Svakog aprila u svijetu se priča o ekologiji. U ovom mjesecu obilježava se Dan planete Zemlje (22. aprila) s namjerom da se ljudi širom svijeta podsjete u kakvom je stanju priroda planete na kojoj žive, da se stanovništvu ukaže na probleme ekosistema, na zagađenje naseljenih mjesta i na to kako poboljšati kvalitet životne sredine. No, o ovoj temi važno je razgovarati svakodnevno.
Promjene počinju od nas samih
Posljednjih godina ekološki stručnjaci i aktivisti sve su glasniji, s razlogom. Proizvodimo previše otpada, uništavamo našu prirodu, nanosimo veliku štetu našoj planeti. Istovremeno, promjene svijesti o zaštiti životne sredine počinju se uočavati. I važno je da krenu od nas samih. Svako od nas može sam sa sobom riješiti kako da doprinese očuvanju životne sredine, mišljenja je Marijana Kandić, planinarka koja radi u IT sektoru i vodi Instagram profil bee.echo.ba posvećen eco-friendly navikama.
Marijana je za „Karike“ otkrila koliko je teško zakoračiti u ekološki svjesniju svakodnevicu i koje su to njene svakodnevne navike. Iz mog iskustva, nije komplikovano, ali zahtijeva malo discipline na početku – dok ne pređe u naviku. Iz kuće ne izlazim bez cekera i flaše za vodu. U kupovinu idem s vrećicama za voće i povrće (zamjena za plastične kese) i teglama / kutijama za rinfuzu (sir, koštunjičavo voće i sl.). Sve što kupim skladištim uglavnom u teglama, a redovno kuham, tako da otpada od naručivanja hrane kod mene nema, otkrila nam je Marijana Kandić.
Marijana na svom Instagram profilu nesebično dijeli vrlo korisne eko-savjete
Naprimjer, s obzirom na to da se na globalnom nivou 1/3 ukupno proizvedene hrane baci, Marijana izbjegava biti dio statistike tako što pravi sedmični raspored jela, obavlja kupovinu samo potrebnih namirnica, kupuje u rinfuzi… Uvijek nastoji iskoristiti sve što kupi, hranu ispravno čuva, ledi i redovno pravi čistku ostave. Na njenom blogu možete naći i savjete za eco-friendly čišćenje kuće: soda bikarbona, limun i sirće, ali i za kozmetiku – Marijana kaže da je minimalista i da ne gomila nepotrebne proizvode.
Kako vlastitim primjerom potaknuti ljude
Enisu Alajmović, volonterku ekološke organizacije Let’s do it, proljeće uvijek podsjeća na rane radove oko kuće. Kako odnedavno živi u stanu, tradicionalni proljetni rad je izostao, ali Enisi nije dao mira. S kesom i rukavicama, Enisa je nedugo nakon doseljenja izašla ispred svoje zgrade u sarajevskom naselju Grbavica, te očistila četiri predulaza, parkovski dio i travnjake. Nakon čišćenja napisala je i molbu svojim komšijama da barem ne bacaju otpad okolo, no molba je brzo skinuta, ali to je ipak ne obeshrabruje. „Volonterka sam jednog od posebnih ekoloških udruženja u Sarajevu, čistimo grad i sadimo drveće, ne samo u gradu nego i na okolnim planinama i ekološki pošumljavamo“, predstavila se Enisa „Karikama“.
U nastavku, otkrila nam je kako je jedan dan, vraćajući se s posla, zatekla svoje komšije s krampama, lopatama i metlama kako uređuju jedan od predulaza, a drugi dan je zatekla i komšiju kako sadi drveće.
„Čovjek je od svog novca kupio i donio sadnice. Priđem mu i dok malo tu razgovaramo, kaže: ‘Stid me. Neki dan vidim jedna cura kupila smeće, pa rekoh odoh i ja da doprinesem, jer u Titin vakat smo to stalno radili, bile su omladinske akcije i to se podrazumijevalo da smo kao društvo korisni“, ponosno nam je ispričala Enisa. Enisa je redovna na akcijama čišćenja i pošumljavanja. Za nju je to važna dužnost i svaki put kad ide osjeća se kao da ide na svečanost ukazanu prirodi, kaže. Samo krajem marta zasadili su 1.000 sadnica na Bjelašnici. „Neka vaša svakodnevica za početak bude da sebi kažete da nećete uzeti tu plastičnu kesu koja će visiti kasnije s drveća, kojoj treba godina i godina da se raspadne. Posadite cvijeće pred zgradom, pokupite smeće na autobuskom stajalištu! Nije teško biti ekolog. Kad ste na izletu, umjesto da ostavite kesu, ponesite je do kontejnera“, poručuje Enisa te dodaje kako promjene ne dolaze same, mi moramo biti dio njih.
Izvor:
