Svjetski dan roda 24.8.

24. aug, 2021

Danas obilježavamo, slavimo i ukazujemo na važnost očuvanja roda. Među njima i nama najpoznatija bijela roda (Ciconia ciconia) koja predstavlja simbol rađanja, novog života i sreće. Međutim kao i mnoge druge vrste i populacije roda su pod stalnim pritiskom utjecaja klimatskih promjena, što u određenim regijama dovodi do rapidnog opadanja broja jedinki i populacija i dovodi ovu vrste do statusa ugroženosti.

Prvi vidljivi utjecaj ljudskih aktivnosti na promjene u ponašanju bijelih roda je primijećen kod promjene migracionih puteva.

Bijela roda jedan je od najsimboličnijih primjera migracije ptica, i služi kao model vrsta istraživanja migracija. Zahvaljujući njima otkrili smo 1822. da neke ptice prezimljavaju na afričkom kontinentu promatrajući rodu u Evropi koja je imala afričku strijelu zabijenu u vrat. Nadahnuti tim otkrićem, istraživači su započeli monitoring ove vrste što je dovelo do opsežnog znanja o njihovim migracijskim putevima i zimovanju u podsaharskoj Africi.

Ljudski utjecaji su, međutim, drastično utjecali na migracijsko ponašanje roda u posljednje tri decenije. Konkretno, ptice koje se razmnožavaju u zapadnoj Evropi i migriraju preko Gibraltarskog moreuza kako bi prezimile u regiji Sahel u zapadnoj Africi promijenile su svoje zimsko odredište. Između 1970. i 1980. u Europi je prezimilo vrlo malo pojedinaca, ali od kasnih 1980 -ih broj roda koje su ostale sjeverno od Sahare dramatično se povećao. To je uglavnom uzrokovano dodatnim izvorima hrane, poput organskog smeća na otvorenim deponijama, invazivnih rakova (Procambarus clarkii) i toplijih temperatura uzrokovanih klimatskim promjenama. Promjene migracionih puteva dovele su i do promjene u razmnožavanju, vijabilnosti i preživljavanju mladih i slično.

Podaci iz 2020.-te koje prikuplja Evropska mreža sela roda (European storks village network) pokazali su da je ta sezona bila izuzetno loša za razmnožavanje roda. Na mnogim mjestima ovo je bila najgora sezona parenja dugi niz godina. Na primjer, u selu roda Rühstädt u Brandenburgu, 26 parova je uzgojilo samo 26 mladunčadi, što je problem iz razloga da bi se osigurala dugoročna stabilnost zajednica potrebno je da svaki par ima bar dva pilića.

Općenito, vremenski uvjeti su odlučujući za uspjeh sezone parenja, a klimatske promjene znače mnogo veće fluktuacije. Dok je neobično vlažno proljeće u španskom selu roda Malpartida de Cáceres uzrokovalo velike gubitke mladih roda, velika vrućina i suša treću godinu zaredom predstavljale su problem u Brandenburškom selu Rühstädt. Mnogo je pilića umrlo od gladi u gnijezdu.

Izvještaj EuroNatura pokazao je da bijele rode pate od posljedica klimatske krize koju je izazvao čovjek i koja će se vjerovatno samo pogoršati u narednim godinama. Oni smatraju da je zbog toga važno zaštititi staništa ovih fascinantnih vrsta. Očuvanje i obnova vlažnih livada i pašnjaka ne samo da pomažu rodama na vrlo neposredan način, već imaju i pozitivan učinak na klimu.

Bijela roda u Bosni i Hercegovini

Prema podacima iz Crvene knjige FBiH procijenjeno je da se u Federaciji BiH gnijezdi manje od 10 parova. Glavni uzrok ugroženosti bijele rode je ubijanje, uništavanje gnijezda i degradacija staništa na kojima se hrani. Vrsta je zabilježena na RAMSAR područjima Livanjsko polje (gnjezdarica) i Park prirode Hutovo blato, a od potencijalnih IBA područja u FBiH zabilježena je na Haljinićima, rijekama Bosni i Savi i kraškim poljima Mostarsko blato i Duvanjsko polje. Upravo zbog toga predloženo je da se ova vrsta nalazi u zvaničnoj Crvenoj knjizi Bosne i Hercegovine te da ima status EN (endangered-ugrožena vrsta).

U susjednim zemljama ova vrsta je često zaštićena zakonom (Hrvatska), te su određeni lokaliteti u Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji dio Evropske mreže sela roda.

Da bismo uspješno zaštitili rode, a i mnogobrojne druge vrste, neophodno je zaustaviti uništavanje njihovih staništa, smanjiti antropogeni utjecaj na rast globalne temperature i izvršiti mitigaciju posljedica koju uzrokuju klimatske promjene, te donijeti i implementirati zakonsku zaštitu njihovih staništa i populacija.

Reference:
https://www.fmoit.gov.ba/upload/file/okolis/Crvena%20lista%20Faune%20FBiH.pdf
https://www.storkvillages.net/news/detail/news/poor-breeding-season-for-storks/
https://www.birdlife.org/worldwide/news/north-macedonias-stork-villages-where-birds-and-people-live-side-side
https://ecologyandevolution.blog/2019/07/23/when-where-and-why-do-white-storks-die/
https://ptice.ba/bs/bijela-roda/

Pin It on Pinterest

Share This