Proces približavanja naše zemlje Evropskoj uniji zahtijevaće sveobuhvatno usklađivanje propisa i planova, a jedna od ključnih oblasti u tome bit će zaštita okoliša i borba protiv klimatskih promjena. Pregovaračko poglavlje 27 koje se bavi time ocjenjuje se kao jedno od najtežih, i usklađivanje ekoloških propisa će, osim funkcionalne administracije, tražiti i snažan angažman organizacija civilnog društva (OCD).
Upravo zbog toga je Centar za promociju civilnog društva (CPCD) iz Sarajeva u okviru projekta „Misli o prirodi!“ uz finansijsku podršku Švedske pripremio i objavio analizu naslovljenu „Putuješ li, Evropo: Kapaciteti organizacija civilnog društva u oblasti zaštite okoliša i EU integracija“, koja je izrađena uz učešće 45 udruženja iz svih dijelova Bosne i Hercegovine. Ova analiza bavi se procjenom ljudskih, materijalnih i drugih kapaciteta OCD, pregledom područja njihovog geografskog djelovanja, njihovih programa, ustrojstva, kao i slabosti.
Prema zvaničnim podacima, u BiH djeluje 22,957 aktivnih udruženja građana, od kojih se njih 655 bavi ekološkim temama. Za veliki broj njih nije moguće znati da li su osnovana sa dobrom namjerom, da li su aktivna, da li imaju neophodna znanja i vještine i da li ispunjavaju svoju misiju i ciljeve.
„Zabrinjava porast nepovjerenja građana u organizacije civilnog društva, a prepoznat je i problem razmišljanja ‘projektnom logikom’ u kojem projekt postaje i sredstvo i cilj. Takođe, prepoznat je izazov očuvanja autonomije u radu gdje OCD moraju jasno artikulirati svoje stavove prema donatorima, te izgraditi otpornost prema ovisnosti od donatora i njihovih očekivanja,“ kaže direktorica CPCD-a Aida Daguda.
Analiza je urađena sa namjerom da se na jednom mjestu predstave ključne informacije za buduće strateško djelovanje zainteresovanih domaćih i međunarodnih aktera, a predstavljena je u formi negativnih (slabosti i nedostaci) i pozitivnih (snage i prednosti) aspekata rada OCD za životnu sredinu u BiH. Osim toga, u njoj se nalaze i zaključci, te jedanaest konkretnih preporuka za organizacije civilnog društva, devet za donatore, osam za medije i šest preporuka za donosioce odluka, na osnovu kojih je moguće na najbolji način iskoristiti kapacitete civilnog društva u pregovorima sa EU koji nam predstoje prije ili kasnije.
„Skoro trećina pravnog naslijeđa EU tiče se zaštite okoliša, i poglavlje 27 treba shvatiti sa krajnjom ozbiljnošću. Zemlje EU periferije, kojima pripada i BiH, ne mogu očekivati zaštitu naše zaštite okoliša koja bi bila nametnuta iz Brisela, već to mora biti zadatak domaćih snaga i sa tim je potrebno početi na vrijeme,“ naglašava direktorica CPCD-a.
