Europska sedmica redukcije otpada (EWWR) održati će se u periodu od 21. novembra 2020. g. do 29. novembra 2020. g. po jedanaesti put za redom. Ova inicijativa je pokrenuta 2009. godine kroz projekat LIFE+ koji je finansirala Europska unija. EWWR su pokrenuli predstavnici/e javnih vlasti širom Europe, kako bi udružili snage u borbi za redukciju otpada.
Europska nedelja za smanjenje otpada (EWWR) najveća je kampanja za podizanje svesti o prevenciji otpada u Europi. Ovu sedmicu obilježavaju lokalne i regionalne javne vlasti i okupljaju mnoge aktere/ke – građane/ke, škole, preduzeća, nevladine organizacije, udruženja – koji organiziraju aktivnosti podizanja svijesti o smanjenju otpada.
EWWR se obično održava u pretposljednjoj ili posljednjoj sedmici u novemberu. Ono što čini ovu kampanju posebnom su napori i strast koje ulaže hiljade i hiljade volontera/ki koji šire vijest o održivoj potrošnji i kružnoj ekonomiji u svojim zajednicama.
EWWR za cilj ima da:
Akcije provedene u okviru EWWR-a odnose se na 3R koncept : smanjenje otpada (reduce), ponovna upotreba proizvoda (reuse), recikliranje materijala (recycle) – prateći ovaj redoslijed. To su glavni R-ovi (mada postoje i mnogi drugi) koje treba imati na umu prilikom procjene potrošačkih navika.
Nije slučajno što su 3R-ovi na vrhu hijerarhije otpada, jer EWWR temelji svoju aktivnost upravo na toj hijerarhiji. U praksi, ovako bi hijerarhija otpada trebala uticati lične i organizacijske odluke:
Smanjiti otpad: Zapitajmo se treba li nam zaista roba koju ćemo kupiti prije nego što je kupimo. To vrijedi i za ambalažu u kojoj dolaze i neki proizvodi. Možemo li možda, umjesto da kupujemo nove, prenamijeniti stvari koje već imamo ili posuditi od prijatelja ili popraviti slomljene predmete ili podijeliti susjedov alat? Ako je odgovor da, tada možemo – i trebamo – SMANJITI kupovinu, a samim tim i otpad.
Ponovna upotreba: Ovo je dio u kojem savjesni potrošači zaista mogu napraviti promjenu. Zamijenimo jednokratne predmete sa onim za višekratnu upotrebu u svim oblastima našeg života! To nije slučaj samo za plastiku, već i za sve ostale proizvode koji su za jednokratnu upotrebu!
Recikliranje: bolje je od odlaganja na deponije, ali to nije preferirana opcija. Zašto? Ako nešto trebamo reciklirati, to znači da već stvaramo otpad. Ako se ozbiljno bavimo ponovnom upotrebom i smanjenjem, recikliranje treba predstavljati samo mali dio naših napora ka smanjenju otpada.
Nažalost, smeće i dalje utječe na naše gradove i prirodu. Kako bi se suprotstavili, njegovim štetnim učincima, EWWR potiče učesnike/ce da edukuju svoje vršnjake/inje o prevenciji otpada; i za čišćenje područja na kojima smeće ometa dobro funkcioniranje prirodnih i ljudskih staništa.
Kada je Bosna i Hercegovina u pitanju, prošlogodišnju akciju je implementirao Ekotim u saradnji sa Ministarstvom prostornog uređnja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo te Ekopakom odnosno prvim ovlaštenim operaterom sistema za upravljanje ambalažnim.
U Kantonu Sarajevo zadnjih nekoliko godina radi se na unapređenju kapaciteta i sistema za odvojeno skupljanje otpada, međutim količina otpada koja se šalje na preradu i reciklažu zanemariva je u odnosu na količinu smeća koja se proizvodi i odlaže na deponiji.
Sljedeći put prije nego što se odlučimo da kupimo nešto, razmislimo dobro da li nam to treba i da li već kod kuće imamo nešto slično, a da može poslužiti za istu svrhu.
Izvori:
Piše: Selma Gribajčević
U vrijeme kada je okoliš sve ugroženiji neodgovornim ponašanjem barem svakog drugogčovjeka i velikog dijela vodećih kompanija u svijetu, posebno je važno razmišljati o načinimakako ublažiti štetu koju nanosimo prirodi, indirektno ugrožavajući i sebe.
U Bosni i Hercegovini ljudi, uglavnom, budu svjesniji u kakvom okruženju žive tokom zimskihmjeseci, jer je tada golim okom vidljivo zagađenje zraka kao posljedica višegodišnjeg nemaravlasti, ali i ponašanja pojedinaca i privrednih subjekata širom zemlje.
Priroda ili okoliš? Postoji li razlika?
Priroda, u najširem značenju, predstavlja skup materijalnog svijeta, svemira i sila koje u njemudjeluju bez čovjekovog djelovanja.
Okoliš podrazumjeva skup materijalnog i živog svijeta, čiji je biološki dio čovjek, koji jeposljedica života i djelovanja ljudi.
Dakle, razlika postoji iako mi često poistovjećujemo ova dva pojma.
Mnogo se govori o zagađenju okoliša i posljedicama koje će se odraziti na okoliš, ali i prirodu,ako ništa ne učinimo: zatrpani smo otpadom na svakom koraku, prebrzo trošimo prirodneresurse ne razmišljajući o tome, a zrak je i dalje previše zagađen. Svako od nas može datidoprinos očuvanju prirodnih resursa i zaštiti okoliša samo ako to zaista želi – uz malo discipline.
Pročitajte nekoliko korisnih savjeta kako možete doprinijeti očuvanju prirodnih resursa izaštiti okoliša:
1.Pametna kupovina = proizvodnja manje otpada
Prije nego krenete u kupovinu, razmišljajte o:
2. Razvrstavajte ambalažni, električni i elektronski otpad
Najkorisnije za okoliš bi bilo da razvrstavamo ambalažni, električni i elektronski otpad (papir,karton, plastiku, višeslojnu ambalažu, staklo, baterije, stare električne i elektronske uređaje)kako bismo dodatno smanjili količine komunalnog otpada koji se u BiH deponira.
Selektiranjem otpada učestvujemo u procesu recikliranja i na taj način:
3.Racionalnije koristite vodu
Već milionima godina na Zemlji postoji ista količina vode koja se ne smanjuje, ali i ne povećava.Njen kvalitet zavisi od našeg ophođenja prema njoj.
Evo nekoliko savjeta kako racionalnije koristiti vodu u domaćinstvu:
4.Štedite energiju
Najveći dio energije koju koristimo dolazi iz izvora koji doprinose degradaciji prirode. Zato jeveoma važno da efikasnije koristimo energiju (kako toplotnu tako i električnu), a samim timsmanjit ćemo i troškove u našem kućnom budžetu
Pročitajte nekoliko korisnih savjeta za uštedu energije, ali i novca:
5.Doprinesite manjem zagađenju zraka
Zagađenje zraka uzrokovano je emisijama iz industrijskih i energetskih postrojenja (npr.termoelektrane, željezare, cementare itd), iz kućnih i centralnih ložišta, kao i saobraćaja.Problem zagađenog zraka je složen problem i potrebno ga je sistemski rješavati uz učešće kakodonosioca odluka i inspekcije, tako i samih građana.
Donosioci odluka i inspekcije bi trebali:
Građani bi trebali:
Piše: mr.sc. Sabina Jukan, dipl.ing.tehn.