Rat u Ukrajini proizlazi iz kompleksnog skupa političkih, etničkih i geostrateških faktora. Konflikt je započeo 2014. godine nakon masovnih protesta u Ukrajini protiv tadašnje vlade, koja je bila bliska Rusiji. Ove proteste pratile su političke promjene, uključujući svrgavanje predsjednika Viktora Janukoviča.
Nakon svrgavanja Janukoviča, politički i etnički sukobi između proruskih snaga na istoku Ukrajine, posebno u regionima Donjeck i Lugansk, i ukrajinskih snaga koje podržavaju centralnu vlast u Kijevu postali su sve intenzivniji. Proruske snage su se suprotstavile ukrajinskoj vladi, ističući svoje zahtjeve za veću autonomiju ili čak nezavisnost.
Ovaj sukob je izazvao međunarodnu napetost, budući da su neki smatrali da Rusija pruža podršku proruskim snagama. Međunarodna zajednica je izrazila zabrinutost zbog situacije u Ukrajini, a sankcije su uvedene protiv Rusije kao odgovor na njihovo navodno miješanje.
Važno je napomenuti da je ovo kompleksna tema i da postoje različite perspektive i tumačenja ove situacije. Objektivnost podrazumijeva uzimanje u obzir različitih izvora i razumijevanje šireg konteksta sukoba.
Osim ljudskih i infrastrukturnih gubitaka, rat u Ukrajini ima ozbiljne posljedice na okoliš, koje uključuju:
– Zagađenje voda: Ratne aktivnosti, uključujući sukobe, bombardovanje i uništavanje infrastrukture, mogu dovesti do curenja štetnih materijala u vode. To može uključivati curenje nafte, hemikalija i drugih opasnih supstanci, što ima negativan utjecaj na vodene ekosisteme, kao i na snabdijevanje pitkom vodom.
– Uništavanje ekosistema: Intenzivni sukobi mogu izazvati masovnu deforestaciju, gubitak biodiverziteta i degradaciju staništa. To dovodi do gubitka životinjskih vrsta, ugrožava ravnotežu ekosistema i dugoročno oštećuje prirodu.
– Zagađenje vazduha: Ratne operacije često rezultiraju spaljivanjem ili oštećenjem industrijskih postrojenja, skladišta i drugih objekata koji oslobađaju opasne materijale u vazduh. To može dovesti do zagađenja vazduha i povećanog rizika od respiratornih problema kod ljudi, kao i štetnih efekata na biljni svijet.
– Humanitarna kriza i otpad: Ratne zone često se suočavaju s humanitarnom krizom, a to može dovesti do problema sa zbrinjavanjem otpada. Nedostatak infrastrukture i resursa za upravljanje otpadom može dovesti do nagomilavanja smeća i opasnih materijala, što dalje utiče na kvalitet životne sredine.
– Radijacijska opasnost: U nekim dijelovima Ukrajine, kao što je region Černobila, gdje se dogodila nuklearna katastrofa 1986. godine, postoji opasnost od izloženosti radijaciji. Ratne aktivnosti i oštećenje infrastrukture mogu dovesti do daljeg oslobađanja radijacije, što predstavlja ozbiljan rizik po zdravlje ljudi i životnu sredinu.
Važno je napomenuti da su ove posljedice dugoročne i da će zahtijevati značajne napore i resurse za obnovu i zaštitu okoline nakon završetka sukoba.
Ono što je najnovija ekološka katastrofa jeste eksplozija brane Nova Kahovka, zbog koje su puštene veliku količinu vode, što je izazvalo poplave u području nizvodnom od rijeke Dnjepar.
Andrij Jermak, šef ureda Zelenskog, je navodni čin nazvao “ekocidom”.
Rezervoar brane je osiguravao vodu koja se koristi za hlađenje šest reaktora u nuklearnoj elektrani Zaporožje (ZNPP), najvećem takvom postrojenju u Europi, kao i za istrošeno gorivo i dizel generatore za hitne slučajeve koji su se morali više puta koristiti u slučaju akcidenta. vanjski nestanak struje.električnom energijom.
Rušenjem ove brane, srušen je ekosistem ovog područja.
Ovaj članak završavamo sa citatom čuvenog John Muir-a: “Rat je ubica prirode, dok je priroda sama umjetnost života.”
Piše: Muhamed Šahić
Napomena: Sadržaj je nastao kao rezultat dvodnevne edukacije za Građane/ke novinare/ke u maju 2023. godine.
