Razornu štetu nanose patvorine, uporaba pesticida i zaprašivanja komaraca za cijeli sektor i to kako za pčele tako i za ljudski organizam, čulo se na okruglom stolu pod nazivom “Otrovanja pčelinjih zajednica”.
Zaprašivanje komaraca tijekom dana kao i problematika ratarskih kultura poput šećerne repe ponekad nanosi nesagledive posljedice za pčelinje zajednice, a isto bi pod hitno trebalo prestati, čulo se na okruglom stolu pod nazivom “Otrovanja pčelinjih zajednica”, koji je iu sklopu Međunarodnog sajma poljoprivrede Croagro, na Zagrebačkom velesajmu, okupio velik broj pčelara iz cijele Hrvatske.
Iz Hrvatske poljoprivredne komore navode da su pčelari izrazili zabrinutost zbog loše kontrole provedenih edukacija rukovanja pesticidima zbog koje mnogi proizvođači rade štete cijelom sektoru.
Ravnoteža između pčelarskog i poljorivrednog sektora
“Za opstanak pčela, koje su nam važne za proizvodnju hrane i očuvanje biološke raznolikosti, potrebno je uspostaviti ravnotežu između pčelarskog i poljoprivrednog sektora kako bi se na održiv način koristilo pesticide i trovanje pčela svelo na minimum” izjavila predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir .
Na okruglom stolu je zaključeno kako je potrebna snažnija komunikacija i suradnja na svim razinama, kao i edukacija te snažnije kontrole na terenu. Najavljena je i nova radionica u cilju jačanja svijesti o ovom problemu kod svih poljoprivrednika.
Također, prezentacije i rasprava ukazale su na razornu štetu koju nanose patvorine, uporaba pesticida i zaprašivanja komaraca za cijeli sektor i to kako za pčele tako i za ljudski organizam. Predsjednik Odbora za pčelarstvo Željko Vukić i predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet naglasili su dosadašnje napore u predlaganju mjera pomoći za razvoj pčelarstva RH kao i zaštitu pčela.
Izjednačiti stočare i pčelare
Predstavnici Odbora za pčelarstvo HPK, iznijeli su podatke kako je Komora do sada tražila više od 10 eura po košnici, sadnju medonosnog bilja tijekom cijele sezone, te pravovremena košnju kako se ne bi prekidao izvor hrane za pčele.
Isto tako zatraženo je i vrednovanje uloge pčela kao oprašivača, kao i kreiranje potpora i metodologije potpora, označavanje podrijetla meda i kontrola uvoznih patvorina. Među dosadašnjim zahtjevima i davanje u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta odnosno izjednačavanja statusa pčelara sa stočarima te uvođenje određenog broja košnica po hektaru livade kako bi se osigurao veći broj livada za livadni med kao i travnatih površina za oprašivače odnosno pčele.
Istaknuto je kako se HPK zalaže za korištenje zajedničkih sredstava te za bolju suradnju ratara i stočara.
Izvor: agroklub.com
