Otvoreni javni pozivi za dodjelu grantova za zagovaračke mreže, inicijative društvene odgovornosti kompanije i medije

U okviru projekta „Misli o prirodi!“ danas su objavljena tri javna poziva za dodjelu grantova – poziv za dodjelu grantova za zagovaračke mreže, poziv za dodjelu grantova za inicijative društvene odgovornosti kompanija te pozivi za grantove za medijske projekte.

Pozive možete pronaći na našoj stranici, u rubrici “Otvoreni pozivi”: https://mislioprirodi.ba/otvoreni-pozivi-za-grantove/.

Grantovi za zagovaračke mreže dodjeljuju se za jačanje kapaciteta lokalnih organizacija i pružanje podrške u stvaranju partnerstva, odnosno umrežavanju organizacija civilnog društva u cilju podizanja svijesti i odgovornosti svih interesnih grupa (građana/ki, kompanija, vladajućih struktura) o očuvanju okoliša kroz zagovaračke kampanje.

Inicijative društvene odgovornosti kompanija bit će dodijeljene organizacijama civinog društva za projekte kojima nastoje podstaći djelovanje građana (grupa i pojedinaca) u lokalnim zajednicama kroz organizacije civilnog društva, s ciljem ukazivanja na probleme zagađivača i smanjenje negativnog uticaja na okoliš.

Konačno, medijskim grantovima nastojimo osigurati aktivno učešće medija u zagovaračkim inicijativama, kako bi se u medijskom okruženju razvio novi pristup eko temama; uvođenje okolišnih pitanja u dnevnu šemu medija, kreiranje multimedijalnih sadržaja o pitanjima okoliša koji će podsticati građane i građanke da se uključe u rješenje lokalnih pitanja, koji će biti edukativni alat, promotivni materijal za suživot čovjeka i prirode. Dodatni cilj ovog granta je razvijanje što bolje saradnje između medija i organizacija civilnog društva.

Ovo je drugi javni poziv za navedene grant linije u okviru projekta „Misli o prirodi!“, u okviru kojeg će biti dodijeljeno maksimalno 15 grantova, odnosno maksimalno pet grantova po jednoj grant liniji. Za tih 15 eventualnih projekata pripremljen je iznos od ukupno 350.000 KM. Od toga, 250.000 KM je namijenjeno zagovaračkim mrežama, odnosno maksimalno 50.000 po projektu, te po 50.000 za inicijative društvene odgovornosti kompanija i medije, odnosno maksimalno 10.000 po projektu.

Rok za podnošenje prijava za sva tri poziva je 17.1.2021. godine.

Civilni sektor isključen iz procesa donošenja odluka o okolišu u RS

Ekološke nevladine organizacije biće isključene iz procesa donošenja odluka bitnih za životnu sredinu u Republici Srpskoj. Izmjenama Zakona o zaštiti životne sredine Republike Srpske, ukida se Savjetodavno vijeće u kojem su stručna javnost i civilno društvo imali pravo na svoje predstavnike.

Glas stručne javnosti i nevladinih organizacija o zaštiti životne sredine postaje sve tiši. U Zakonu o zaštiti životne sredine Republike Srpske briše se član 32. Ukida se Savjetodavno vijeće od 7 članova u kojem su sjedili i predstavnici civilnog društva.

“Nevladin sektor. Zna se njegova uloga. On nek se bavi poslom za koji je registrovan. Da oni mogu učestvovati u donošenju odluka, ne vidim nijedan osnovan razlog. Oni trebaju da ukazuju na sve ono što bi moglo da utiče na devastaciju prostora prirode, ali da budu u potpunosti objektivni i da ne favorizuju određene investitore, druge ne”, kaže ministar prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS Srebrenka Golić.

Nudimo mišljenje više, odgovaraju u Centru za životnu sredinu. Kažu da ne traže da donose odluke već da kroz Savjetodavno vijeće svojim stručnim
mišljenjem pomognu u donošenju što kvalitetnijih odluka u cilju zaštite životne sredine.

“U tom smislu, na osnovu našeg dosadašnjeg iskustva i zalaganja, imamo šta da kažemo. Predstavljamo veliki broj ljudi odnosno građana RS koji preko nas mogu da utiču na takve odluke odnosno da daju savjete ministarstvu”, ističe potpredsjednik Centra za životnu sredinu Viktor Bijelić.

Dok poslanici raspravljaju o Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti životne sredine Republike Srpske, nevladin sektor apeluje na poslanike Narodne skupštine da amandmanima traže vraćanje Savjetodavnog vijeća.

“Mi smo više puta govorili da bi trebalo da bude neko ne samo savjetodavno tijelo nego i tijelo koje će kontrolisati kako se koriste prirodni resursi Republike Srpske. Međutim, jasno je nama zašto nije prihvaćen taj prijedlog. Nije prihvaćen jer bi tada bilo transparentno ko dobija koncesiju na recimo rijekama, ko stavlja rijeke u cijevi”, kaže poslanik SDS-a u NSRS Davor Šešić.

Glas civilnog sektora u donošenju svih odluka mora da se čuje. Ovo poručuju u Centru za promociju civilnog društva. Kažu da nevladin sektor nije sam sebi svrha već predstavljaju glas građana u procesima donošenja odluka.

“I to je zapravo naša obaveza, da učestvujemo, kako u smislu znanja i ekspertize koje organizacije civilnog društva dakako da imaju a sa druge strane je to i glas građana”, naglašava Dajana Cvjetković, menadžerica projekta “Misli o prirodi!” koji provodi Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Vlada Švedske. .

Borci za zaštitu životne sredine pozivaju se i na Arhusku konvenciju, prema kojoj se građanima omogućava slobodan pristup informacijama, ali i učešće u donošenju odluka u vezi sa zaštitom životne sredine.