Šume predstavljaju najveći prirodni resurs u Bosni i Hercegovini. Iako smo jedna od rijetkih zemalja u Evropi koja se može pohvaliti kvalitetnim, prirodnim šumama, nažalost i ovaj je resurs žrtva mnogih nepravilnosti. O tome koliki je značaj drveća i njegovim mnogostrukim ulogama, potrebno je iznova i iznova napominjati.
Upravo degradacija šuma može biti jedan od faktora koji doprinose poplavama, zbog čega je između ostalog važno njeno očuvanje. To uključuje regulisanje sječe šuma, obnovu šuma, očuvanje prirodnih ekosistema i upravljanje vodnim resursima kako bi se smanjila šteta od poplava. Zanimljivo je i da šume apsorbiraju oko 85 % padavina, tako da svega 15 % otiče, a odraslo drvo može usisati više od 1400 litara vode dnevno.
Na ovu temu razgovarali smo s prof.dr. Mirzom Dautbašićem, diplomiranim inženjerem šumarstva i redovnim profesorom na Šumarskom fakultetu u Sarajevu.
„Najveći problem predstavlja to što čovjek, stanovništvo nema dovoljno znanja o značaju šume, kao najvažnijem prirodnom resursu u BiH. To je vjerovatno najveći razlog devastacije šume, jer je u ovom trenutku čovjek najveći stresni faktor, pogotovo ako znamo da je preko 97% požara uzrokovano od strane čovjeka. Podizanje svijesti stanovništva o značaju šuma je neophodno. I to ne samo za stanovništvo, već za očuvanje biodiverziteta, sociološki značaj, značaj za lovstvo, ekološki, turistički i svaki drugi.“, te je naglasio da su naše šume među rijetkim prirodnim šumama u Evropi.
Za veliki broj slučajeva ilegalne sječe šume u našoj zemlji kriva je država
„Ilegalna sječa je problem države, vlasnika šume. Problem se može riješiti u roku od 2 do 3 dana, određenim zakonima i pravilnim kontrolama. Uz napredovanje tehnologije može se pratiti svaki kamion. Federacija Bosne i Hercegovine je jedini administrativni subjekt na planeti koji ima preko 60% teritorije pod šumskim zemljištem, a nema zakona o šumama.“, kazao je.
Neplanska sječa šuma doprinosi poplavama
„Neplanska i prekomjerna sječa doprinijela je u jednoj mjeri na pojedinim lokalitetima do pojave klizišta, bujica i poplava. Isto tako ta godina je bila teška za šumu jer je pored poplava, u toku ljetnog perioda bila jaka suša koja je dodatno doprinijela devastacije šuma, nakon požara pojavili su se i štetni insekti. Sve u svemu bila je to jako teška godina za šumu i šumarstvo.“
Na pitanje da li nam u budućnosti prijeti opasnost nestanka šuma, Dautbašić odgovara: „Kvalitetnih šuma da. Šuma raste i šumarstvu je cilj produkcija kvalitetne drvne mase. Teško da će doći do nestanka šume, ali one kvalitetne po kojoj smo poznati u Evropi, da.“
Dok mi kao društvo tražimo odgovore na pitanje kada smo postali tako sebični, ostaje nada da će mlađe generacije planetu Zemlju zaista shvatiti kao jedinu nam planetu. I dok ne nađemo odgovore, moramo mijenjati način razmišljanja i poduzeti konkretne akcije, kako bismo u najmanju ruku vratili prirodi istom mjerom za ono što nam daje svakodnevno.
Izvor: harigmatic.com
