Piše: Asja Sirbubalo
Prema podacima Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO), čak 1/3 proizvedene hrane završi u smeću (što čini oko milijardu tona hrane godišnje!), a svjetska glad je u stalnom porastu. Iza svakog komadića hrane kojeg bacimo stoje sati potrošenog vremena, uloženog truda i protraćeni izvori (sjeme, voda, električna energija).
Svako od nas može doprinijeti smanjenju tih gubitaka, jer sve velike pobjede počinju malim koracima. Mi kao kupci i krajnji konzumenti možemo djelovati na svom mikro nivou tako što ćemo polako mijenjati svoje kupovne i prehrambene navike. Da bismo to uradili moramo usvojiti znanje o pravilnom skladištenju hrane, korištenju ostatataka hrane za nova ukusna jela, razumjeti šta znače datumi isteka roka gotovih proizvoda. I najvažnije od svega, hranu ne smijemo uzimati zdravo za gotovo, koliko god nam se činila svedostupna, zastrašujućih 820 miliona ljudi nema osiguran pristup hrani.
Mali savjeti kako smanjiti FOOD WASTE:
- Planirajte sedmične glavne obroke koji uključuju svježe voće i povrće
Vikendom obično idem na pijacu (uvijek volim više kupovati kod malih proizvođača nego u velikim marketima, jer njihova egzistencija ovisi od toga, a još se može pronaći pravo, lokalno voće i povrće) i kada se tamo pojavim bez plana mogla bih pokupovati pola pijace. Posebno mi se to dešava u ljetnom i jesenjem periodu kada pijace pucaju od mirisa i boja. Zato je plan najvažnija stavka, zabilježite koliko dana u sedmici ćete zaista jesti kući (uklopite tu odlaske na put, privatne ili poslovne ručkove i večere kad znate da sigurno nećete jesti kući), pomnožite to sa brojem osoba i planski krenite u kupovinu. Ako vam je dugo planirati 7 dana unaprijed neka to budu barem 2-3 dana.
- Ponesite višak ili podijelite obrok
Restoranske porcije (barem kod nas) su prilično velike i često se dešava da gotovo polovinu ostavite na tanjiru. Zašto ne biste ostatak ponijeli za kasnije? Zamolite osoblje restorana da vam spakuje ili još bolje ponesite vlastitu posudicu za višekratnu upotrebu. Drugi način je da dvije ili više osoba naruči samo jednu porciju i podijeli na nekoliko tanjira. Neki restorani čak navode da serviraju polovine porcija, ako to i nije navedeno, pitajte, možda postoji takva mogućnost.
- Prvo IN, prvo OUT
Prvo koristite ono što ste prvo i kupili (prije odlaska u kupovinu provjerite šta zaista imate u frižideru ili ormariću, možda se i iznenadite). Namirnice pred istek roka čuvajte naprijed u frižideru ili na polici, kako ne biste zaboravili na njih.
- Kupujte sniženu robu
Neprivlačno voće i povrće (blago oštećeno ili nepravilnog oblika) je obično povoljnije od onog naizgled savršenog, a može se još uvijek iskoristiti, bez umanjenja ukusa. Ovakvi proizvodi su idelani za pravljenje sosa (npr. ukuhani sos od paradajza koji možete zalediti i koristiti tokom čitave godine), džema, svježe cijeđenog soka…
- Naučite pravilno odlagati hranu
Lisnate proizvode poput salate ili špinata je najbolje oprati i dobro posušiti (postoje one male centrifuge koje odstranjuju i posljednje kapljice vode), zapakovati u vrećice ili posude (možete dodati i kuhinjski papirni ručnik za dodatno upijanje vlage). Jagode operite samo količinu koju ćete odmah pojesti, jer vlaga pospješuje kvarenje. Jaja nikad ne perite, jer se time skida zaštitni sloj sa ljuske koja postaje porozna za prolazak bakterija. Višak voća i povrća zaledite, ovaj način čuvanja hrane čuva i hranjive sastojke, uz minimalne gubitke. Ljeti obezbijedite količine koje ćete koristiti tokom zime.
- Naučite šta znače rokovi na gotovim proizvodima
„Upotrijebiti do“ je oznaka koja stoji na lako kvarljivim namirnicama i nakon tog datuma se ne smatra sigurnom za upotrebu. Takvi proizvodi su svježe meso, riba, svježi mesni proizvodi. Ovakva hrana može da se pokvari i prije isteka roka trajanja, zato je jako bitno pravilno skladištenje, posebno u ljetnim mjesecima. Ukoliko piše čuvati na tamnom i hladnom mjestu, to zaista to i znači.
„Najbolje upotrijebiti do“ označava datum do kojeg namirnica zadržava sva svoja svojstva i kvalitet, ali ukoliko je pravilno sladištena može se koristi još određeno vrijeme, bez bojazni da će naštetiti zdravlju. Ono što se može desiti jeste da izgubi intenzitet arome ili boje. Ovakve namirnice su riža, tjestenina, keks… odnosno namirnice koje imaju mali sadržaj vode.
- Čuvajte ambalažu
Recikliranje u našoj zemlji nije na zavidnom novou, zato je najbolje napraviti mini reciklažu u vlastitom domu i to tako što ćemo iskorištenoj ambalaži (posebno staklenoj, jer se staklo smatra gotovo idealnim ambalažnim materijalom – inertno na djelovanje vanjskih faktora, a višenamjensko) dati novi život. Male teglice od senfa ili maslina mogu poslužiti za čuvanje začina (naljepite naljepnicu sa nazivom začina, kao i rok trajanja – začini se mogu koristiti i nakon isteka roka, ali njihova poenta je upravo u aromi, koja se postepeno stajanjem gubi). Veće tegle mogu poslužiti za nošenje hrane na posao, poput guste supe ili variva. Ako uključite malo mašte tegle mogu postati i ukras, samo ih prefarbate bojom i dobijete vaznu. One baš velike od kiselih krastavaca mogu poslužiti kao svijećnjaci, što posebno lijepo izgleda u ljetnom periodu na balkonima i u vrtovima.
- Zasadite vlastiti vrt
Nema ništa slađe od toga da pojedete plod vlastitog rada. Tako više i cijenimo hranu koju jedemo, jer znamo koliko truda, rada i ljubavi je potrebno da iz sjemena naraste biljka, procvjeta i da plodove. Teško da će vam se desiti da vam propadne ona krastavica koju ste posmatrali kako raste. Nije bitno da li je to pravi vrt, saksija na balkonu ili imate prostora samo za začinsko bilje na trpezarijskom stolu, uzgoj vlastite hrane je jedan od najvažnijih stubova održivog načina života. Birate šta ćete uzgajati, znate da je zdravo, a uvijek je na dohvat ruke. Ako u sve uključite mlađe članove domaćinstva na dobrom ste putu da kod njih razvijete zdrav odnos prema hrani od malih nogu.
Evo kako je počeo moj vrt, od zapuštenog komada neplodne zemlje, do zelenog raja.
- Napravite novo jelo
Pustite mašti na volju i od ostataka hrane napravite nešto novo. Koliko puta nam se desilo da kupimo previše svježeg paradajza i on onda propadne? Takav paradajz, koji je već premekan da bi se upotrijebio u salati, je odličan za pravljenje sosa, uz dodatak crvenog i bijelog luka i raznog začinskog bilja. Nakon što se sos dobro ukuha može se zalediti u teglicama i koristiti tokom čitave godine za sos za pastu, lazanje, guste supe od paradajza, variva… Kuhano povrće koje vam je ostalo od prethodnog dana ukoliko se izblenda može postati supa ili povrtni namaz. Ne bacajte ostatke povrća, kora od luka, listovi celera, tvrdi dijelovi brokule… sve se to može iskoristiti za pravljenje povrtnog temeljca koji kasnije iskoristite za variva, rižoto… temeljac se može i zamrznuti u posudicama za led (tako možete iskoristiti i sok od limuna, još ako je domaći, eto slavlja!). Bitno je igrati se i otkrivati svijet začina, jer začini svakom jelu daju posebnu čar.
Višak svježeg začinskog bilja, posebno bosiljka, uvijek možete izmiksati u pesto i poslužiti kao dip za štapiće mrkve ili drugog svježeg povrća, a meni je najdraže staviti ga preko pečene tikve.
Ovi koraci i nisu tako teški zar ne? Ako i ti imaš ideju kako smanjiti food waste pošalji slike na info@mislioprirodi.ba i osvoji učešće na trodnevnom kampu u prirodi u julu ove godine koji organizuje Centar za promociju civilnog društva za projekat Misli o prirodi! koji finansira Švedska.
Brinimo o prirodi, jer urbana područja nam kradu mentalnu energiju, a priroda obnavlja.
