Dobitnici/ce nagrada izbora za najljepši mini jestivi vrt

Centar za promociju civilnog društva (CPCD) uspješno je realizirao takmičenje za izbor za najljepši jestivi mini vrt u 2021. godini.

Zahvaljujemo se svima koji su „glasali“, ostavljali reakcije na zaista sjajne, inovativne, jestive mini vrtove, te time odredili kome će otići nagrade. Fotografije su prikupile 101 reakciju, doseg od 4391 i engagement od 244.

Naši učesnici/ce takmičenja su pokazali da se hrana može uzgajati i u malim prostorima i u urbanim sredinama.

Dobitnici/e tri glavne nagrade su:

1. Sara Baroš, Bihać (54 reakcije) – nature set propagatora i stol za sadnju
2. Azra Mujčić, Sarajevo (18 reakcija) –nature set žica za penjačice i nature kanta za kompost
3. Dino Dizdarević, Sarajevo (12 reakcija) – nature tresetne posude i balkonski stol

Pridružite se našoj vrijednoj Facebook grupi „Ja sadim, a ti?“ i započnite sa kreiranjem vlastitog jestivog mini vrta.

Uzgajanje, pa makar i jedne jedine jestive biljke u svome domu, učinit će nas posve drugačijom osobom!

Zaljubite se u svoj vrt. Uživajte njegujući ga ritmom, kojim ćete se uskladiti sa prirodom.

Čestitamo još jednom dobitnicama nagrada!

15.06. Globalni dan vjetra

Piše: Belma Nahić

Petnaesti juni je dan koji je posvećen globalnom obilježavanju vjetra. Cilj i svrha ovog datuma jeste podizanje svijesti i širenje informacija o globalnim, regionalnim i lokalnim benefitima vjetra, a posebice u energetskom sektoru kao alternative fosilnim gorivima. Počeo se obilježavati 2007. godine u Evropi, međutim samo dvije godine poslije dobiva globalni karakter te se sada obilježava u preko 80 država širom svijeta. Najjednostavnija definicija vjetra jeste da je to kretanje zraka uzrokovano neravnomjernim sunčevim zagrijavanjem planete Zemlje. U suštini razlike u atmosferskom pritisku stvaraju vjetrove koji generalno pušu od mjesta visokog pritiska ka mjestu nižeg pritiska. Vjetar čini dosta za našu planetu. Služi kao izvrstan ekvilajzer atmosfere prenoseći toplotu, vlažnost, prašinu ali i polutante na velike udaljenosti širom svijeta. Također, oko 12% biljaka se oprašuje putem vjetra procesom koji se zove anemofilija. U posljednje vrijeme, u polju obnovljive energije, dosta pažnje se posvećuje energiji koja proizilazi iz vjetra za koju smatraju da je ekološki efikasnija i prihvatljivija od dosadašnjih energenata.

Na jačinu, putanju i karakteristike lokalnih vjetrova utiču kopnene formacije poput planina, jezera, dolina i slično. Iz ovoga proizilazi i logičan zaključak da i antropogene formacije također utiču na karakteristike vjetra. Jedan od uzroka visokog zagađenja zraka u Bosni i Hercegovini, a i općenito, jeste blokiranje strujanja zraka gradnjom novih objekata koji ne uzimaju u obzir kvalitet zraka. Svako planiranje razvojnih projekata u BiH mora uključivati i modeliranje utjecaja planiranih zahvata na strujanje zraka.

Kada posmatramo problem zagađenja zraka u Sarajevu, koji je posebno vidljiv u zimskim mjesecima možemo uvidjeti da je on rezultat kombinacije različitih faktora poput konfiguracije terena, klimatskih karakteristika područja, različitih zagađujućih emisija (tipovi grijanja u domaćinstvima, vozila i industrija) i urbanizacije. Zbog povećanog trenda urbanizacije sve prisutnija je izgradnja visokih zgrada uz glavne ventilacijske puteve koje služe kao fizička prepreka efektima i protoku ventilacije. Prilikom izrade urbanističkih razvojnih planova neophodno je izvršiti analizu glavnih ventilacijskih koridora posmatranog područja. Ventilacijski koridori ili putevi za prozračivanje su putevi za usmjeravanje zraka čija uloga je u olakšavanju horizontalnih procesa izmjene zraka.

Prema izvršenoj studiji u Sarajevu su identificirana 2 glavna i nekoliko sporednih ventilacionih koridora. Glavni koridori su „Miljacka“ i „Glavna cesta“. Sporedni koridori su “Južna logitudinala”, “Sjeverna logitudinala”, Alipašina ulica te ulice Ante Babića i Ive Andrića na Alipašinom Polju.

Ova studija je donijela zaključak da visoke zgrade pozicionirane duž ventilacionih koridora mogu značajno smanjiti protok zraka duž koridora u zavisnosti od njihovog položaja u odnosu na nadolazeći vjetar kao i međusobnog rasporeda. Također, nivo koncentracije polutanata raste kada se novoizgrađenim objektima blokiraju zračni putevi te se time lokalno smanjuje cirkulacija zraka.

U vezi s tim, lokalno smanjenje cirkulacije zraka te visoka koncentracija polutanata u zraku može imati uticaj i na kvalitet unutrašnjeg zraka. Prema studiji „Green Building Council BIH“ pokazano je da u odabranim područnim školama u kojima je mjeren kvalitet unutrašnjeg zraka, količina PM 2,5 čestica i CO2 često prelazi dozvoljene količine posebno u zimskim mjesecima.

Kao što možemo vidjeti vjetrovi imaju veliku ulogu u mnogim procesima na Zemlji, ali i u samoj kvaliteti i zdravlju ljudskih života. Da bismo očuvali i unaprijedili standard i kvalitet života u BiH neophodno je napraviti klimatske mape za gradove koje bi uključivale prikupljanje i analizu relevantnih meteoroloških pojava. Ograničiti gradnju u pojasu od 200 metara, te u potpunosti zabraniti gradnju u pojasu od 20 metara sa svake strane glavnih ventilacionih koridora, te zaštititi sporedne koridore ograničavanjem gradnje.

Ono što još možemo uraditi jeste i poboljšati već postojeće koridore stvaranjem takozvanih zelenih koridora. Zeleni koridori su zapravo povezane zelene parkovske površine koje onda stvaraju zelene infrastrukturne mreže. Posebno doprinose urbanom biodiverzitetu, prirodnom hlađenju gradova i poboljšanju kvaliteta zraka. Stvaraju zračne puteve kako bi iskoristili prirodne obrasce vjetra i smanjili onečišćenje stajaćeg zraka, smanjuju koncentracije polutanata u atmosferi i potiču korištenje održivih prijevoznih sredstava koja ne zagađuju okoliš.

 

https://oppla.eu/casestudy/21264

https://www.nationalgeographic.com/science/article/wind

https://mpz.ks.gov.ba/sites/mpz.ks.gov.ba/files/1._znacaj_urbanih_ventilacionih_koridora_i_najbolje_prakse.pdf

https://green-council.org/publik/Studija_Kvaliteta_Zraka.pdf

 

 

Javni poziv za učešće na treningu iz oblasti zagovaranja

U okviru projekta Misli o prirodi!, kojeg implementira Centra za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska, planirana je realizacija treninga periodu od 13.07. do 14.07. iz oblasti zagovaranja za sve zainteresovane predstavnike/ce organizacija civilnog društva koje u fokusu svog djelovanja imaju zaštitu okoliša. Ohrabrujemo i predstavnike i predstavnice medija, neformalnih grupa, aktiviste i aktivistkinje za zaštitu okoliša da se prijave za trening.

Neke od tema koje će biti obuhvaćene na ovom treningu su:

• Predstavljanje utjecaja na javne politike: EU i bh. praksa
• Izgradnja argumentacije za zagovaranje
• Praktična primjena znanja

Svi zainteresovani su dužni potvrditi svoje učešće na treningu, na način da popune prijavu sa slijedećeg linka:

https://forms.gle/kWEPHSVnDMLQMZ747

Rok za dostavljanje prijava je srijeda, 07.07.2021. godine.

Projektno osoblje će kreirati komisiju za odabir učesnika i učesnica treninga na način da će prioritet imati osobe sa najbolje opisanom motivacijom za učešće na treningu, a dodatni kriteriji su rodna zastupljenost učesnika/ca te regionalna zastupljenost. Potvrdu učešća će polaznici dobiti najkasnije 5 radnih dana od dana prijave.

Trening će se održati u Sarajevu, i to u Hotelu Ibis Styles na adresi Džemala Bijedića St 169 A. Agenda treninga će biti dostavljena nakon potvrde učešća.

 

Svi učesnici treninga će biti smješteni u jednokrevetnim sobama. Troškove smještaja, ručka i osvježenja, te troškova putovanja će snositi organizator treninga, Centar za promociju civilnog društva, kao implementator projekta.

Učesnici koji dolaze van Sarajeva mogu doći dan prije ukoliko žele, te je neophodno da to navedu u svojoj prijavi.

Tokom realizacije treninga poštovaćemo sve preventivne mjere koje se odnose na COVID-19, a koje se tiču međusobnog rastojanja između učesnika i učesnica treninga, obavezno nošenje zaštitne maske, te dezinfekcije svih radnih površina.

Prvi paketići sa biljkama i sjemenčicama su već udomljeni

Polako popunjavamo listu novih učesnika/ca koji će direktno sudjelovati kroz našu kampanju “Ja sadim, a ti?”, a prve paketiće sa biljkama i sjemenčicama smo već udomili.

 

Do sada imamo 31 od 50 planiranih prijava. U nastavku je lista učesnika/ca koji su dostavili sve traženo i koji su direktno uključeni u kampanju “Ja sadim, a ti?”.

1. Adrijana H.B., Tuzla
2. Aleksandra G., Doboj
3. Azra M., Sarajevo
4. Darija B., Banja Luka
5. Dragana B., Doboj
6. Helena S., Mostar
7. Inga K., Mostar
8. Maja O., Tuzla
9. Mirha T., Sarajevo
10. Ognjen i Gorica G., Šamac
11. Samra M., Sarajevo
12. Sandra B., Sarajevo
13. Draško V., Banja Luka
14. Katarina M., Travnik
15. Naida K., Sarajevo
16. Omer M., Mostar
17. Jozo D., Žepče
18. Ena C., Sarajevo
19. Amra H., Sarajevo
20. Marko P., Grude
21. Nada R., Bosanski Petrovac
22. Tanja K, Banja Luka
23. Azra H., Zenica
24. Zora B., Mostar
25. Alma B., Sarajevo
26. Emir J., Vogošća
27. Darija R., Sarajevo
28. Hanifa Z., Banovići
29. Amila B., Sarajevo
30. Ivana Z., Sarajevo
31. Mirjana T., Istočno Sarajevo

 

Čestitamo našim budućim vrtlarima/cama i radujemo se našem druženju!

 

Mjesta, još uvijek ima – pridružite nam se ukoliko i Vi želite da kreirate svoj mini jestivi vrt.

 

U utorak 08.05.2021. godine, podijelili smo i udomili i naše prve vrtlarske paketiće u Mostaru.

 

Vrtlarske paketiće su dobili:

1. Zora Božić
2. Inga Kotlo
3. Helena Skorupan
4. Omer Mesihović

 

Šta se krije u vrtlarskom paketiću?

Sadnice: tri sorte paradajza, dvije sorte patlidžana, dvije sorte paprika, čili papričica, krastavac, cvekle, blitve, kelj lišćar, raštike, dvije sorte jagoda, salate, timijan, fizalis, batat, hajdučku travu i mladi šipak (nar) ljutunac.

Rizome: menta, matičnjak i kopriva.

Sjemenke: crveni i žuti suncokret, kukuruz kokičar, zeleni grah, bob, grašak, mrkva, bosiljak, neven, kadifice, cinije, dragoljub, ljubičasti i žuti luk, peršin, bijeli luk i dodatno po jedna mlada voćka.

 

Ako živite u Bosni i Hercegovini, imate balkon, pristup terasi/dvorištu ili malenoj okućnici, najosnovnija znanja u rukovanju smart telefonom ili računarom, imate Facebook profil i član/ica ste naše Facebook grupe “Ja sadim, a ti?” i želite učiti kako da njegujete uspješan vrt u skladu sa prirodom – onda ste vi naš pravi(a) kandidat(kinja)!

Svoju prijavu možete popuniti OVDJE.

«Ja sadim, a ti?» je kampanja namijenjena punoljetnim osobama koje NEMAJU ozbiljnog iskustva u proizvodnji hrane i NEMAJU već organiziran jestivi vrt da, uz podršku, steknu praktične vještine efektnog uzgoja hrane na malim prostorima (uzgojne površine maksimalno 5 m²). Ukoliko već uzgajate hranu, molimo Vas da ne aplicirate i da dozvolite početnicima/cama da se pridruže svijetu vrtlarenja.

Više o kampanji možete pročitati OVDJE.

„Misli o prirodi!“ trogodišnji je projekat kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.