Piše: Mr. sc. Sabina Jukan, dipl. ing. tehn.

Međunarodni dan biološke raznolikosti ili biodiverziteta ustanovila je Generalna skupština Ujedinjenih naroda kako bi se zaustavilo izumiranje biljnih i životinjskih vrsta, kao i različitih ekosistema na Zemlji. Ovaj dan se obilježava kao podsjećanje na 22. maj 1992. godine kada je u Najrobiju usvojena Konvencija o biodiverzitetu, međunarodni dokument kojim su se države širom Planete obavezale da štite raznolikost živog svijeta. Obilježavanjem ovog dana nastoji se javnosti skrenuti pažnja na ugroženost raznolikosti živog svijeta na planeti kao i značaj njenog očuvanja.

Biodiverzitet je, najjednostavnije rečeno, raznovrsnost svih živih bića na planeti Zemlji. Sam naziv je nastao spajanjem dvije reči – „biološki” i „diverzitet”. Biodiverzitet je resurs od kojeg sve buduće generacije zavise, on predstavlja vezu između svih organizama na Zemlji, preduslov je za zdravu planetu i ima direktan utjecaj na kvalitet života.

Posljednjih godina svjedoci smo sve intenzivnijeg izumiranja različitih biljnih i životinjskih vrsta, a sve to zbog negativnog čovjekovog uticaja na prirodu. Smanjenje biodiverziteta može da dovede do toga da se milioni ljudi u budućnosti suoče sa nestašicom hrane i vode za piće. Iz navedenih razloga usvojena je Konvencija o biodiverzitetu čija je međunarodna uloga da očuva biodiverzitet i upozori na važnost održivog korištenja njegovih komponenti. Konvencija o biodiverzitetu prvi je međunarodni sporazum koji na integralan način pokušava riješiti probleme u vezi sa zaštitom i održivim korištenjem biološke raznolikosti od globalnog, preko regionalnog, do nacionalnog i lokalnog nivoa. Kao osnovni međunarodni princip u zaštiti prirode, očuvanje biodiverziteta predstavlja najvažniji strateški zadatak u zaštiti i održivom korištenju prirodnih resursa, te zajedničku i pojedinačnu brigu i odgovornost svih zemalja.

Bosna i Hercegovina je ratificirala  Konvenciju o biodiverzitetu 4. oktobra 2002. godine. Bosna i Herecegovina se odlikuje visokim stepenom biološke raznolikosti. Bogatstvo flore, faune i gljiva, sa visokim stepenom endemičnosti i reliktnosti, daje joj značaj ne samo na evropskom već i na globalnom nivou. Preduvjet za takvo biološko bogatstvo leži u geomorfološkoj strukturi BiH i tri klimatske regije (kontinentalna, alpska i mediteranska). Biološki i fizičko-geografski diverzitet prostora su ključni prirodni resursi koji u međusobnoj interakciji obezbjeđuju kvalitetnu osnovu za ljudski život.

Iako su naučnici dosad opisali tek oko dva miliona vrsta, procjenjuje se da Zemlju nastanjuje između pet i sto miliona različitih vrsta. Ova nevjerovatna biološka raznovrsnost naše planete ne samo da obogaćuje naše živote, već je i neophodna za naš opstanak.

Na Zemlji 116.000 ugroženih vrsta, 31.000 pred izumiranjem

Evropa je mali region sa velikim brojem stanovnika, urbanizacijom i industrijalizacijom koje su uticale da se veliki broj biljaka i životinja nađe na listi ugroženih vrsta. Zato su pokrenute brojne akcije i inicijative za sprečavanje i zaštitu ugroženih vrsta. Pored ugroženih vrsta, više od 200 staništa nalazi se na listi ugroženih. Razlozi opadanja populacija vrsta u prirodi su većinom posljedica ljudskih aktivnosti. Zemlja koju koristimo za životni prostor, hranu, odjeću, stanovanje, gorivo, stvari koje kupujemo i otpad koji proizvodimo – sve to doprinosi gubicima vrsta.

Jedan od prvih i osnovnih koraka u zaštiti vrsta je da se utvrde obim i uzroci ugrožavanja vrsta u određenim geografskim područjima. Za ove svrhe, koriste se crvene knjige i crvene liste. Crvena lista predstavlja spisak ugroženih vrsta raspoređenih po kategorijama ugroženosti dok crvena knjiga sadrži detaljnije podatke o osnovnim karakteristikama vrste, o stepenu njene ugroženosti, faktorima ugrožavanja, kao i prijedlogom mjera za zaštitu same vrste. Izrada crvenih knjiga je proces kojim se, po potrebi, reviduju kategorije ugroženosti iz crvenih lista, u skladu sa novim podacima. Pored podataka o ugroženim vrstama, crvene knjige sadrže i tekstualni dio sa opisom vrste, njenom rasprostranjenošću i ekološkim karakteristikama te listom uzroka ugroženosti i predloženih mjera očuvanja.

Najpoznatiji spisak ugroženih vrsta na globalnom nivou je Crvena lista IUCN (The IUCN Red List of Threatened Species). Trenutno na IUCN-ovoj Crvenoj listi postoji više od 116.000 vrsta, a više od 31.000 vrsta prijeti izumiranje, uključujući 41% vodozemaca, 34% četinara, 33% koralnih grebena, 25% sisara i 14% ptica.

Kako je u BiH zaštita okoliša ustavna nadležnost entiteta tako imamo Crvene liste divljih vrsta i podvrsta biljaka, životinja i gljiva Federacije BiH objavljene u Službenim novinama Federacije BiH br.7/14  te Crvenu listu zaštićenih vrsta flore i faune Republike Srpske objavljene u Službenom glasniku RS br.124/12.

Na Crvenoj listi FBiH nalazi se 658 biljnih vrsta, 27 vrsta sisara, 40 vrsta ptica, 6 gmizavaca, 4 vodozemca, 36 riba te veliki broj vrsta iz različitih grupa beskičmenjaka

Gospođa Zineta Mujaković, šefica odsjeka za očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti u Feredalnom ministarstvu okoliša i turizma nam je pojasnila:

”U svrhu poduzimanja odgovarajućih mjera očuvanja i sprječavanja izumiranja i nestanka vrsta, na osnovu  crvenih lista, izrađuju se crvene knjige. Pravila i kriteriji za procjenu ugroženosti divljih vrsta Međunarodne unije za očuvanje prirode (International Union for Conservation of Nature – IUCN), koje se koriste pri izradi Crvene liste i Crvene knjige vremenom su se mijenjala. U posljednje vrijeme crvene liste uključuju sve informacije o vrstama koje su nekad bile sadržane u crvenim knjigama. Stoga, preporuka IUCN-a je da se više ne rade crvene knjige, nego da se rade nove i revizija postojećih crvenih lista na osnovu datih smjernica i kriterija. Sukladno datim preporukama IUCN-a i inicijative sa terena Federalno ministarstvo okoliša i turizma je pokrenulo aktivnosti za revidiranje postojeće crvene liste, kako bi se u skoroj budućnosti poduzele odgovarajuće i konkretnije mjere očuvanja vrsta, posebno vrsta kojima prijeti izumiranje, endemičnih i rijetkih vrsta. Napominjem objavljena Crvena lista divljih vrsta i podvrsta biljaka, životinja i gljiva Federacije BiH sadrži i stepen ugroženosti.”

U Republici Srpskoj do sada postoje crvene liste za 7 taksonomskih grupa, a nije urađena nijedna crvena knjiga. Vlada Republike Srpske 2012. godine donijela je Uredbu o Crvenoj listi zaštićenih vrsta flore i faune Republike Srpske. Crvenu listu čini skup ugroženih vrsta flore i faune u Republici Srpskoj, a čine je ove liste: lista vaskularne flore, lista ptica, lista riba, lista sisara, lista vodozemaca, lista gmizavaca i lista potcarstva metazoa. Svaka lista sadrži sljedeće podatke: naučno ime (latinski naziv), sinonim koji je u upotrebi, naziv vrste na srpskom jeziku i porodicu.

Na Crvenoj listi Republike Srpske nalazi se 818 vrsta vaskularne flore, 304 vrste ptica, 48 vrsta riba, 57 vrsta sisara, 20 vrsta vodozemaca, 25 vrsta gmizavaca dok je na listi potcarstva Metazoa najbrojnija klasa Insecta sa 273 vrste.

Iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske gospođa Željka Stojičić, viša stručna saradnica za zaštitu prirode, informirala nas je o aktivnostima ovog ministarstva u polju zaštite prirode:

„U završnoj fazi je postupak donošenja Uredbe o strogo zaštićenim i zaštićenim divljim vrstama; od 2017. godine „Prašuma Perućica“, koja se nalazi u Nacionalnom parku „Sutjeska“, na Tentativnoj listi BiH registrovana je u Centru za svjetsku baštinu UNESCO; 2019. godine izvršena je nominacija za Strogi prirodni rezervat „Prašuma Janj“ u okviru proširenja Međudržavnog serijskog dobra svjetske baštine – Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope, te je prihvaćena i registrovana u UNESCO Centru za svjetsku baštinu, pa se ista nalazi na Tentativnoj listi Bosne i Hercegovine; trenutna površina pod zaštitom iznosi 32.106,80 hektara što je procentualni udio od 1,3% teritorije Republike Srpske. Zaštićeno je 26 područja: 2 rezervata prirode (kategorija Ia), 3 nacionalna parka (kategorija II), 14 spomenika prirode (kategorija III), dva zaštićena staništa (kategorija IV), dva parka prirode (kategorija V) i tri područja sa održivim korišćenjem prirodnih resursa (kategorija VI)“.

Gospođa Stojičić je naglasila da je Uredba o Crvenoj listi zaštićenih vrsta flore i faune Republike Srpske („Službeni glasnik RS“, broj 124/12) još uvijek na snazi i da nije bilo izmjena i dopuna iste.

S obzirom na trenutnu pandemiju COVID-19, Međunarodni dan biološke raznolikosti 2020. obilježava se na globalnom nivou njegovom prvom dosadašnjom online kampanjom.

Povodom ovog dana globalna zajednica je pozvana da preispita svoj odnos prema prirodi. Ono što je sigurno jeste da i pored svih naših tehnoloških napredaka u potpunosti ovisimo o zdravim i živopisnim ekosistemima za naše zdravlje, vodu, hranu, lijekove, odjeću, gorivo, sklonište i energiju. Slogan „Naša rješenja su u prirodi“ naglašava nadu, solidarnost i važnost zajedničkog rada na svim nivoima kako bismo izgradili život u skladu sa prirodom.

Godina 2020. je godina razmišljanja, prilika i rješenja, godina kada, više nego ikad, svijet može signalizirati snažnu volju za globalnim okvirom koji će „saviti krivulju“ gubitka biološke raznolikosti u korist ljudi i cijelog života na Zemlji. Kako ovogodišnji slogan kaže „Naša rješenja su u prirodi“ tako svako od nas uz malo volje može dati svoj doprinos u očuvanju prirodnih resursa jer rezervne planete nemamo.