Kada vodimo razgovor o klimatskim promjenama, obično se pitamo šta možemo učiniti kao obični građani, pričamo o zagađenju vode i zraka, deforestaciji ili živim bićima čiji je život na kocki. Rijetko razgovaramo o klimatskim promjenama u smislu internacionalne i nacionalne sigurnosti. Različite škole sigurnosti poput realizma, liberalizma i konstruktivizma imaju drugačije poglede kada su u pitanju klimatske promjene.

Ona koja je možda najzastupljenija kada govorimo o sigurnosti i NATO savezu jeste realizam. NATO se danas smatra najjačim političko-vojnim savezom, a nastao je davne 1949. Savez prijetnje dijeli na vojne i takozvane ne-vojne prijetnje. Vojne prijetnje se definišu kao bilo kakva vojna akcija prema drugoj državi ili državama, a kroz historiju, one su dobivale najveću pažnju.

Međutim, padom Berlinskog zida, ubrzanim rastom tehnologije i procesima globalizacije, pojavile su se nove prijetnje koje ne spadaju u tradicionalnu vrstu prijetnji. Ovdje spadaju terorističke grupe, pandemije te klimatske promjene. Kada govorimo o klimatskim promjenama one tipološki spadaju u, kako bi Amerikanci rekli, takozvane „multiplier threats“, odnosno mogu da napadaju sa više frontova simultano na globalnom nivou.

Prema istraživanju Amara Čauševića, klimatske promjene prijetnje dijele u dvije kategorije:

1) one koje je lako osigurati poput očuvanja ljudske civilizacije,

2) one koje nije lako osigurati poput uništenja kompletnih ekosistema.

Generalno gledajući, ovo obuhvata velik spektar problema koji počinju sa osiguranjem preživljavanja različitih vrsta do rješavanja problema poplava. Na ove prijetnje je teže odgovoriti jer se po prvi put države bore protiv prirode što iziskuje drugačije strategije pošto je u fokusu veza između biosfere i ljudske civilizacije. Posljedice klimatskih promjena se ogledaju u otežanim uslovima za porodice da obezbijede sebi osnovne stvari, povećanju kretanja migranata i izbjeglica, a mogu služiti i kao katalist za širenje bolesti ili potencijalno izazvati pandemije. Sve će ovo imati negativan uticaj i na generalnu populaciju i na vojne operacije, osoblje i njihove postrojbe koje su bitne za NATO. Na primjer, rast nivoa mora i povećane opasnosti od urgana mogu povećati troškove sigurnosti te mogu omesti države i alijanse u suočavanju sa tradicionalnim prijetnjama.

O klimatskim promjenama

Kada govorimo o pandemijama i klimatskim promjenama, na početku pandemije korona virusa dalo se pomisliti da se zahvaljujući njoj Zemlja obnavlja. Svjedočili smo vijestima o tome da su se delfini pojavili u kanalima u Veneciji, pijani slonovi u provinciji Yunnan te o labudovima u kanalu Burnao.  Na internetu su se pojavile objave „slaveći“ COVID-19  i pišući kako se Zemlja oporavlja. Međutim, National Geographic je ubrzo demantovao ove izjave, delfini u Veneciji su zapravo snimljeni na Sardiniji, labudovi u Burnao kanalu su sasvim normalna pojava, a slonovi se nisu napili u provinciji Yunnan i njihovu pojavljivanje nije van norme, naprotiv, česti su u tom području. Tvrdnje da je pandemija usporila klimatske promjene su daleko od istine te čak potvrđuju ono što je Čaušević napisao u svom članku. Ako posmatramo emisije CO2, možemo reći da su u aprilu 2020. godine dnevne emisije pale za 17% u poređenju sa 2019. godinom. Međutim, čim su se ljudi počeli vraćati u „svakodnevni“ život, emisije su već u junu vratile na procente iz prošle godine.

Utjecaj klimatskih promjena na našu planetu svaki dan sve više raste. Nivo mora raste na globalnom nivou mnogo brže nego u ranije zabilježenim rekordima. Između 2016. i 2020. godine zabilježen je rast nivoa mora od 4,8 mm godišnje, dok je taj isti broj u periodu od 2011. i 2015. godine iznosio 4,1 mm. Opseg morskog leda u Arktiku je nastavio da pada po stopi od 13% na nivou desetljeća. Povećane temperature su dovele do suša i toplotnih udara koje su povećale rizik od divljih požara, čemu smo svjedočili u Australiji krajem 2019. i početkom 2020. godine. Uzevši ove stvari u obzir, možemo zaključiti da posljedice klimatskih promjena nisu u opadanju već sasvim suprotno. Kako bi se dostigle mjere koje želimo morat ćemo puno više da se potrudimo za našu planetu.

NATO i klimatske promjene

S obzirom na to da govorimo o klimatskim promjenama kao o prijetnji po sigurnost, ne samo pojedinaca, već i cijelog svijeta, NATO je odabran kao predmet ovog teksta, s obzirom da je uvrstio klimatske promjene kao potencijalnu prijetnju još 1969. godine u svoj strateški koncept. Međutim, danas se pitamo šta i koliko NATO može uraditi kada su u pitanju klimatske promjene. Pojam klimatske promjene kao prijetnje nije institucionaliziran prije 2010. godine u NATO agendu, a tek 2013. godine, NATO je usvojio „Green Defence“ program koji za cilj ima da pojača operativnu efektivnost organizacije kroz promjene kada je u pitanju energija, čuvanje resursa i povećanje održivosti okoliša. NATO je kreirao Smart Energy Team (SET) koji za cilj ima da pomogne savezu smanjiti konzumaciju goriva i električne energije, te ih savjetuje o energetski efektivnim rješenjima kada su u pitanju vojne snage saveza te kako smanjiti emisije CO2.

NATO je 2014. godine usvojio Walse-ovu deklaraciju, te rezoluciju „427“ o klimatskim promjenama i međunarodnoj sigurnosti. Savez trenutno radi na tome da uključi klimatske promjene u svoj modus operandi, međutim iako su uvrštene među prijetnje strateške sigurnosti, još uvijek se uglavnom rješavaju na nacionalnom nivou.

Tokom 2014. godine, Bosnu i Hercegovinu zadesile su teške poplave koje su prouzrokovale štetu od blizu 2 milijarde američkih dolara. Uništen je ili teško oštećen veliki dio infrastrukture poput škola, bolnica i cesta, a blizu 100 ljudi je umrlo. Dodatna posljedica je što je stvoreno 2100 aktivnih klizišta, te su mnoga od 9000 označenih minskih polja dislocirana. NATO je na zahtjev bh. vlade aktivirao Euroatlantski centar za koordinaciju odgovora na katastrofe (EADRCC), te je 18 članica poslalo pomoć. Za Bosnu i Hercegovinu pomoć NATO saveza bila je ključna u oporavku od poplava.

Klimatske promjene su postale važan dio NATO agende i predstavljaju važnu sigurnosnu prijetnju za koju možemo reći da će oblikovati sferu nacionalne i internacionalne sigurnosti 21. stoljeća.  Ako NATO želi da adekvatno odgovori na problem klimatskih promjena, morat će opet da se promijeni i prilagodi svijetu u kojem živimo te napravi sistemsku promjenu ka stvaranju boljih uslova za stvaranje održivosti.

Ova tema je bitna za NATO jer od klimatskih promjena će zavisiti uspješnost njihovih operacija. Nedavno, u jednom razgovoru, Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO saveza, je izjavio: „Klimatske promjene prijete našoj sigurnosti. NATO se mora više potruditi da u potpunosti razumije i integrira klimatske promjene u sve aspekte posla, od vojnog planiranja do načina na koji treniraju svoje oružane snage. Klimatske promjene nam otežavaju da čuvamo ljude sigurnim. Naši vojnici rade u nekim od najtežih uslova na planeti.“

Zaključak

NATO bi trebao da usvoji i implementira konkretnije politike koje će se ticati klimatskih promjena, kao i kapacitete, kako bi se uspjeli izboriti sa sigurnosim krizama u polju okoliša kakvu smo imali i u Bosni i Hercegovini. S obzirom na to da se ovaj problem uglavnom rješava na nacionalnom nivou, trebalo bi  raditi na tome da se ti kapaciteti pojačaju i prebace na nivo alijanse te kreiraju planovi i strategije odgovora na klimatski rizik.

Lideri će morati da udruže snage i pozivaju na veću integraciju i analize klimatskih promjena kada je u pitanju kreiranje strategija. COVID-19 nam je pokazao da nam upravo treba veća integracija kako bismo mogli da odgovorimo na transnacionalne prijetnje poput trenutne pandemije i klimatskih promjena, ako ne želimo da plaćamo veće troškove.  Prije nego što počnemo tražiti uslove za život na drugim planetama, poput ekspedicije na Mars, kako bi tamo kreirali prvu ljudsku koloniju, a o kojoj mnogi godinama maštaju, možda bismo prvo trebali da se pobrinemo o planeti koju već imamo sa svih mogućih aspekata, od sigurnosnog pa nadalje.

Bazirano na članku Amara Čauševića:

Causevic, A. Facing an Unpredictable Threat: Is NATO Ideally Placed to Manage Climate Change as a Non-Traditional Threat Multiplier?. Connections-qj.org. Retrieved 7 October 2020, from http://connections-qj.org/article/facing-unpredictable-threat-nato-ideally-placed-manage-climate-change-non-traditional-threat?lipi=urn%3Ali%3Apage%3Ad_flagship3_profile_view_base%3B9Mzl%2F%2BFTR9uJ7WKe%2F02VzA%3D%3D.

Dodatni izvori:

Climate change recognized as ‘threat multiplier’, UN Security Council debates its impact on peace | COMMISSION DE CONSOLIDATION DE LA PAIX. Un.org. (2019). Retrieved 7 October 2020, from https://www.un.org/peacebuilding/fr/news/climate-change-recognized-%E2%80%98threat-multiplier%E2%80%99-un-security-council-debates-its-impact-peace.

Kluth, A. (2020). A Liberal Manifesto in a Time of Inequality and Climate Change. Bloomberg.com. Retrieved 7 October 2020, from https://www.bloomberg.com/opinion/articles/2020-01-18/how-liberalism-can-solve-inequality-and-climate-change.

Daly, N. (2020). Fake animal news abounds on social media as coronavirus upends life. Retrieved 7 October 2020, from https://www.nationalgeographic.com/animals/2020/03/coronavirus-pandemic-fake-animal-viral-social-media-posts/.

Stoltenberg, J. (2020). NATO must combat climate change – Op-ed article by NATO Secretary General Jens Stoltenberg. NATO. Retrieved 7 October 2020, from https://www.nato.int/cps/en/natohq/opinions_178334.htm.Stoltenberg, J. (2020). NATO must combat climate change – Op-ed article by NATO Secretary General Jens Stoltenberg. NATO. Retrieved 7 October 2020, from https://www.nato.int/cps/en/natohq/opinions_178334.htm.

McGrath, M. (2020). Covid crisis does little to slow climate change. BBC News. Retrieved 7 October 2020, from https://www.bbc.com/news/science-environment-54074733.

Piše: Selma Gribajčević