Izvor fotografije: https://www.euractiv.com/section/agriculture-food/news/study-organic-farming-saves-billions-but-yields-not-up-to-par/

Organska poljoprivreda mogla bi državama uštedjeti milijarde na ekološkim i klimatskim troškovima, pokazala je njemačka dugoročna studija. Međutim, sliku pogoršavaju organski plodovi koji i dalje značajno zaostaju za onima u konvencionalnoj poljoprivredi.

Za Njemačku i EU, jačanje organske poljoprivrede je politički prioritet i obje su postavile ciljeve za 2030.: EU ima za cilj da do tada 25% obradivog zemljišta obrađuje organski, prema svojoj vodećoj politici hrane, Strategiji ‘od farme do vilice’, dok je Njemačka otišla dalje od ovoga i postavila cilj od 30%.

Ako se ovaj cilj postigne, moglo bi se uštedjeti čak 4 milijarde eura ekoloških i klimatskih troškova uzrokovanih emisijom dušika i stakleničkih plinova, prema dugoročnoj studiji koju je podržalo njemačko Ministarstvo poljoprivrede i koju su nedavno objavili istraživači sa Tehničkog univerziteta u Minhenu.

Upoređujući odgovarajuće negativne utjecaje organske i konvencionalne poljoprivrede na klimu i životnu sredinu i određujući im cijenu, istraživači su zaključili da su ovi implicitni troškovi ratarske poljoprivrede 750 do 800 eura veći po hektaru za konvencionalnu poljoprivredu.

Tokom perioda od deset godina, istraživači su pažljivo pratili 40 organskih i 40 konvencionalnih farmi kako bi prikupili i uporedili podatke, objasnio je glavni autor Kurt-Jürgen Hülsbergen tokom predstavljanja studije u Berlinu.

Manje dušika, zdravija tla

Prema istraživaču, nekoliko ključnih faktora pomaže organskim farmama da budu manje štetne po okoliš od prosječnih konvencionalnih.

„Prije svega, organska poljoprivreda koristi mnogo manje dušika: 20 kilograma po hektaru, u poređenju sa ukupnim prosjekom od 80 do 100 kilograma u Njemačkoj“, objasnio je on. “Ovo je izvanredno postignuće.”

Organska poljoprivreda ne koristi mineralna đubriva na bazi dušika, već se oslanja na organska đubriva kao što su đubrivo ili kompost, kao i na poboljšanje plodnosti tla kroz određene metode uzgoja.

Osim minimiziranja štetnih emisija dušikovog oksida, objasnio je Hülsbergen, to znači i da organska poljoprivreda troši mnogo manje energije, jer je proizvodnja sintetičkih gnojiva visoko energetski intenzivna.

Konačno, istraživač je također ukazao na bolje performanse organske poljoprivrede kada su u pitanju poljoprivredna tla i njihov kapacitet da pohranjuju ugljik, čime rade kao ponori ugljika.

Tehnike koje se često koriste u organskoj poljoprivredi, kao što su različiti sistemi plodoreda prilagođeni karakteristikama zemljišta, mogu donijeti “ogromne prednosti skladištenja ugljika”, naglasio je Hülsbergen.

Bolji klimatski otisak – ali manje hrane

Međutim, ova slika dolazi sa važnim upozorenjem: organska poljoprivreda i dalje proizvodi znatno manje hrane po površini – odnosno manje plodove – od konvencionalne.

„Organska poljoprivreda nudi mnoge prednosti: od stabilnih cijena do smanjenog unosa nutrijenata i aktivnih sastojaka u okoliš. Ali studija jasno pokazuje da organska poljoprivreda zahtijeva skoro dvostruko više zemlje po jedinici žitarica nego konvencionalna poljoprivreda”, objasnio je Peter Breunig, profesor na Weihenstephan-Triesdorf Univerzitetu primijenjenih nauka.

Za Breuniga je ova činjenica konsekventna s obzirom na ograničeno dostupno zemljište.

“U Njemačkoj i EU već nam je potrebno više zemlje za poljoprivredu nego što je dostupno”, naglasio je on. “Svako povećanje potražnje za zemljištem, bilo na strani ponude ili potražnje, povećava globalni pritisak na prirodna područja s posljedicama po klimu i biodiverzitet.”

Kao primjer: ako farma pređe s konvencionalne na organsku poljoprivredu, trebat će joj više zemlje za proizvodnju iste količine hrane kao prije. Ovo dodatno zemljište tada više nije dostupno da se koristi na načine koji su korisniji za klimu i okoliš, na primjer sadnjom ili zaštitom šuma.

“Činjenica da ekspanzija organske poljoprivrede uvijek dovodi do biodiverziteta i klimatskih prednosti stoga se sve više dovodi u pitanje u naučnoj zajednici”, zaključio je Breunig.

Hülsbergen je također priznao da postoji „jaz u prinosu u odnosu na konvencionalnu poljoprivredu“.

Međutim, pokazao je optimizam i naglasio da se moraju poduzeti mjere kako bi se organska poljoprivreda sustigla. „Po mom mišljenju, ovo bi moglo biti moguće – za to nam je potrebno istraživanje, razvoj i optimizacija sistema“, rekao je on.

Organsko = otpornije na krize?

U međuvremenu, organski farmeri i proizvođači hrane također tvrde da je, osim proizvedene količine, ključna i otpornost proizvodnje hrane – i tu, po njihovom mišljenju, organska poljoprivreda ima prednost.

Za Tinu Andres, predsjednicu njemačkog udruženja organske hrane BÖLW, to ilustruju trendovi cijena hrane od početka rata u Ukrajini.

Dok su cijene organskih i konvencionalno proizvedenih prehrambenih proizvoda u njemačkim supermarketima porasle zbog inflacije i povećanih troškova proizvodnje, skokovi su znatno manji za organske proizvode.

Cijena putera u njemačkim supermarketima, na primjer, porasla je u prosjeku za 59% za konvencionalne proizvode između novembra 2021. i novembra 2022. godine, u poređenju sa 29% za organski puter, prema podacima koje je prikupilo udruženje.

“Podaci dokazuju: organska hrana ima stabilnu cijenu i djeluje kao kočnica inflacije”, naglasio je Andres na nedavnoj konferenciji za novinare.

Za BÖLW, to je uglavnom zato što se organske farme ne oslanjaju na sintetička đubriva i zbog toga na njih nisu utjecali skokovi cijena uzrokovani visokim cijenama energije i prekinutim uvozom mineralnih đubriva iz Rusije i Bjelorusije.

“Ovaj potencijal se mora iskoristiti za potrošače, poljoprivredu i okoliš”, zaključio je Andres.

Autor: Julia Dahm

Preuzeto sa: https://www.euractiv.com/section/agriculture-food/news/study-organic-farming-saves-billions-but-yields-not-up-to-par/