Sigurno ste se više puta zapitali kako i da li su klimatske promjene povezane sa koronavirusom. U današnjem tekstu vam donosimo odgovore na to kako je korona virus utjecao na klimatske promjene i obratno – na koji način su klimatske promjene imale utjecaja na virus. Grupa stručnjaka iz centra CHANGE sa  Harvardove škole za javno zdravstvo napravila je spisak često postavljenih pitanja kada je ova tema u pitanju i dala odgovore na iste.

Utječu li klimatske promjene na prijenos koronavirusa?

Nemamo izravnih dokaza da klimatske promjene utječu na širenje COVID-19, ali znamo da klimatske promjene mijenjaju naš odnos prema drugim vrstama na Zemlji i to je važno za naše zdravlje i rizik od infekcija.

Kako se planeta zagrijava, velike i male životinje, bilo na kopnu ili moru, sele se na polove kako bi se spasile od vrućine. Ovo znači da životinje dolaze u kontakt sa drugim životinjama sa kojima inače, u normalnim uslovima ne bi, a to stvara mogućnost da različiti patogeni uđu u nove domaćine.

Mnogi osnovni uzroci klimatskih promjena također povećavaju rizik od pandemije. Krčenje šuma, koje se uglavnom radi zbog poljoprivrede, najveći je uzrok gubitka staništa na svijetu. Gubitak staništa prisiljava životinje da migriraju i potencijalno kontaktiraju druge životinje ili ljude i dijele klice. Velike farme stoke mogu, također, poslužiti kao izvor prenošenja zaraza sa životinja na ljude. Manja potražnja za mesom životinja i održivije stočarstvo mogu smanjiti rizik od novih zaraznih bolesti i smanjiti emisiju stakleničkih gasova.

Povećava li zagađenje vazduha rizik od zaraze koronavirusom? Pogoršava li simptome?

Nedavna istraživanja Rachel Nethery, Xiauo Wu, Francesce Dominici i drugih kolega s Harvard CHANGE-a otkrila su da je vjerovatnije da će ljudi koji žive u mjestima s lošom kvalitetom zraka umrijeti od COVID-19, čak i kad se uzmu u obzir drugi faktori koji mogu utjecati na rizik od smrti, poput postojećih zdravstvenih stanja, socioekonomskog statusa i pristupa zdravstvenoj zaštiti.

Ovo otkriće je u skladu s prethodnim istraživanjima koja su pokazala da ljudi koji su izloženi većem zagađenju zraka i pušači lošije prolaze kod respiratornih infekcija od onih koji udišu čistiji zrak i koji ne puše.

Na mjestima gdje je zagađenje zraka rutinski problem, moramo obratiti posebnu pažnju na pojedince koji su možda izloženiji ili ranjiviji od drugih, poput beskućnika, onih koji nemaju filtraciju zraka u svojim domovima ili onih čije je zdravlje već ugroženo. Ovim osobama će možda trebati više pažnje i podrške sada, nego je to bio slučaj prije koronavirusa.

Koliko smo sigurni da je širenje zaraznih bolesti rezultat klimatskih promjena?

Klimatske promjene već su učinile povoljnijim uslove za širenje nekih zaraznih bolesti, uključujući Lajmsku bolest, vodene bolesti poput Vibrio parahaemolyticus te bolesti koje prenose komarci poput malarije i denga groznice. Buduće rizike nije lako predvidjeti, ali klimatske promjene pogađaju nekoliko frontova koji se odnose na to kada i gdje se pojavljuju patogeni, uključujući temperaturu i oborine. Da bismo ograničili rizik od zaraznih bolesti, trebali bismo učiniti sve što možemo kako bismo znatno smanjili emisiju stakleničkih plinova i ograničili globalno zagrijavanje na 1,5 stepeni.

Zašto su nove zarazne bolesti u porastu?

Posljednjih decenija vidjeli smo trend veće pojave zaraznih bolesti. Većina ovih bolesti ljudima su prenijele životinje, posebno divlje životinje. Ovaj trend ima mnogo uzroka. Imamo ogromne koncentracije pripitomljenih životinja širom svijeta, od kojih neke mogu biti dom patogenima, poput gripe, od kojih ljudi mogu oboljeti. Također imamo ogromne koncentracije ljudi u gradovima u kojima bolesti koje se prenose kihanjem mogu naći plodno tlo, a imamo mogućnost da putujemo širom svijeta za manje od jednog dana i široko dijelimo klice.

Pogled na porijeklo COVID-a otkriva da su i druge stavke u igri. U prošlom stoljeću povećali smo svoje zahtjeve prema prirodi, tako da danas gubimo vrste nepoznatom brzinom otkako su dinosauri izumrli prije 65 miliona godina. Ovo brzo gubljenje života na zemlji prvenstveno je rezultat gubitka staništa, koji se uglavnom javlja uzgojem usjeva i uzgojem stoke za ljude. Sa manje mjesta za život i manje izvora hrane za životinje, one pronalaze hranu i sklonište tamo gdje su ljudi, a to može dovesti do širenja bolesti.

Drugi glavni uzrok gubitka vrsta su klimatske promjene, koje također mogu promijeniti uslove staništa na kojima žive životinje i biljke i utjecati na to gdje se mogu pojaviti bolesti. Historijski gledano, odrasli smo kao vrsta u partnerstvu sa biljkama i životinjama s kojima živimo. Dakle, kada promijenimo pravila igre drastičnom promjenom klime i života na zemlji, moramo očekivati ​​da će to utjecati i na naše zdravlje.

Koje radnje možemo poduzeti kako bismo spriječili izbijanje budućih epidemija ili pandemija?

Mora se uložiti mnoštvo pametnih ulaganja kako bismo izbjegli novu pandemiju. Federalne, državne i lokalne agencije mogu podržati vodstvo u javnom zdravstvu i nauci, treba se osigurati više sredstava za potrebna istraživanja, rani odgovor na izbijanje epidemije i zalihe za testiranje.

Također moramo poduzeti klimatske mjere kako bismo spriječili sljedeću pandemiju. Na primjer, sprečavanje krčenja šuma – jednog od osnovnih uzroka klimatskih promjena – može pomoći u zaustavljanju gubitka biološke raznolikosti,  te smanjiti migracije životinja koje  povećavaju rizik od širenja zaraznih bolesti. Nedavna epidemija ebole u zapadnoj Africi vjerojatno se dogodila dijelom zato što su šišmiši koji su prenijeli bolest bili prisiljeni preseliti se u nova staništa jer su šume u kojima su nekada živjeli posječene za uzgoj stabala palminog ulja.

Preispitivanje naših poljoprivrednih praksi, uključujući one koje se oslanjaju na uzgajanje desetina miliona životinja u neposrednoj blizini, može spriječiti prijenos između životinja i prenosa na ljudsku populaciju.

Smanjenje zagađenja vazduha uzrokovanog sagorijevanjem fosilnih goriva poput ugljena, nafte i prirodnog plina također pomaže u održavanju pluća zdravim, što nas može zaštititi od respiratornih infekcija poput koronavirusa.

Da bismo se borili protiv klimatskih promjena, moramo drastično smanjiti emisiju stakleničkih plinova. Proizvodnja električne energije iz nisko-ugljeničnih izvora energije, poput vjetra i sunca, smanjuje štetne zagađivače vazduha poput dušikovih oksida, sumpor-dioksida i ugljen-dioksida koji dovode do više srčanih i moždanih udara, kao i gojaznosti, dijabetesa i prerane smrti što dodatno opterećuje zdravstvene sisteme.

Možete li prepoznati zajednice u najvećem riziku i kako i zašto im štete i COVID-19 i klimatske promjene?

Na ljude s hroničnim zdravstvenim stanjima i nižim prihodima nesrazmjerno utječu i COVID-19 i klimatske promjene, a zagađenje je srž oba problema, potvrdilo je novo istraživanje Harvard T.H.Chan škole javnog zdravstva.

Klimatske promjene i globalnu zdravstvenu politiku, javnost  i mediji uglavnom tretiraju kao zasebna pitanja. Moramo li prilagoditi svoje razmišljanje?

Da. Odvajanje zdravstvene i ekološke politike opasna je zabluda. Naše zdravlje u potpunosti ovisi o klimi i ostalim organizmima s kojima dijelimo planetu. Postignut je određeni napredak u rješavanju rizika od prenosa patogena sa životinja na ljude, ali uglavnom još uvijek na okoliš i život na zemlji gledamo kao na zasebne stavke. Možemo i moramo bolje ako želimo spriječiti sljedeću zaraznu pandemiju. Ovo znači da se moramo boriti protiv klimatskih promjena i učiniti mnogo više na zaštiti raznolikosti života na zemlji, koja se gubi brzinom koja nije viđena otkako su dinosauri – i više od polovine života na zemlji – izumrli prije 65 miliona godina.

COVID-19 ubija ljude sada, ali i klimatske promjene ubijaju ljude. Razmjere akcija za borbu protiv njih su potpuno različite. Zašto?

Zarazne bolesti su zastrašujuće jer su neposredne i lične. One radikalno i brzo mijenjaju način na koji vodimo svoj život i neposredna su prijetnja našim prijateljima i porodicama.

Klimatske promjene mnogima se čine usporenim armagedonom i njene opasnosti mogu izgledati bezlično, a uzroci se šire. Lako je pomisliti “nisam ovo uzrokovao” ili “to ne utječe direktno na mene”, ali to treba sagledati iz drugog ugla. Kao i za COVID-19, ako ste zabrinuti zbog klimatskih promjena, možete odmah poduzeti mjere za poboljšanje svog zdravlja i zdravlja svojih prijatelja i voljenih.

Na Harvard Chan C-CHANGE, naše istraživanje pokazuje da su akcije koje su nam potrebne u borbi protiv klimatskih promjena iste akcije koje trenutno trebamo učiniti kako bi ljude učinili zdravijima, posebno za bolesti koje uzrokuju ogromno opterećenje za naše zdravlje poput pretilosti, bolesti srca i raka.

Važno je da uvijek ostanemo informisani jer samo tako možemo donijeti ispravne odluke, kada je u pitanju i naše zdravlje i Planeta.

Prevela i prilagodila Selma Gribajčević

Prevedeno sa: https://www.hsph.harvard.edu/c-change/subtopics/coronavirus-and-climate-change/