SMART TV iz Tešnja je primjer uspješnog lokalnog medija koji opstaje na našoj medijskoj sceni. Sa osnivačem ove televizije Sedžadom Ibrahimkadićem smo razgovarali o radu i budućnosti lokalnih medija kao onih koji su najbliži građanima i društvu

OBJAVI.BA: Otkud Smart TV i kako je nastala – je li u pitanju bila želja, volja ili potreba?

IBRAHIMKADIĆ: Zvanično smo registrovani 2008. godine, s tim što smo mi i ranije nešto radili, a sve je izraslo iz lokalnog kanala kablovske televizije. Kad krenete ulagati u opremu onda više nema nazad, a onda to je jedan zanimljiv i dinamičan posao i kada uđete u taj svijet onda je vrlo teško iz njega izaći. U komercijalnom smislu tu ima uspona i padova, lokalni mediji kod nas imaju finasijskih poteškoća. Ako se naslone na neke budžete onda gube uredničku samostalnost, a ako čuvaju svoju samostalnost onda imaju problem sa likvidnošću i tako… Ali mislim da smo mi u Tešnju našli jedan recept za kontinuitet jer do skora smo imali šest elektroničkih medija – tri radija i tri televizije, što je jako mnogo za grad od četrdesetak hiljada stanovnika, svjetski normativi su puno drugačiji.

OBJAVI.BA: Tešanj i jeste poznat kao poduzetnička sredina, da li ovo znači da se ta poduzetnost odnosi i na medije i kolika je uloga medija u stvaranju takve klime po kojoj je Tešanj poznat?

IBRAHIMKADIĆ: Ono što je Tešanj danas, to je ustvari medijska slika Tešnja. Možda će zvučati neskromno, ali tih devetsto Tešanjskih hronika sa po četiri ili pet priča – to je četiri ili pet hiljada priča koje su poslane u svijet i koje su značajno doprinijele kreiranju te slike Tešnja. Naravno, to ne bi bilo moguće da te teme o kojima smo govorili stvarno nisu postojale i da su izmišljene, ali nakon što mo mi bili uporni u izvještavanju o pozitivnim stvarima iz Tešnja došli su i državni mediji, i regionalni mediji, i razni autori da prave svoje priče.

Tako je kreiran narativ o jednoj uspješnoj sredini. Naravno, neću reći da je to krenulo od nas i to ne bi bilo u redu, ali uvjeren sam da smo i mi u tome imali svoju ulogu. Zatim, ovdje postoji jedna dobra politička i poslovna atmosfera, ljudi sarađuju, upućeni su jedni na druge, pomažu jedni drugima i to je prostor gdje se može raditi i gdje se ima šta raditi. Ali, u svemu tome, naprimjer, ono što se o Tešnju čuje u Sarajevu čuje se iz medija.

OBJAVI.BA: U doba kada su svima dostupni globalni mediji, kako vidite ulogu lokalnih medija danas kao onih koji su najbliži običnim ljudima?

IBRAHIMKADIĆ: Lokalni mediji jesu najbliži ljudima, mi smo svaki dan na terenu, naše ekipe su svaki dan na terenu među njima, prate javne događaje, istražuju teme koje su njima zanimljive, tako da – ako ništa drugo – ta arhiva događaja koja se kroz vrijeme sakupi je nešto što ima neprocjenjivu vrijednost. A s druge strane, njihovo izvještavanje, ono što donose u javnost ima vrijednost drugog karaktera, tako da su lokalni mediji ipak nezamjenjivi. Oni imaju svoju publiku, oni imaju svoje teme i prate puno toga što, recimo, državni mediji ne prate jer one nisu tog značaja.

Mi smo prije nekih osamnaest godina započeli projekt koji se zove „Tešanjska hronika“, i to je jedna polusatna emisija, jedan informativni mozaik. Kad smo kreirali ovu emisiju, pitanje koje su nam postavljali bilo je hoćemo li imati u njoj šta ponuditi, ali od njenog samog početka mi je šaljemo i u razmjenu većim kućama. Ispostavilo se da uvijek ima nešto, evo nedavno smo emitirali devetstotu emisiju, za par godina nas čeka i veliki jubilej – 1,000 emisija Tešanjske hronike.

OBJAVI.BA: Spomenuli ste da imate razmjenu sadržaja i saradnju sa medijima na višim nivoima. Da li vijesti iz vaše lokalne zajednice možete na taj način plasirati široj publici i učiniti ih važnima?

IBRAHIMKADIĆ: Mediji su danas jednako dostupni ljudima, oni sa širom pokrivenošću i većom gledanošću koji nemaju svoja dopisništva nam se često obraćaju sa željom da prenesu ili da im čak mi zabilježimo neki sadržaj za koji oni nisu u mogućnosti poslati ekipu. To nikad nije problem, taj nivo saradnje na nekomercijalnoj ravni je uobičajen i nama je u interesu da informacije odu dalje, a pogotovo ako ih mi već imamo pripremljene i ako nas to ništa ne košta ili nas košta malo.

Naravno, postoje i uhodani kanali saradnje sa nekim većim televizijama sa kojima sarađujemo godinama na način da im šaljemo gotove emisije ili priloge a oni nama zauzvrat šalju svoje ili nam uzvrate na drugi način, ali saradnja postoji i postoje kanali kako to ide.

OBJAVI.BA: Koje su to teme kojima se najčešće bavite?

IBRAHIMKADIĆ: Kroz vrijeme se isprofiliralo nekoliko tema. U informativnom smislu pokrivamo svakodnevicu, to su klasični informativni prilozi koji nemaju tematsku specijaliziranost ali imamo zapažene i gledane priloge koji se tiču poljoprivrede. Emisije o zdravlju su takođe znale biti zanimljive i jako gledane, a mislim da smo među prvima krenuli sa emisijama koje intervjuiraju obične ljude. Televizije koje danas to rade tada nisu bile ni nastale, i zanimljivo je koliko su te obične životne priče imale neočekivano puno publike i dobre reakcije.

Uz ovo sve, pratimo i sportske teme, zatim političke, naročito u izbornim godinama, ekologija nam je zanimljiva iz razloga što postoji puno onih koji žele podržati takve projekte.

OBJAVI.BA: Mislite li da lokalni mediji imaju budućnost u današnjem svijetu? Kako izgleda trka tradicionalnih medija sa društvenim medijima na lokalnom nivou?

IBRAHIMKADIĆ: I mediji su biznis i onoga trenutka kada budemo mislili da nemamo prespektivu tražićemo neku drugu branšu. Dakle, sve dok radimo mi vjerujemo u našu budućnost. Lokalni mediji su na izvoru informacija, to nema cijenu i to neko mora raditi. Zato imamo i mnoštvo portala koji sa nekog događaja donesu slike i par rečenica i sa tim zadovolje interes publike, ta vijest je već apsorbovana i kad se objavi prava profesionalno urađena vijest publici je to nešto već viđeno. Televizija je tu u nepovoljnom položaju jer je mnogo lakše uslikati sliku, napisati jednu rečenicu i objaviti nego snimati, montirati i praviti novinarsku priču, uraditi naraciju.

To je posao od par sati i dok mi dođemo u termin emitovanja to je već zastarjelo. Ovome smo doskočili tako što radimo live prenos, ali ni to ne smije biti na način da se samo upali telefon, nego se to mora raditi na ozbiljan i pristojan način. Sve to nije jeftino ali donosi rezultate, a jedan od rezultata je povjerenje pošto ljudi znaju kako mi radimo. Lokalna zajednica ne može funkcionirati bez lokalnih medija, neko mora pronalaziti vijesti i pripremati i ih, i sve one velike vijesti koje se pojave su vrlo često rezultat potrage za idejama koje je neko već dotakao na terenu.

OBJAVI.BA: Da li je recept za opstanak i diverzifikacija djelovanja, rad na više polje istovremeno?

IBRAHIMKADIĆ: Pa osim što smo televizija mi se bavimo i izdavačkom djelatnošću kao izdavači – izdamo u prosjeku 4-5 knjiga lokalnih autora godišnje. A od septembra prošle godine smo i kino-prikazivači. Imamo ugovore sa distributerima kao vjerovatno jedina televizijska kuća u državi koja se bavi i tim. Sarađujemo sa školama, organizacijama i institucijama, imamo mogućnost da im ponudimo termine koji njima odgovaraju, da učestvuju u odabiru filmova i tu su desetak vrtića i desetak škola koji insistiraju na projekcijama. To zna biti veoma zahtjevno nekada, dovesti stotine djece sa nekoliko autobusa, ali većina škola imaju u svojim planovima posjete kinu pa to realiziraju preko nas.