Piše: Selma Gribajčević

Svjetski dan pčela se obilježava svakog 20.05. Ovaj datum je odabran jer je tada rođen pionir pčelarstva Anton Janša. Cilj ovog datuma jeste da se poveća svijest o pčelama, kao i o drugim polinatorima koji su bitni za održavanje ekosistema. Ujedinjene nacije su 2017. godine prihvatile prijedlog Slovenije da se 20.05. označava kao Svjetski dan pčela.

Oprašivanje je, međutim, temeljni proces za opstanak našeg ekosistema. Gotovo 90% divljih biljnih vrsta na svijetu ovisi u potpunosti ili barem dijelom o oprašivanju zajedno s više od 75% svjetskih prehrambenih usjeva i 35% globalnog poljoprivrednog zemljišta. Oprašivači ne samo da direktno doprinose sigurnosti hrane, već su i ključni za očuvanje biodiverziteta.  Međutim, pčele kao i drugi polinatori su pod prijetnjom izumiranja usljed različitih ljudskih i drugih aktivnosti.

Najveći problem je što broj pčela tokom zadnjih nekoliko godina drastično opao i u narodu se vjeruje da kada pčele nestanu, nestati će i ljudi za četiri godine. Pored klimatskih promjena, koje su najveća prijetnja cijelom svijetu, neke od glavnih prijetnji za pčele su:

1. Pesticidi
2. Varroa mite
3. Gubitak staništa

Neonikotinoidi (ili „neonici“) su sistemski pesticidi: Za razliku od kontaktnih pesticida, koji ostaju na površini, neonici se apsorbiraju u biljku. Biljke se raspršuju ili se sjeme obloži tim pesticidima, koje potom uzima svaki dio biljke dok raste.

Varroa destructor je uzročnik varoze kod pčela i  vanjski je parazit, grinja koji napada pčele. Hrani se masnim tkivom. Ženka nametnika je vrlo mala, crvenkasto-smeđe boje. Mužjak je još manji, bijelo-sive do žućkaste boje.

Gubitak staništva usljed ljudskog djelovanja i klimatskih promjena je ozbiljan problem za pčele. Prije nekoliko godina u Belgiji je bio slučaj u kojem su čovjeku pesticidima poprskali pčele i samim tim ih ubili. U Bosni i Hercegovini su zadnjih nekoliko godina problem vremenske prilike, koje otežavaju rad i pčelama i pčelarima.

U Bosni i Hercegovini ne postoji udruženje pčelara na nivou države, već postoje u Federaciji udruženja na nivou kantona,  te Savez pčelara Republike Srpske. BiH ima dugu tradiciju pčelarstva, međutim prema riječima predsjednika Udruženja pčelara Kanton Sarajevo jako je mala zainteresovanost mladih ljudi za pčelarstvo. Kada je u pitanju pčelarstvo u Sarajevu, navode da od Kantona imaju sasvim dovoljno podrške, međutim problem se javlja na federalnom nivou. Sva briga o pčelama je prepuštena samim pčelarima, ne postoje firme koje se bave uvozom, izvozom  i zdravstvenom zaštitom  pčela.

Pčelari Kantona Sarajevo su pokušali da proglase pčelu insektom od posebnog interesa,  no iako bi to bilo od interesa svih te bi riješilo i problem poticaja, na kraju nisu uspjeli.

Dodatan problem u BiH je to što ne postoji koordinacija između pčelara i voćara. U praksi bi inače voćari trebali da obavijeste pčelare minimalnno 48h-72h prije nego što poprskaju biljke te da im kažu poslije koliko vremena smiju da puste pčele opet.

Ove godine ideja za Svjetski dan pčela je da pozove na globalnu saradnju i solidarnost kako bi se izborili sa prijetnjama pandemije COVID-19 prema sigurnosti hrane i poljoprivredi, a u isto vrijeme da se prioritet daje  regeneraciji okoliša i zaštiti polinatora. Koristi se kao prilika da se podigne svijest o tome kako svi mogu da učine nešto kako bi se podržala, povratila i povećala uloga polinatora.

Organizacija za hranu i agrikulturu će (FAO) organizovati virtuelni događaj na temu „Budi angažovan/a- gradimo bolje za pčele“ , a svi mogu dodatno da učestvuju u obilježavanju ovog dana preko društvenih mreža koristeći hashtagove #WorldBeeDay #Savethebees

Izvori:
https://farmabih.ba/bs/press/pcelarstvo-je-mnogo-vise-od-meda/567
https://www.un.org/en/observances/bee-day
https://friendsoftheearth.uk/nature/what-are-causes-bee-decline
https://www.un.org/en/observances/bee-day
https://www.federalna.ba/cebo-prosla-godina-je-za-pcelare-bila-sumorna-ajbsh