Prehrambeni sektor u Bosni i Hercegovini je zasnovan na linearnom, tradicionalnom načinu proizvodnje gdje se resursi u značajnoj količini eksploatišu, koriste za proizvodne procese i potom odbacuju u okoliš. Činjenica je da novije EU politike, poput EU paketa cirkularne ekonomije i Direktive o plastici uslovljavaju prehrambeni sektor na uvođenje principa održivosti i kružnog materijalnog toka u proizvodne procese kompanija. Stoga, bh. prehrambene kompanije u skorijoj budućnosti bi trebale krenuti sa postepenom transformacijom trenutnog načina rada ka resursno efikasnijem i održivom poslovanju, kako bi ostvarile ekonomsko-socijalne i okolišne benefite i postale konkurentnije na EU tržištu.

U sklopu projekta „Resursnom efikasnošću ka održivom razvoju i očuvanju okoliša“, kojeg implementira Centar za energiju, okolinu i resurse (CENER 21), realiziran je intervju pod nazivom „Razgovaramo sa uspješnim poduzetnicima iz prehrambenog sektora o dobrim praksama društvene odgovornosti“ sa gospodinom Vladimirom Grabovcem.

Vladimir Grabovac je uspješni poduzetnik i vlasnik prehrambene kompanije Biona & Beyond, čija je glavna djelatnost proizvodnja veganskih i vegetarijanskih proizvoda. Kompanija je osnovana 2005. godine i već više od 15 godina na bh. tržište plasira asortiman zdrave i organske hrane. Biona & Beyond je jedina kompanija u državi, koja je pokrenula proizvodnju sojinog mlijeka i ostalih proizvoda na bazi soje.

U sklopu kompanije su implementirane dobre prakse cirkularne ekonomije, koje su rezultirale smanjenjem organskog otpada i pretvaranjem otpada u sirovinu. Pri tome kompanija je postavila za cilj da do 2030. godine postane CO₂ neutralna.

Gospodin Vladimir Grabovac je odgovorio na nekoliko pitanja u vezi unapređenja poslovanja kompanije Biona & Beyond u smislu uvođenja praksi cirkularne ekonomije i održivog razvoja.

• Koliko dugo se već bavite poduzetništvom i kakvo je Vaše iskustvo kao vlasnika jedne prehrambene kompanije?

Veoma mlad sam se počeo baviti poduzetništvom, tako da već 15 godina obavljam ulogu poduzetnika. Kada je u pitanju proizvodnja i distribucija hrane, ovim djelatnostima se bavim zadnjih 8 godina. U određenom periodu života bio sam uključen u sektor ugostiteljstva i turizma ali sam se ipak “skrasio” u proizvodnji. Proizvodnja je grana koja me definitivno najviše inspiriše i motiviše. Zaista je neopisiv osjećaj kada čovjek nešto kreira, kada golim okom vidi rezultat u obliku gotovog proizvoda i kada primijeti da se nekom drugom taj proizvod dopada. Zahvaljujući ovom neprocjenjivom osjećaju, svi napori koje je neophodno uložiti za dobivanje proizvoda, ne predstavljaju apsolutno nikakav problem. To mene i moju kompaniju svakodnevno motiviše da budemo bolji te da kvalitetnije proizvode stvaramo.

• Šta Vam je bila glavna motivacija da započnete s ulaganjem u prakse transformacije linearne proizvodnje u cirkularnu, održivu proizvodnju?

Najveća motivacija je zapravo moja vlastita ekološka svijest koju gradim od svojih tinejdžerskih dana. Veoma sam svjestan činjenica koliko zapravo prehrambeni sektor utiče na zagađenje vode, tla, zraka, ako se prirodni resursni ne koriste na održiv, adekvatan način. Glavno rješenje za problem iscrpljivanja resursa je upravo model cirkularne ekonomije, gdje se nastoji da se otpad maksimalno iskoristi i pretvori u nove sirovine. Cirkularnost u poslovanju je prirodna i komplementarna za djelatnost poput naše i prirodan slijed događaja.

• Da li biste mogli iznijeti par informacija u vezi sprovođenja praksi cirkularne ekonomije u pogledu smanjenja organskog otpada? Da li ste se susreli s određenim poteškoćama/preprekama?

Sprovođenje našeg projekta apsolutno ne bi bilo moguće bez pomoći UNDP-a i bez angažovanja svih zainteresiranih strana. Poteškoće su neminovne i sam proces je usporen kao što je usporeno poslovanje u većini industrija na ovim prostorima. S obzirom da smo se našli u novom polju i da smo “zeleni” po pitanju usvajanja novih praksi, sve je tražilo dodatni trud i učenje kroz sam proces. Cirkularna ekonomija u prehrambenim industrijama je zaista jedan kompleksan i sveobuhvatan model, koji se definitivno mora uvoditi korak po korak, pri čemu su neminovne temeljite edukacije i razmjena informacija.

• Možete li nam reći nešto detaljnije o benefitima koje ste ostvarili uvođenjem principa cirkularnosti i pretvaranjem otpada u sirovinu?

Moram priznati da su benefiti zaista višestruki. Pored toga što je postignuto smanjenje generisanja organskog otpada i ukidanja troškova zbrinjavanja ovog otpada, proizvodna linija nam je dala mogućnost da počnemo sa proizvodnjom drugih proizvoda uz cirkularni model. Dakle, zahvaljujući novim mašinama, koje smo nabavili započeli smo preradu organskog otpada iz naše kompanije, pri čemu stvaramo novu sirovinu, koja se potom koristi za proizvodnju sojinog mlijeka.

• Da li imate planove za daljnje unapređenje proizvodnih procesa u pogledu uvođenja modela cirkularne ekonomije?

Da, trenutno radimo na jednom projektu koji se odnosi na povrat ambalaže, pri čemu smo aplicirali na još dva projekta energijske efikasnosti i digitalizacije procesa. Uz sve ovo konstantno radimo na smanjenju ambalaže, optimizaciji troškova i procesa. Tek nakon što kompletiramo uvođenje svih planiranih praksi održive proizvodnje i završimo implementaciju svih projekata, onda možemo u potpunosti reći da smo “cirkularna kompanija”. Za sada uspijevamo održavati tempo zadatih ciljeva i iskreno se nadam da ćemo prije 2030 godine postati CO₂ neutralna kompanija sa svim elementima cirkularnog modela poslovanja.

• Da li imate neku poruku ili savjet za druge poduzetnike iz prehrambenog sektora vezano za značaj resursno efikasnijeg i održivijeg poslovanja ?

Iako zahtijeva veće početno ulaganje, na duži vremenski period ovakav model se itekako isplati, ne samo finansijski, nego i kroz brand identitet jer je društvo svakim danom sve svjesnije o ekološkim problemima i principima održivosti resursa te će sami kupci i zainteresovane strane zahtijevati od kompanija ovakve modele. Mislim da se generalno poduzetnici ne trebaju fokusirati samo na kratkoročne uspjehe i težiti brzim i privremenim ostvarivanjem benefita. Ja lično vjerujem u kvalitetne i temeljite procese, u iteraciju, u postepeni i kumulativni napredak kroz postepenu agilnu nadogradnju. Nismo se našli preko noći u ekološkoj i ekonomskoj krizi, isto tako ne možemo preko noći izaći iz nje. Moja poruka je da gledamo malo šire od sebe, da se više obaziremo na okolinu i lokalne zajednice, tako se najbolje možemo pripremiti za budućnost, a samo takav pogled nam daje pozitivnu sliku i optimističnu sutrašnjicu.