uticaj prazničnog osvjetljenja!
U prošlosti se kuća s najviše ukrasnih prazničnih lampica nekad smatrala ‘najboljom’. Vremena su se promijenila. Troškovi električne energije daleko premašuju račune za komunalne usluge. Električna energija odvodi prirodne resurse.
Odaberite živo drvo!
Iako su plastična drvca iz godine u godinu višekratna, prava drvca su održiviji izbor. Drveće od plastike izrađeno je od naftnih derivata (PVC) i troši resurse u proizvodnji i otpremi. Iako umjetno drveće teoretski traje vječno, istraživanja pokazuju da se obično odbacuju kada ih ponovna upotreba čini manje atraktivnim. Odbačena umjetna stabla potom se šalju na deponije, gdje njihov sadržaj plastike traje zauvijek.
S druge strane, živo drveće obnovljivi je resurs koji se uzgaja na farmama drveća i koji se redovito ponovo sadi. Oni doprinose kvaliteti zraka dok rastu, a gotovo devedeset posto se reciklira u malč. Živo drveće obično se uzgaja i prodaje lokalno, čime se štede i troškovi transporta i dodatno zagađenje vazduha. Živo drveće takođe miriše na praznike! Zasadite drvo!
Pronađite alternative papiru za umotavanje!
Polovina papira koji Amerika potroši svake godine koristi se za umotavanje i ukrašavanje potrošačkih proizvoda. (Izvor: Priručnik za recikliranje, 1990)
U SAD-u godišnje smeće od poklon-ambalaže i vreća za kupovinu iznosi preko 4 miliona tona. U Kanadi godišnji otpad od poklon-ambalaže i vreća za kupovinu iznosi oko 595.000 tona. Kad bi svi umotali samo tri poklona u ponovno korištene vrećice od papira ili tkanine, uštedjelo bi dovoljno papira da pokrije 45.000 hokejskih klizališta.
Koristite ambalažni papir koji odgovara okolišu!
Odaberite papir za omatanje izrađen od vlakana poput konoplje ili papir od recikliranog sadržaja.
Ponovna upotreba / recikliranje!
Veliki dio ekoloških troškova povezanih s praznicima može se smanjiti jednostavnom sviješću i nekim unaprijed planiranim planom. Reciklirajte i mislite o prirodi kada su praznični pokloni u pitanju.
Sretni praznici od tima Misli o prirodi!
Piše: Emina Sultanović
Izvor :
Europska sedmica redukcije otpada
Europska sedmica redukcije otpada (EWWR) održati će se u periodu od 21. novembra 2020. g. do 29. novembra 2020. g. po jedanaesti put za redom. Ova inicijativa je pokrenuta 2009. godine kroz projekat LIFE+ koji je finansirala Europska unija. EWWR su pokrenuli predstavnici/e javnih vlasti širom Europe, kako bi udružili snage u borbi za redukciju otpada.
Europska nedelja za smanjenje otpada (EWWR) najveća je kampanja za podizanje svesti o prevenciji otpada u Europi. Ovu sedmicu obilježavaju lokalne i regionalne javne vlasti i okupljaju mnoge aktere/ke – građane/ke, škole, preduzeća, nevladine organizacije, udruženja – koji organiziraju aktivnosti podizanja svijesti o smanjenju otpada.
EWWR se obično održava u pretposljednjoj ili posljednjoj sedmici u novemberu. Ono što čini ovu kampanju posebnom su napori i strast koje ulaže hiljade i hiljade volontera/ki koji šire vijest o održivoj potrošnji i kružnoj ekonomiji u svojim zajednicama.
EWWR za cilj ima da:
- podigne svijest o smanjenju otpada, ponovnoj upotrebi proizvoda i strategijama recikliranja materijala i srodnim politikama Europske unije i država članica,
- da istakne rad koji su obavili sudionici EWWR,
- mobilizira i ohrabri europske građane/ke da se koncentriraju na četiri ključne teme djelovanja,
- ojača kapacitete dioničara EWWR-a pružajući im ciljane komunikacijske alate i obuku.
Akcije provedene u okviru EWWR-a odnose se na 3R koncept : smanjenje otpada (reduce), ponovna upotreba proizvoda (reuse), recikliranje materijala (recycle) – prateći ovaj redoslijed. To su glavni R-ovi (mada postoje i mnogi drugi) koje treba imati na umu prilikom procjene potrošačkih navika.
Nije slučajno što su 3R-ovi na vrhu hijerarhije otpada, jer EWWR temelji svoju aktivnost upravo na toj hijerarhiji. U praksi, ovako bi hijerarhija otpada trebala uticati lične i organizacijske odluke:
Smanjiti otpad: Zapitajmo se treba li nam zaista roba koju ćemo kupiti prije nego što je kupimo. To vrijedi i za ambalažu u kojoj dolaze i neki proizvodi. Možemo li možda, umjesto da kupujemo nove, prenamijeniti stvari koje već imamo ili posuditi od prijatelja ili popraviti slomljene predmete ili podijeliti susjedov alat? Ako je odgovor da, tada možemo – i trebamo – SMANJITI kupovinu, a samim tim i otpad.
Ponovna upotreba: Ovo je dio u kojem savjesni potrošači zaista mogu napraviti promjenu. Zamijenimo jednokratne predmete sa onim za višekratnu upotrebu u svim oblastima našeg života! To nije slučaj samo za plastiku, već i za sve ostale proizvode koji su za jednokratnu upotrebu!
Recikliranje: bolje je od odlaganja na deponije, ali to nije preferirana opcija. Zašto? Ako nešto trebamo reciklirati, to znači da već stvaramo otpad. Ako se ozbiljno bavimo ponovnom upotrebom i smanjenjem, recikliranje treba predstavljati samo mali dio naših napora ka smanjenju otpada.
Nažalost, smeće i dalje utječe na naše gradove i prirodu. Kako bi se suprotstavili, njegovim štetnim učincima, EWWR potiče učesnike/ce da edukuju svoje vršnjake/inje o prevenciji otpada; i za čišćenje područja na kojima smeće ometa dobro funkcioniranje prirodnih i ljudskih staništa.
Kada je Bosna i Hercegovina u pitanju, prošlogodišnju akciju je implementirao Ekotim u saradnji sa Ministarstvom prostornog uređnja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo te Ekopakom odnosno prvim ovlaštenim operaterom sistema za upravljanje ambalažnim.
U Kantonu Sarajevo zadnjih nekoliko godina radi se na unapređenju kapaciteta i sistema za odvojeno skupljanje otpada, međutim količina otpada koja se šalje na preradu i reciklažu zanemariva je u odnosu na količinu smeća koja se proizvodi i odlaže na deponiji.
Sljedeći put prije nego što se odlučimo da kupimo nešto, razmislimo dobro da li nam to treba i da li već kod kuće imamo nešto slično, a da može poslužiti za istu svrhu.
Izvori:
Piše: Selma Gribajčević