Herecgovačko-neretvanski kanton i Županija Zapadnohercegovačka napravili iskorak u implmenetiranju Certifikacijskog mehanizma Eko škola u BiH
Okrugli sto na temu Mogućnosti i izazovi u sistemskoj primjeni Certifikacijskog mehanizma u osnovnim i srednjim školama u ŽZH i HNK, smo održali 7.11.2023., u Širokom Brijegu. Razgovarali smo o dosadašnjim iskustvima, uspješnim implementacijama našeg programa Eko škola, te načinima koji će omogućiti sistemsku primjenu Certifikacijskog mehanizma u svim školama u ova dva kantona.
Četrdeset i pet učesnika/ica iz škola, ministarstava i zavoda obrazovanja, te lokalnih zajednica HNK/Ž i ŽZH su imali priliku da iznesu uspješne primjere, ali smo također razgovarali o preprekama i kako ih možemo prevazići, te o modelima saradnje između škola i nadležnih institucija, što će rezultirati uvođenjem obrazovanja o zaštiti okoliša u srednje i osnovne škole.
Sabina Hadžiahmetović, konsultantica na projektu, predstavila je rezultate primjene Certifikacionog mehanizma u 38 škola širom Bosne i Hercegovine, s posebnim naglaskom na škole iz Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) i Zapadnohercegovačkog kantona (ŽZH). Sandra Medić iz Zavoda za školstvo Mostar održala je izlaganje o mogućnostima implementacije Certifikacijskog mehanizma Eko škola u nastavni program biologije u osnovnim i srednjim školama HNK/Ž. Željka Čolak i Iva Kvesić predstavile su primjer praktične primjene Certifikacijskog mehanizma Eko škola u Osnovnoj školi Kočerin iz Širokog Brijega.
Muamer Tinjak, konsultant na projektu, prezentirao je rezultate analize važećeg nastavnog plana i programa za osnovne i srednje škole u HNK/Ž i ŽZH. Ana Kordić iz Zavoda za odgoj i obrazovanje ŽZH govorila je o strukturi izmijenjenih nastavnih programa na hrvatskom jeziku s posebnim fokusom na okolišne teme, dok je Enisa Gološ prezentirala temu “Spremnosti i mogućnosti Pedagoškog zavoda Mostar za suradnju.Primarni problem leži u nedovoljnom obuhvatu okolišnih tema u nastavnim planovima i programima. Ključni aspekti kao što su klimatske promjene, zaštita prirode, održivi razvoj, upravljanje otpadom, vodom i energijom nisu dovoljno zastupljeni.
Prethodna analiza otkrila je nedostatke u pristupu nastave i metodama evaluacije. Većina nastave je tradicionalna, s fokusom na pasivnom primanju informacija umjesto na aktivnom sudjelovanju učenika i primjeni znanja u stvarnim situacijama. Nadalje, nedostatak adekvatne obuke nastavnog osoblja u području zaštite okoliša predstavlja dodatnu prepreku. Nastavnici se često suočavaju s nedostatkom stručnosti i materijala koji podržavaju nastavu o okolišu. S druge strane, analiza je također identificirala nekoliko pozitivnih primjera u kojima su okolišne teme uključene na određenim područjima, ali ti primjeri nisu dovoljni da bi se zadovoljile sveobuhvatne potrebe obrazovanja o okolišu.
Implementacija Certifikacijskog mehanizma Eko škola zahtijeva pažljivo integrisanje smjernica za učenje o zaštiti okoliša, čime se osigurava temeljna edukacija učenika. Ključni korak je i obuka nastavnog osoblja kako bi se osigurala kompetencija u području ekološkog obrazovanja. Paralelno s tim, važno je osigurati adekvatne resurse i infrastrukturu kako bi se omogućila uspješna implementacija Certifikacijskog mehanizma. Uključivanje roditelja i lokalne zajednice također je od suštinskog značaja, stvarajući partnerski odnos između škole i zajednice. Postavljanje konkretnih ciljeva i indikatora za praćenje i procjenu učinka Certifikacijskog mehanizma pridonosi sistemskom pristupu i kontinuiranom poboljšanju. Integracija okolišnih tema kroz sve aspekte obrazovnog procesa osigurava holistički pristup ekološkom obrazovanju. Realizacija tih tema kroz različite aktivnosti poput časova odjeljenske zajednice, sekcija, školskih priredbi i roditeljskih sastanaka dodatno obogaćuje iskustvo učenika. Uključivanje učenika u procese donošenja odluka i planiranje Certifikacionog mehanizma Eko škola osnažuje njihovu ulogu u održivom razvoju školske zajednice. Uspostavljanje mehanizma za suradnju među nastavnicima potiče razmjenu ideja i najbolje prakse. Kroz organizaciju terenskih posjeta i volonterskih aktivnosti, škola dodatno potiče praktično iskustvo učenika u vezi s zaštitom okoliša. Sve ove komponente zajedno čine temelj za uspješnu implementaciju Certifikacijskog mehanizma Eko škola.
Ono što je važno naglasiti jeste da su učesnici/e istakli da je Certifikacijski mehanizam Eko škola koristan alat u nastavi osnovnih i srednjih škola i da postoji spremnost institucija obrazovanja (Zavodi i Ministarstva HNK/Ž i ŽZH) da ga sistemski uključe u rad na čemu ćemo u nastavku raditi. Podršku su svakako dale i same škole koje su prošle ovaj program, ali i lokalne zajednice koje su bile prisutne na skupu.
Želimo se zahvaliti nastavnicima, direktorima škola i predstavnicima nadležnih institucija na općinskom i kantonalnom nivou za interesovanje i podršku. Radujemo se nastavku rada!
